1Měnju, zo serbska rěč a kultura mjez němskimi sobuwobydlerjemi hišće přemało wothłosa nazhonjatej. Nadźijam so, zo móžemy w běhu časa wšitkich Serbow w Delnjej a Hornjej zjednoćić. Potom změjemy snadź tež wjace prawa soburěčenja, Serbow w Braniborskej a Sakskej podpěrać. Ze swojim mjenom mam wosebity zwisk do Budyšina.
2Serbja w Braniborskej a Sakskej móža z parlamentom lěpje kontakty nawjazać, předewšěm z jednym hłosom w zjawnosći rěčeć, wosebje napřećo politiskim stronam a nošerjam rozsudow.
3Budu-li wuzwoleny, chcu so zasadźeć za wučbu serbšćiny a Witaj w zakładnych šulach. Za to, zo kulturne serbske nałožki tak rozkćěja, kaž su prjedy raz byli. Na přikład, zo widźimy na zapusće zaso tradicionalne postawy kaž dwuwobličo abo mjedwjedźa a nic nowe cuze elementy. Tež nastupajo serbsku rěč měli wotewrjeni za dalewuwića być.
1... dokelž su europske přikłady, pola kotrychž je politiske samopostajowanje (narodnej) mjeńšinje wobdźiwajomne wuwiće wunjesło. Łužica trjeba runje tajke wuwiće!
2Dźe mi wo to, kulturu a tradicije zachować a skrućeć, wosebje we wobłuku zdźěłowanja a kubłanja z přisłušnymi institucijemi. To je tež wusko zwjazane na přikład ze spěchowanjom serbskeje rěče za naše dźěći! Serbski sejm je tež mjezynarodnje legitimowane politiske zastupnistwo, złožowace so na Zakładny zakoń, Chartu Europskeje unije a Lissabonske zrěčenje z lěta 2007.
3Zasadźić chcyła so za nowe jednanja nastupajo statne zrěčenje wo financowanju kulturneje a kubłanskeje awtonomije, dale za skrućenje serbskeje rěče kaž tež za wustawu na zakładźe rezolucije 61/295 Zjednoćenych narodow a za wutworjenje korporacije zjawneho prawa za lud Serbow.
1Tema politiske sebjepostajowanje za Serbow steji hižo 15 lět na mojej agendźe.
2Sejm je demokratisce wuzwoleny forum zastupowanja ludu, legitimowany nastupajo nutřkowne a wonkowne samopostajowanje, a jako instrument tajkeho Serbow politisce zastupuje. Wón wuprudźa regionalnje a nadregionalnje, twori identitu ze swójskej serbskej politiku, skruća wobstejace kulturne a kubłanske institucije. Rozsudy, kotrež su Łužičanam na wužitk, měli so jim tež přewostajić (po principje subsidiarity).
3Chcu so prócować wo narodne wujednanje k stawizniskim přewrótam wosebje w lětach 1945–2000, dźěłać za wustawu na zakładźe rezolucije Zjednoćenych narodow 61/295 a za wutworjenje korporacije zjawneho prawa za lud Serbow. Jako dalšej temje stej mi wažnej nowe jednanja nastupajo statne zrěčenje wo financowanje kulturneje a kubłanskeje awtonomije kaž tež zesylnjenje dwurěčnosće we Łužicy.
1Chcu serbskej mjeńšinje wužadacy hłós za regionalne, kulturne, kubłanske a tohorunja hospodarske samopostajowanje być. Serbske ludowe nałožki, kaž na přikład łapanje kokota, tradicije a rěč njesmědźa so zhubić. Mamy je čile nałožować a dale dawać.
2Naš prěni wuzwoleny serbski parlament zmóžni sebjewědome a runohódne wustupowanje w Němskej a Europje.
3Naše tradicije a nałožki nimamy jenož turistisce zwičnjeć. W swójbach a w zjawnosći njech je serbšćina zaso srědk mjezsobneje komunikacije a druha hamtska rěč. Łužiske regionalne předewzaća maja so při zjawnych nadawkach a zwičnjenju hospodarsce preferować. Zasadźam so za spěchowanje ekologiskeho ratarjenja na małych płoninach, zo bychmy pódu naslědnje wobhospodarjeli a ju našim potomnikam zachowali.
1Kandiduju za Serbski sejm, zo móhło so přichodnje towaršnostne wobdźělenje Serbow ze swójskeje perspektiwy lěpje poradźić.
2Mysl wo regionalnym parlamenće je fascinowaca. Wona z mojeho wida njewoznamjenja žane skonfrontowanje k dotalnym parlamentariskim zastupnistwam. Dźe skerje wo to, instrument jako přikładny rezonancny rum tak wuwić, zo regionalnu bliskosć z globalnymi potrěbnosćemi zwjedu.
3Wobdźělu so na tym ze swojeho wida trěbnu transparencu socialnych, towaršnostnych a politiskich poćahow takle zmóžnić, zo docpěwa wobdźělenje (participacija) formu, z kotrejž dohromady, jako w regionje a zwonka njeho žiwi ludźo, woprawdźite wobdźělenje na rozsudach nazhonimy.
1Njemóže być, zo w serbskim sydlenskim rumje staršim šulu předpisuja, dokelž w blišich kubłanišćach žana Witaj-wučba njeje abo być njemóže. Njesmě dale być, zo su přeco hišće starši w sydlenskim rumje, kotřiž po wjace hač 15 lětach projekta Witaj móžnosć bilingualnych pěstowarnjow a/abo šulow njeznaja.
