Kral je derje spinkał

štwórtk, 26. junija 2025 spisane wot:

Wulke wolóženje – to je wšo wobknježace začuće po wjerškowym zetkanju NATO w Den Haagu a wosebje po wotlěće prezidenta USA Donalda Trumpa do domizny. Žadyn skandal, žane wumjetowanja a žane fatalne sceny. Bohudźak, wšitko je derje wotběžało.

Nižozemscy hosćićeljo su wšitko činili, zo by so zapleńčenemu wysokemu hosćej z Ameriki derje šło. Trump je w kralowskim palasće přenocował a nižozemska kralowna jeho wosobinsce po Rotterdamje wodźeše. Při snědani bě wažne zwěsćić, hač je wón tež woprawdźe derje spał. Generalny sekretar NATO Mark Rutte ­wustupowaše kaž słužownik Trumpa. Čłonojo aliancy pěknje wobzamknychu, štož bě sej Trump přał: Hišće wjac pjenjez za brónjenje. Hłowna wěc, zo sej z nim njerozkidaja a zo wón Europu dale škita. Sym wćipny, kak dołho tute spodźiwne zwjazkarstwo dźerži. Jeli so jeho majestosć jutře při snědani zasrěbnje, móhło wšitko zaso hinak być. Marko Wjeńka

To a tamne (26.06.25)

štwórtk, 26. junija 2025 spisane wot:

Z laserowym pointerom su njeznaći minjenu nóc w Rheinbergu pola Düsseldorfa policajski helikopter slepili. W tym času běchu wjacore helikoptery po puću, zo bychu za zhubjenej wosobu pytali. Muža su njezranjeneho našli. Za čas akcije pilot jedneje z mašinow pytny, zo so na zemi něchtó ze sylnym laserom na njeho měri. Pilot alarmowaše policiju, kotraž skupinu ludźi zwěsći. Laserowy nastroj pak běchu hižo zrumowali. Pilotow helikopterow a lětadłow z laserom slepić je chłostajomny njeskutk.

Nimale štyri promile alkohola měješe šofer wosoboweho awta w kreji, jako při čerwjenej ampli do čakaceho nakładneho awta zrazy. Při dokumentaciji njezboža namakachu zastojnicy wjacore prózdne bleše alkohola a nimo toho drogi w awće. 40lětny dyrbješe krej a jězbnu dowolnosć wotedać. Wěcna škoda: 10 000 eurow.

Sankcije přećiwo Ruskej žadane

srjeda, 25. junija 2025 spisane wot:

Den Haag (dpa/SN). Němska, Francoska a Wulka Britaniska dale na tym wobstawaja, z nowymi sankcijemi ćišć na Rusku we wójnje přećiwo Ukrainje zwyšić. Tole su zwjazkowy kancler Friedrich Merz, francoski prezident Emmanuel Macron a britiski premier Keir Starmer na wjerškowym zetkanju NATO w Den Haagu potwjerdźili. Prezident USA Donald Trump njeje so dotal k dalšim chłostanjam Ruskeje wuprajił.

Objekty jenož wobškodźene

Washington (dpa/SN). Nadpady USA na Iran njejsu Teheranski atomowy program skónčili, ale jenož wo někotre lěta zadźerželi. Tole wuchadźa z rozprawy tajneje słužby. W njej steji, zo njejsu ameriske bomby podzemske atomowe zawody Irana zničili ale jenož wobškodźili, medije USA rozprawjeja. Prezident USA Donald Trump bě bjezposrědnje po nadpadach twjerdźił, zo su atomowe objekty w Isfahanje, Natansu a Fordo dospołnje zničili.

Znowa mortwi w Gazy

Ze spektakularnej akciju su wobswětoškitarjo dźensa na centralnym naměsće kolumbiskeje stolicy Bogota přećiwo přiběracemu zanjerodźenju swěta z plastowymi blešemi protestowali. Hłowna přičina su po jich měnjenju přeco hišće pře niske płaćizny za plastiku, štož wulke napojowe koncerny we łaćonskej Americe znjewužiwaja. Foto: dpa/Fernando Vergara

Dalše miliardy za brónjenje

srjeda, 25. junija 2025 spisane wot:
Den Haag (dpa/SN). NATO so wobróni, kaž po kóncu zymneje wójny wjace nic. Na swojim wjeršku w Den Haagu je 32 čłonow aliancy dźensa wobzamknyło, zo hač do lěta 2035 pjeć procentow swojeho nutřkokrajneho bruttoprodukta za brónje a wojersku infrastrukturu wudadźa. NATO reaguje po swójskim wuprajenju na nowe wohroženje ze stron Ruskeje. Zwjazkowy kancler Friedrich Merz (CDU) je w tym zwisku potwjerdźił, zo chce Němska wjace zamołwitosće přewzać. Za Němsku rěka wobzamknjenje NATO, zo za dźesać lět wob lěto wjace hač 200 miliardow eurow za brónje nałožuje. W etaće Němskeje za 2025 zaplanuja 62,4 miliardy eurow za zakitowanje.

