×

Powěsć

Failed loading XML...

Policija (30.03.22)

srjeda, 30. měrca 2022 spisane wot:

Škitny srědk pokradnyli

Miłoćicy. Składowanska hala w Miłoćicach bě cil paduchow w času wot soboty dopołdnja do póndźele ranja. Tam pokradnychu wjacore kanistry z rostlinskim škitnym srědkom. Kaž policija dale zdźěli, trochuja rubiznu na něhdźe 16 500 eurow. Nimo toho nasta něhdźe sto eurow wěcneje škody. Kriminalisća Kamjenskeho rewěra pad přepytuja.

Casting za lětnje dźiwało

srjeda, 30. měrca 2022 spisane wot:
Budyšin. Za lětuše Budyske lětnje dźiwadło wot 23. junija hač do 31. julija pyta­ Němsko-Serbske ludowe dźiwadło młodych sobuskutkowacych (znajmjeńša 18 lět), kotřiž su rejwansce nadarjeni a kotřiž maja wjeselo při spěwanju a dźiwa­dźelenju. Za lětsa předwidźana hra „Sherlock Holmes a Budyska bestija“ hraje w lěće 1973 w sprjewinym mě­sće­. Předstajenja budu wšědnje nimo póndźele a wutory. Proby započnu so spočatk junija. Sobotu, 2. apryla, wot 11 hodź. wotměje so casting na pro­bowym jewišću NSLDź na Seminarskej (jewišćowy zachod). Na njón su wšitcy zajimcy wutrobnje witani. Štóž chcył so ze swojimi dźiwadźelniskimi a rejwanskimi kmanosćemi předstajić, njech přizjewi so do toho e-mailnje pod .

Zwólniwych dobyć je ćežko

srjeda, 30. měrca 2022 spisane wot:

Za lětuše ludličenje pytaja gmejny dobrowólnych pomocnikow

Pančicy-Kukow (SN/MWj). Wot srjedź meje přewjedźe so po wšej Němskej wulke­ ludličenje, tak mjenowany Zensus 2022. Zwěsćić ma so bydlenska situacija ludźi, jich swójbne poměry, mzdy a wjele dalšich datow. Za to su trěbni dobro­wólni pomocnicy, kotřiž wubrane wosoby wopytaja, so jich wšo móžne prašeja a do naprašnikow zapisaja. Do toho­ wobdźěla so pomocnicy na wot­powědnym dalekubłanju. Za nałoženy čas dóstanu pjenježne zarunanje.

Hižo na druhim dnju ruskeho nadpada na Ukrainu 25. februara bě předsyda towar­stwa Ekumeniski tachantski wob­chod­ Budyšin dr. Peter-Paul Straube namoł­wjał, za załožbu „St. Wolodymyr Fonds“ ukrainsko-katolskeje cyrkwje­ we Lwiwje darować a tak ćěkancow a woporow wójny podpěrać. Nětko je prěnju bilancu sćahnył.

Katolsku serbsku narodnu drastu za ptači kwas je Worklečanska šwalča Petra Kupcyna (srjedźa) wčera w přitomnosći Wulkodubrawskeho wjesnjanosty Lutza Mörbe (nalěwo) Zdźěrjanskej pěstowarni přepodała. Maxim, Leonard, Lilly, Emma a Leni (wotlěwa) kaž tež nawodnica Ramona Nukowa (naprawo) přijimowachu drastu njewjesty, družki, wuslěkanu kaž tež tu nawoženje. Financowali su ju z komunalneho programa za spěchowanje dwurěčnosće aktiwneho pěstowanja serbšćiny. Foto: SN/Hanka Šěnec

Nalěćo zhromadnje rejujo witali

srjeda, 30. měrca 2022 spisane wot:
Po tym zo bě zapust muži lětsa koronawirusa dla hižo druhi króć wupadnył, je so minjenu sobotu 68 porow w serbske narodnej drasće – přewažnje z Bórkowow – na na­lětni ćah po wsy podało. Swjedźenski ćah zwonka tradicionalnych terminow organizowała je priwatna iniciatiwa. Z nim chcychu tomu zadźěwać, zo so rjane tradicije­ kaž zapust abo žnjowy dźakny swjedźeń pozhubja. Hosćo běchu při „wo­tućenju nalěća“ tohorunja přeprošeni sej k dujerskej hudźbje zarejwać. „Chcemy wo­by­dlerjam Bórkowow a hosćom z bliska a z daloka pokazać, zo tu tež w ćežkich časach přeco hišće smy a zo njedamy so zatrašić“, zamołwići zdźěla. Foto: Peter Becker

Město spěchuje serbske žiwjenje

srjeda, 30. měrca 2022 spisane wot:

Z połoženjom serbskeho ludu a serbskeje rěče we Wojerecach je so wčera tamniša měšćanska rada zaběrała. Wyši měšćanosta Torsten Ruban-Zeh (SPD) přednjese radźićelam rozprawu přirady za serbske naležnosće.