2Direktna demokratiska legitimacija kaž tež zjawne wuradźowanja a rozsudy tworja transparencu, bliskosć k wobydlerjam, zawjazanosć a politisku zwjazanosć. Wo regionalnych nadawkach, kaž stej to na přikład spěchowanje kultury a sporta a wosebje kubłanska politika, měło so we Łužicy dźiwajo na jeje wosebitosć dwurěčnosće dla rozsudźić.
3Moje polo je kubłanska politika. Dźěći a jich rěč/e su přichod! Wjacerěčnosć ma telko lěpšin. Łužica je wjacerěčna, štož mamy zachować a zesylnić. Dźěći měli so tu zakorjenić a wšitko za to činić, zo Łužica rozkćěje. Dźěći su přichodni tworićeljo hódnotow!
1Wuzwoleny sejm wutworić je po wšěch dotalnych pospytach konsekwentne. Zo bych wólby podpěrał a swoju generaciju – kotraž znaje serbstwo zwjetša jeno ze swjedźenjow a ze šule – zastupował, so na historiskim podawku wobdźělu.
2To je wuběrna móžnosć, wobstejace zwjazki a přirady wo politiski grat wudospołnjeć. Jenož hdyž wšitcy akterojo hromadźe dźěłaja, móžemy serbsku rěč a kulturu zachować.
3Moja naležnosć je zhromadne skutkowanje wšěch institucijow. Na jednej stronje dźe wo financne a kulturne spěchowanje, wo ničenje serbskeho sydlenskeho ruma brunicy dla abo wo turistiske móžnosće (strukturnu změnu). Nimo toho su to kubłanskopolitiske prašenja, kaž na přikład rozšěrjenje serbskeje wučby a dohladowanje dźěći. Na europskej runinje je wuměna z dalšimi mjeńšinami wažna, runje hladajo na Europu regionow.
1Žiwe Serbstwo leži mi na wutrobje a ja sej myslu, zo dyrbimy nětko wšelake wěcy za přichod činić. Tohodla kandiduju. My trjebamy jedyn njewotwisny a ze swobodnymi wólbami legitimowany parlament a zastupnistwo za wšěch Serbow, za cyły serbski lud.
2Njedomowinjenjo nimaja žadyn hłós a lědma wobdźělenja. My trjebamy nowu demokratiju za wšitkich.
3Chcu so zasadźeć za naše serbstwo w Slepjanskej wosadźe, za serbsku rěč, projekt Witaj, strowy wobswět a jeho škit. Wažne su mi dale kónc wudobywanja brunicy, zachowanje serbskich wsow, pomnikoškit, nowe a humaniše hórnistwowe prawo a klimowy škit (COP 21).
1We Łojowje (Groß Luja) bě poslednja serbsku rěč nałožowaca wjesnjanka 1965 zemrěła. Tohodla sym němsce rěčacy Serb. Ze mnu je Nikušojc swójba w třećej generaciji wot lěta 1918 za serbsku Łužicu aktiwna. Dźěd Awgust bě wjesnjanosta, čłon wokrjesneho sejmika, sobuzałožer drustwoweje kasy we Łojowje w boju přećiwo pjenježnej chudobje na wsy. Wón bě Muske towarstwo sobu załožił. Nan Helmut je Zjednoćenstwo wzajomneje burskeje pomocy sobu wutworił. Mjez Błótami a pólskej mjezu bě znaty kaž „pisany pós“.
2Trjebamy regionalnje zakótwjeny, krajej přesahowacy serbski parlament, kotryž ma konsensowy, nic pak wadźacy so parlament być.
3Mam dekret wo nutřkownym a wonkownym měrje za wažny. We Łužicy měli 10 000 drjewjanych domskich natwarić a 10 000 ćopłotnych klumpow instalować, zo móhli ludźo w zymje ze zymnym powětrom tepić. 250 000 kubiknych metrow zerzawoweho błóta ze Sprjewje njeměli składować, ale za twar drohow wužiwać.
1Kandiduju, dokelž mam samozamołwite politiske zastupnistwo ludźi ze swójskej identitu hižo přeco za spomóžne. Naležnosće našeje serbskeje identity słušeja do zjawneje korespondency. Nadźijam so wjele dobrych wuslědkow za Łužicu a Łužičanow.
2Jenož tón, kiž ma něšto rjec a kiž ma postajeć, móže tež něšto wuskutkować. Jenož hdyž dóńt do swójskeje ruki wozmješ, móžeš jón tež wuhotować.
3Bych rady tych za jich naležnosće zajimował, kotřiž su w šěrym pasmje mjez serbskej identitu a němskimi abo njemjenowanymi rudimentami identity žiwi. Štóž njewě, zwotkel pochadźa, tón tež njewě, dokal ma hić. Chcu k tomu přinošować, zo su ludźo w swojej domiznje zakorjenjeni, zo su kruće za swójsku identitu žiwi po hesle: Stejimy k swojemu pochadej a chcemy přichod, kotryž skići nowu nadźiju a njeje žane wohroženje. Na kóždy pad chcu so na tymle napjatym procesu wobdźělić a sobu pomhać přichod wuhotować.