Mjeńšiny tema byli
Frankfurt n. M. Situacija słowjanskich a němskich mjeńšin bě tema podijoweje diskusije na lětušich knižnych wikach w Frankfurće nad Mohanom. Sobotu dopołdnja rěčeštaj tam mjez druhim dr. Günther Rautz, nawoda Instituta za mjeńšinowe prawo w Bozenje, a nawodnica Budyskeho rozhłosoweho studija MDR Bogna Korjeńkowa.
Njepřiwozmje myto
Mnichow. Spožčenje Myta Rolanda Bergera za čłowjesku dostojnosć dyrbja přestorčić. Dźensa planowane přepodaće wupadnje, dokelž je Adam Bodnar, nawoda pólskeho běrowa za wobydlerske prawa, kotremuž su wuznamjenjenje lětsa připóznali, připowědźił myto njepřiwzać. Přičina wotprajenja je po jeho słowach „njejasna róla nana Rolanda Bergera za čas nacionalsocializma“.
Hotuja so na festiwal DOK
Pančicy-Kukow (SN/CoR). Prěni raz w nowej dobje Myta Ćišinskeho po nowych wustawkach 1994 njeje najwyše serbske wuznamjenjenje ministerski prezident abo dalši wysoki zastupjer Sakskeje přepodał. Serbja sami su tuž sobotu na Čerwjenej žurli klóštra Marijineje hwězdy w Pančicach-Kukowje zamołwitosć přewzali. Tak spožči předsydka rady Załožby za serbski lud Susann Šenkec najprjedy Spěchowanske myto Ćišinskeho teamej Radija Satkula a tak młodźinskej redakciji Serbskeho rozhłosa w MDR. Skupinu zastupujo přewzachu wuznamjenjenje nawodaj Handrij Špitank a Andreja Chěžcyna a za młodych redaktorow Katka Pöpelec a Matej Cyž. Hłowne myto přepoda Šenkec na to delnjoserbskej wučerce a žurnalistce Mari Elikowskej-Winklerowej.
Na mjeztym 11. awkciju twórbow tudyšich wuměłcow přeproša Załožba za wuměłstwo a kulturu w Hornjej Łužicy 26. oktobra do Biskopičanskeje radnicy kaž tež do tamnišeje galerije Carla Lohsy, w kotrejž móža sej zajimcy 90 poskićenych twórbow do toho wobhladać.
Biskopicy/Zhorjelc (UM/SN). Město Biskopicy nadźija so wjac kedźbnosće za swoju galeriju Carla Lohsy, z kotrejž česća wuměłca, kiž bydleše tu wot 1926 hač do smjerće 1965. Stajna wustajeńca předstaja mnohe twórby z jeho namrěwstwa. „Smy 2020, lěto jeho 125. narodnin a 65. posmjertnin, jako lěto Carla Lohsy wozjewili“, praji Biskopičanski wyši měšćanosta prof. dr. Holm Große (njestronjan). Składnostnje toho chcedźa tež twórby ze zdalenišeje wokoliny zaso „domoj“ do Biskopic přinjesć.
Berlin/Drježdźany (SN). Třom sakskim zarjadnišćam je zwjazkowe ministerstwo za zežiwjenje a ratarstwo přepodało spěchowanske srědki dohromady 7,6 milionow eurow z projekta „Wjesne syće“. Wědomostnicy Techniskeje uniwersity Drježdźany slědźa zhromadnje ze Sakskim zarjadom za wobswět, ratarstwo a geologiju kaž tež z Fraunhoferskim institutom za wobchadne a infrastrukturne systemy na digitalnych ratarskich naprawach. Wobdźělene na projekće Drježdźanskeje TU su institut za techniku přirodnych maćiznow a powěsćowu techniku kaž tež profesura za techniku agrarnych systemow a profesura załožby Vodafone mobilne powěsćowe systemy.
„Projekty přepytuja inteligentnu podpěru dźěłowych kročelow w ratarstwje a je dale wuwiwaja. Digitalizacija budźe nam pomhać transparentnišo, skotej přiměrjenišo a w resursach eficientnje hospodarić, wysokohódnotne žiwidła trajnje produkować a dźěłowe procesy wolóžić. Inwesticije do digitalneho ratarstwa su zdobom inwesticije do wobswětoškita“, podšmórny sakski ratarski minister Thomas Schmidt (CDU).
729 wobchodniskich idejow su jurorojo we wobłuku wubědźowanja Łužiskich załožerjow eksistency (LEX) wot lěta 2004 posudźowali. Nastało je z nich 334 firmow z wjace hač 1 100 dźěłowymi městnami. Za lětuše myto LEX nominowanych pjeć wobchodniskich idejow předstaji Łužiska hospodarska iniciatiwa (WiL) minjeny pjatk w Choćebuzu.
Choćebuz (AK/SN). Nominowane koncepty su z wobłukow industrija, digitalne, rjemjesło a gastronomija. Dohromady 28 wobchodniskich idejow bu zapodatych, mjez nimi je dźesać požadanjow wo wosebite myto „Najlěpši łužiski koncept za šulersku firmu“. Z 18 konceptow dorosćenych pochadźa 16 z Braniborskeje, jenož dwaj ze Sakskeje.
Berlin (dpa/SN). Turkowska wojerska ofensiwa přećiwo Kurdam na sewjeru Syriskeje njewotpowěduje po słowach němskeho wonkowneho ministra Heika Maasa mjezynarodnemu prawu. Hladajo na argumentaciju, zo ma Turkowska mjezynarodne prawo na swojim boku, Maas rjekny: „Po wšěm, štož wěmy, a po wšěm, štož Turkowska sama jako prawniski zakład podawa, njemóžemy tomu wotpowědować.“ Zdobom wón Turkowsku warnowaše, zo móhła EU srědki we wobłuku zrěčenja wo ćěkancach blokować.
Chcedźa dźěło bilancować
Berlin (dpa/SN). Wodźacy zastupnicy koalicije CDU a SPD w Berlinje su so na časowy plan dojednali, po kotrymž chcedźa bilancu prěnjeho połčasa wólbneje doby předpołožić. Pječa je planowane spočatk nowembra dotalne dźěło wuhódnoćić, powěsćernja dpa zdźěla, powołujo so na wobdźělnikow wčerawšeho koaliciskeho wuběrka. Tak su so mjez druhim na to dojednali, zo maja dźěle noweho klimoweho zakonja hač do kónca lěta płaćiwosće nabyć.
Zaso demonstrowali
Chětro agresiwna kruwa je w delnjofrankskej gmejnje Sand nad Mohanom policiju štyri hodźiny dołho zaběrała. Ćěkajo před policiju bě howjado rostlinarnju skóncowało a policajske awto wobškodźiło. Hakle narkozowe kłoki skótneho lěkarja móžachu njemdre skoćo zadźeržeć. Přesćěhali běchu je wjacore policajske jězdźidła a helikopter.
Zhubjena luksusowa jachta je kónc tydźenja w Mecklenburgsko-Předpomorskej při Müritzskim jězoru rozhorjenosć zbudźiła. Muž bě policiji zdźělił, zo je jeho dwanaće metrow dołha a sydom tonow ćežka łódź w hódnoće 120 000 eurow pokradnjena, byrnjež w přistawje porjadnje přiwjazana była. Hodźiny po tym wuhlada čołmikar wosamoćenu łódź na tamnym boku hoberskeho jězora. Policija nětko pruwuje, hač je něchtó klubu činił a powjazy snano rozwjazał.