Washington (dpa/SN). Po přiwótřenju konflikta z Iranom chce prezident USA Donald Trump přećiwo knježerstwu w Teheranje dźensa nowe sankcije wozjewić. To připowědźi wón kónc tydźenja na internetnej platformje Twitter. Wčera w interviewje z telewizijnym sćelakom NBC Trump zwurazni, zo je za rozmołwy z Iranom zwólniwy. „Nochcu žanu wójnu“, wón podšmórny. By-li pak k tomu dóšło, by zničenje tak wulke było kaž hišće nihdy do toho.
Wšitcy smědźa sobu wolić
Berlin (dpa/SN). Politikar SPD a wiceprezident zwjazkoweho sejma Thomas Oppermann je za to, zo měli při wólbach kandidata a nawodnistwa SPD tež ludźo wothłosować směć, kotřiž stronje njepřisłušeja. Zajimowani wobydlerjo měli so z pjeć eurami na wólbach wobdźělić. To by zmužity rozsud był, zdźěli Oppermann dźensa medijowej skupinje Funke. Wo wobsahach wólbnych programow rozsudźić pak měli socialdemokraća. Nawodnistwo SPD jedna dźensa nastupajo nowowólby šefa strony.
Žane zhromadne dźěło z AfD
Istanbul (dpa/SN). Poměrnje jasnje je kandidat opozicije Ekrem İmamoğlu wólby Istanbulskeho měšćanosty dobył a tak turkowskemu prezidentej Recepej Tayyipej Erdoğanej a jeho stronje AKP bolostnu poražku wobradźił. Po informacijach statneje powěsćernje Anadolu dósta İmamoğlu 54,03 procenty hłosow wolerjow, jeho přećiwnik Binali Yıldırım 45,09 procentow. Tamnaj kandidataj běštaj wobaj 0,88 proc. hłosow docpěłoj.
Do spožčenja mandata hodźa so hišće znapřećiwjenja zapodać. Proces znapřećiwjenja je po komunalnych wólbach wjacore tydźenje trał, dokelž bě jeno 14 000 hłosow rozdźěla. Tež tam je AKP prezidenta Erdoğana snadnje zwrěšćiła. Při wčerawšich wospjetnych wólbach pak bě 780 000 hłosow rozdźěla.
Hišće wječor gratulowaše Erdoğan tuchwilnemu dobyćerjej İmamoğluwej. Tón zwurazni, zo njeje to jenož dobyće, ale nowy spočatk. Politikarjo z wukraja maja wólby za jasny signal demokratije a prawniskeho stata. Istanbul, motor Turkowskeje, słuša nětko opoziciji.
Cyłkownje 10 000 eurow na nuzniku zabył je 83lětny muž na wotpočnišću při awtodróze pola Oldenburga. Na zbožo staj mandźelskaj z Wittmunda móšnju našłoj a ju policiji přepodałoj. Dwaj dnjej pozdźišo je tam starušk swoje pjenjezy wotewzał. Nětko móže sej són wo swójskim čołmje zwoprawdźić a sej jón kupić. Sprawnaj mandźelskaj staj sej na kóždy pad sobujězbu zasłužiłoj.
Dźewjećlětny hólčec je na parkowanišću w Ludwigshafenje awto wodźił. Pódla njeho sedźeše 40lětny nan, kiž bě jemu to dowolił. Zo móhł scyła přez prědnje wokno hladać, sedźeše pachoł na swojim dźěćacym sydle. Pedalej za borzdźidło a płun pak je přiwšěm docpěł. Policija jeju wulět po parkowanišću zakónči. Za njezamołwite zadźerženje ma nan nětko z chłostanjom ličić.
Teheran (dpa/SN). Iran je UNO a wosebje Bjezstrašnostnu radu wo pozdatnym ranjenju swojeho powětroweho ruma přez trut (Drohne) USA w Persiskim zaliwje informował. Teheran nima zajim na dalšich napjatosćach, chce pak na ranjenje mjezow konsekwentnje reagować, zdźěli rěčnik iranskeho wonkowneho ministerstwa. USA porno tomu dale twjerdźa, zo bě trut w mjezynarodnym powětrowym rumje nad morjom po puću. Wobě stronje matej po zdaću jasne dopokazy.
