Budyski žonop je a wostanje wudźěłk, kotryž hosćo z tu- a wukraja ze sprjewinym městom zwjazuja. We wobchodźe při Budyskim hłownym torhošću rozkładźetej Bärbel Hübner a Katharina Davideit (wotprawa) zajimcam tradiciju zhotowjenja wótreje pasty. Nimo toho předstajitej wopytowarjam nowe wudźěłki ze žonopa. Jich je kóžde lěto dale a wjace. Předewšěm w grilowanskej sezonje su wšelake juški a pasty mjez kupcami woblubowane. Foto: SN/Bojan Benić

Direktorka Radworskeje wyšeje šule za předźěłanje koncepta 2plus

Radwor (SN/MG). Radworska wyša šula je jedna ze serbskich wyšich šulow. Na to je direktorka kubłanišća, Diana Wowčerjowa, jara horda: „Smy serbska šula a nochcemy być šula ze serbskorěčnym poskitkom“. Zdobom pak wojuje wyša šula wo maćernorěčnych serbskich šulerjow. Zo z nich lětsa žanoho jeničkeho do noweho pjateho lětnika přiwzać njemóža, to ma po měnjenju Wowčerjoweje wjacore přičiny: „Mnohe dźěći su kubłanske doporučenje za gymnazij dóstali, druhe su so z infrastrukturnych přičin za Budyšin rozsudźili.“

dale čitać…
srj., 22. meje 2024

Zhorjelc/Budyšin (SN/MiR). Lětuši 21. Nysowy filmowy festiwal (NFF) je so minjenu sobotu we Wulkich Hendrichecach blisko Zhorjelca zakónčił. Ze zašłeje wutory bu na tři kraje ze sobu zwjazowacym swjedźenju něhdźe 90 hrajnych, dokumentarnych a krótkofilmow w Němskej, Pólskej a Čěskej pokazanych.

srj., 22. meje 2024

Roman Mejgl, Frank Měškank, Markus Kobalc, Paul Hrjehor, Robert Lejnart, Handrij Šwejda, Gregor Čornak abo Florian Dórnik – lisćina serbskich koparskich legendow, kiž wojuje lěto wob lěto za swoje ródne wsy w Pěskecach wo pokal swjatki póndźelu, by hišće wo wjele dlěša być móhła. A to je jedna z přičinow, čehoždla je turněr tež hišće po tójšto lětach tak woblubowany. Stare zajacy měrja hromadźe z młodymi talentami swoje mocy a při kromje hrajnišća diskutuja lubowarjo kopańcy wo dwubojach, wrotach a dalšich temach. Młodźi fanojo nazajtra wo tym sonja, za někotre lěta tež na hrajnišću stać směć.Spočatnje mjenowani hrajerjo běchu tež wčera zaso přitomni, jako so krótko do 13 hodź. wosom mustwow wokolnych wsow k zahajenju turněra nastupi. Nawodaj turněra, Fabian Korjeńk a Křesćan Bejmak po witanju hnydom na to apelowaštaj, zo steji fair-play na prěnim městnje. To su tež wšitke mustwa hač do kónca dosć derje dodźerželi, tak zo njemějachu sudnicy Pascal Budar, Sven Dankhoff, Heiko Hejduška a ...

srj., 22. meje 2024

Z wulkej hudźbnej paradu su minjenu njedźelu w Drježdźanach mjeztym 52. festiwal Dixieland zakónčili. Dźesaćitysacy ludźi je sej přećah při brjoze wobhladało, na kotrymž so skupiny hišće raz prezentowachu. Zarjadowarjo běchu z wothłosom ludźi tež lětsa zaso spokojom: Wjace hač 300 000 wopytowarjow zličili, kotřiž smědźachu cyły tydźeń dixie hudźbu cyłkownje 38 skupin z dźesać krajow dožiwić. Foto: Jürgen Männel

srj., 22. meje 2024

Za swój wjesny swjedźeń maja Pěskečenjo swjatkowny kónc tydźenja móhłrjec rezerwowany. Mjeztym zo so dźěći njedźelu ­popołdnju při paslenju zabawjachu, dachu sej starši kofej a tykanc słodźeć. W derje wopytanym stanje zapiska kapała ­Chmje­lowanka z Chrósćic. Wjesne dźěći poskićichu pisany program a Serbski folklorny ansambl Wudwor (hlej foto) wurězk ­ze swojeho wob­šěrneho repertoirea. Foto: Feliks Haza

srj., 22. meje 2024

K zahajenju 5. Slawiniady tónle tydźeń w Budyšinje je so Milenka Rječcyna z nawodu rěčespytneho wotrjada Serbskeho instituta Fabianom Kaulfürstom rozmołwjała.W kotrej rěči chceće rěčeć, wšako tam wužiwane rěče – čěsce, pólsce, rusce, ukrainsce a serbsce – sam znajeće?F. Kaulfürst: Na Slawiniadźe wobdźěleja so dźěći z cyłeje Sakskeje, kotrychž maćeršćina je zwjetša němčina. Tuž porěču hłownje němsce. Chcu pak na po­dobnosće słowjanskich rěčow pokazać a šulerjow na to skedźbnić. Zdobom mi na tym zaleži, zo bychu ći, kiž přińdu z Drježdźan abo dalšich kónčin Sakskeje, a kotřiž tam čěsce, pólsce, ukrainsce abo rusce wuknu, něšto wo Serbach zhonili. By rjenje było, jeli by so jim hłuboko do pomjatka zaryło, zo bydla jim blisko ludźo, kotrychž maćeršćina je słowjanska.Kak je to z „wopačnymi přećelemi“?

srj., 22. meje 2024

Marek Krawc rozprawja wo aktualnje rozjimanych temach w ČěskejPraha. Wjele wjace ludźi, hač běchu sej eksperća myslili, wopytuje lětuše wubědźowanja mišterstwa w lodohokeju kaž tež dalše sportowe a kulturne zarjadowanja. Znižowaceje so inflacije dla knježi mjez přetrjebarjemi wočiwidnje lěpša nalada a tohodla su zwólniwi, sej skónčnje zaso něšto popřeć, rozprawjachu analytikarjo zašły pjatk w Čěskej telewiziji. Petr Dufek, analytikar w bance Creditas naspomni, zo boji so mjenje ludźi přichoda. Tohodla inwestuja wjace pjenjez nic jenož do zabawy, ale tež do dowolowych jězbow a zarjadowanjow. David Marek ze slědźenskeje firmy Deloitte, ma 2024 z ekonomiskeho wida skónčnje zaso za normalne lěto. Mišterstwo w lodohokeju, kotrež so wotměwa wot 10. do 26. meje, přićahuje tuchwilu wjele fanow z tukraja a wukraja a móže přetrjechić samo dotalne rekordy, štož ličbu wopytarjow nastupa. Na mišterstwje w lěće 2015 bě sej 741 690 přiwisnikow zarjadowanje we woblubowanym zymskim sporće lubić dało. S ...

nowostki LND