Wojerecy (KD/SN). Hromadźe z Domowinskej župu „Handrij Zejler“ spěchuje město Wojerecy serbske žiwjenje w měsće. To samsne płaći za Witaj-skupiny w pěstowarnjach w Čornym Chołmcu, Němcach a w Ćisku kaž tež za šulsku wučbu po koncepće 2plus na Wojerowskej zakładnej šuli „Handrij Zejler“. To rjekny Wojerowski wyši měšćanosta Torsten Ruban-Zeh na wčerawšim posedźenju měšćanskich radźićelow, jako jim rozprawu přirady za serbske naležnosće přednjese. Zestajiła je rozprawu zamołwita za serbske prašenja w měsće Gabriela Linakowa.

Krótkopowěsće (30.03.22)

srjeda, 30. měrca 2022 spisane wot:

18. čitanske wubědźowanje

Budyšin. Pod hesłom „Knihi su zastupny lisćik do raja fantazije“ zarjaduje Rěčny centrum WITAJ w kooperaciji ze Serbskim muzejom wospjet čitanske wubědźowanje za šulerjow 3. lětnika. Najlěpši čitarjo wšěch serbskich zakładnych šulow wubědźuja so sobotu w dwěmaj rěčnymaj skupinomaj w Serbskim muzeju. Je to mjeztym 18. tajke zarjadowanje.

Moderatne zniženje

Budyšin/Zhorjelc. Po Roberta Kochowym instituće je so incidenca w Hornjej Łužicy dźensa moderatnje znižiła a wučinja w Budyskim wokrjesu 1378,8. Tamniši krajnoradny zarjad informuje wo 720 zwěsćenych nowoinfekcijach z koronawirusom. We wokrjesu Zhorjelc zličichu 875 nowych natyknjenjow, 15 schorjenych je zemrěło. Incidenca tam je na 1270,0 woteběrała.

Wědomostne dźěło wo Serbach

Zdónki štomow zawobalene

wutora, 29. měrca 2022 spisane wot:
Hdźež steja podłu pućow štomy, so nimo jěducemu druhdy njewšědny wobraz skići. Někotre zdónki štomow su z foliju kaž zawobalene. A woprawdźe jedna so, kaž tule při dróze z Koslowa do Sernjan blisko wotbóčki do Dobrošic, wo hojensku naprawu. Z njej ma rana, kotruž je štom njedawneho wobchadneho njezboža dla poćerpjeł, ­zaso zažić. Z małeho nalěpka zhoniš, zo njesměš foliju wotstronić, hewak móhł štom trajne škody poćerpjeć. Nimo toho je z nalěpka wučitać, zo jedna so wo bio­logisku škitnu foliju. Foto: Feliks Haza

Čorna Pumpa (JOS/SN). Wjele ludźi je minjeny kónc tydźenja nalětnje wiki w Čornej Pumpje wopytało. Kołowokoło železniskeho wagona, na tak mjeno­wanym „Nastupnišću 19“, poskićowaše něhdźe 80 wikowarjow a rjemjeslnikow swoje wudźěłki a posłužby. Kobjeler a pčo­łar běštaj runje tak zastupjenaj kaž kwětki, ratarske wudźěłki a samodźěłany palenc. Skrótka prajene bě móhłrjec wšitko na městnje, štož na prawe nalětnje wiki słuša. Wopytowarjow witaše Hans-Jochen Hoffmann, kiž bě 1990 prěni wjesnjanosta gmejny Čorna Pumpa po towaršnostnym přewróće.

Běchu to mjeztym štwórte wiki tajkeho razu, kotrež je towarstwo „Nastup­nišćo 19“ ze swojim hibićiwym předsydu Holgerom Schwarzom organizowało. Zapo­čeli su 2018 z něhdźe 30 wikowarjemi. Nětko bě jich nimale trójce telko. Zmóžnili su to z tym, zo su teren wokoło že­lezniskeho wagona w minjenymaj lětomaj powjetšili. Kónc tydźenja je so wo­pokazało, zo je so próca zadaniła. To podšmórnychu tohorunja wikowarjo a rje­mjeslnicy, kotřiž so zdobom wjeselachu, zo mějachu zaso składnosć swoje wudźěłki poskićować a předawać móc.

nowostki LND