Hunt chce Johnsona wužadać
London (dpa/SN). W boju wo zastojnstwo premierministra Wulkeje Britaniskeje chce wonkowny minister Jeremy Hunt přećiwo faworitej Borisej Johnsonej nastupić. Hunt bě so wčera w poslednim wothłosowanju parlamenta přećiwo wobswětowemu ministrej Michaelej Govej přesadźił. Hunt a Johnson dyrbitaj nětko w rozsudnym kole přećiwo sebi nastupić, při čimž maja čłonojo konserwatiwnych Toryjow poslednje słowo.
Sankcije přećiwo Ruskej traja
Choćebuz (SN). Nowy wěstotny centrum su wčera w Choćebuzu wotewrěli. Załoženje tajkeho centruma běchu po wjacorych njeluboznych podawkach a namócnosćach prěnje měsacy 2018 wobzamknyli, zo bychu wěstotne začuće wobydlerjow sylnili. Nětko chcedźa sobu- dźěłaćerjo porjadoweho zarjada města zhromadnje z policajskej prewenciju ludźom z rozmołwnym partnerom być. We wobłuku měšćanskeho swjedźenja kónc tydźenja chcedźa nowy centrum na Berlinskej dróze hižo jako zasadźensku centralu wěstotnych mocow wužiwać.
Nutřkowna statna sekretarka Katrin Lange rjekny: „Reagujemy ze załoženjom centruma na połoženje w Choćebuzu a na žadanja wobydlerjow. Kraj a policija stej intensiwnje hromadźe dźěłałoj, zo byštej prezencu wěstotnych zamołwitych a policije kaž tež wěstotu w měsće polěpšiłoj. Nowy wěstotny centrum je dalši měznik zhromadneho dźěła.“
Brüssel (dpa/SN). Europska unija njeje sej w prašenju nawodnistwa přezjedna a je rozsud wo tym na wurjadny wjeršk 30. junija přestorčiła. Politikar CSU Manfred Weber nima dotal žanu wjetšinu, ale tež dalši načolni kandidaća nic, kaž zwjazkowa kanclerka Angela Merkel (CDU) minjenu nóc w Brüsselu rjekny. Prezident Rady EU Donald Tusk chce přichodny tydźeń z parlamentom EU za wupućom pytać. Přiwšěm nochcyštaj ani Merkel ani Tusk wuzamknyć, zo ma Weber tola hišće šansu.
Njeńdźe jenož wo naslědnistwo šefa komisija EU Jeana-Claudea Junckera, ale tež wo štyri dalše zastojnstwa: wo prezidenta Europskeje rady, Europskeho parlamenta, Europskeje centralneje banki a wo zastojnstwo społnomócnjeneho za wonkowne naležnosće EU. Při tym chcedźa na wuwaženosć mjez mužemi a žonami a regionow dźiwać.
Zwrěšćił je wčera w Brüsselu tohorunja pospyt, klimowe zaměry EU znowa definować. Předewšěm wuchodoeuropske kraje su so tomu spjećowali.
Trajaca suchota pohnu Berlinsku policiju k njewšědnej akciji: Z wodomjetakom je trawnik při Greenwichowej promenadźe w měšćanskej štwórći Tegel krjepiła. Iniciatiwa za to je wušła z jeje rjadow, kaž rěčnica zdźěli. Bě to lětsa prěnje zasadźenje toho razu. Dyrbjało-li dale tak sucho wostać, chce policija wo tym rozmyslować, krjepjensku akciju wospjetować, po dorěči z měšćanskim zarjadom za zelenišća.
Wjewjerčka je w Dortmundźe w gullyjowym wěku tčacy wostała a pomoc wobornikow trjebała. Zwěrjatko hladaše wčera jenož hišće z hłowu z dźěry wěka. Prawdźepodobnje bě wone z kanaloweho systema přez wěko ćeknyć spytało, hdźež je tčacy wostało. Dokelž njemóžachu ju wobornicy wuswobodźić, dowjezechu wjewjerčku scomt wěkom ke skótnemu lěkarjej, kiž ju po narkozy wućahny.