Młoda unija šwika zadołženje

srjeda, 25. junija 2025 spisane wot:
Berlin (dpa/SN). Etatowe plany zwjazkoweho knježerstwa CDU/CSU a SPD zbudźa w rjadach Młodeje unije kritiku. Jeje předsyda Johannes Winkel mjenuje hač do 2029 planowane nowe zadołženje 850 miliardow eurow „dych wotražace“. „Tuta wjeta na kóšty młodeje generacije jenož funguje, hdyž z toho hospodarstwa masiwnje rozrosće“, rjekny wón powěsćerni dpa. Nachwatać měła so wobšěrna reforma socialneho stata. „Hewak rubimy młodźinje šansy na swójske žiwjenje.“

Spahn nahubnikow dla woprašany

srjeda, 25. junija 2025 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). Kritiske postupowanje při wobstaranju nahubnikow za čas koronakrizy bě dźensa hłowna tema w zwjazkowym sejmje. W etatowym wuběrku dyrbještaj bywši minister za strowotnistwo Jens Spahn a tuchwilna ministerka Nina Warken (wobaj CDU) prašenja zapósłancow wotmołwjeć. Wosebje prašachu so za rozprawu wurjadneje přepytowarki Margerety Sudhof, kotruž bě 2024 tehdyši strowotniski minister Karl Lauterbach zasadźił. Sudhof měješe wosebje kupowanje nahubnikow přepytować. Spahn bě swój čas nahubniki bjez wupisanja kupował. To je Němskej škodu wjacorych miliardow eurow naparało. Spahn pokazuje na wurjadne połoženje, kotrež je tehdy wšitkich zamołwitych w njewšědnej formje wužadało.

Předsydka BSW, Sahra Wagenknecht, předźěłanje koronakrizy w přepytowanskim wuběrku jako „politiku wukładneho wokna“ kritizuje. „Njeńdźe jenož wo nahubniki, ale wo njeprawdu, kotraž je so tehdy stała. Lockdown bě zdźěla dospołnje přehnaty“, wona kritizuje.

Wšelakej swětaj

srjeda, 25. junija 2025 spisane wot:
Hladajo na politiske wobzamknjenja a programy, kotrež spytaja wuwiće w našim kraju do praweho směra wodźić, přeco zaso zwěsćam: Žiwjenska situacija we wjesnych kónčinach a w městach je jara rozdźělna. Minjenu srjedu je twarska ministerka Zwjazka Verena Hubertz naćisk zakonja za spěchowanje bydlenjo­twara – wosebje komunalneho a socialneho – předstajiła. Wšako je potrjeba na bydlenjach w Němskej jara wulka. W Berlinje, hdźež bydlu, je situacija na by­dlenskich wikach hižo přez lětdźesatki dramatiska. Tež w Drježdźanach abo Lipsku wosebje młodźi ludźo a swójby lědma hišće zapłaćomne bydlenje namakaja. W gmejnach Zarjadniskeho zwjazka „Při Klóšterskej wodźe“ pak su čakanske lisćiny za komunalne bydlenja, krótke. Jich podruže samo pod sakskim přerězkom ­leža. Prawdźepodobnje zadźěłaja wuske swójbne styki a mjezsobna podpěra Serbow w katolskej Hornjej Łužicy bydlenskej nuzy w regionje. Milan Pawlik

Porjedźenka

srjeda, 25. junija 2025 spisane wot:
Jan Budar njeje kaž wčera mylnje wo­zjewjene radźićel frakcije CDU we wo­krjesnym sejmje, ale zastupuje Serbske wolerske zjednoćenstwo. Za to wo wodaće prosymy.   redakcija SN

Drježdźany (dpa/SN). Zeleni w Sakskim krajnym sejmje žadaja sej moratorij nastupajo žadanja za wróćopłaćenjom hnydomneje pjenježneje pomocy za čas koronapandemije. Wróćenje pjenjez je za mnohe zawody wulke wužadanje. Tak frakcija swoju próstwu wopodstatni, wo kotrejž chcedźa nětko z pomocu tak mjenowaneho konsultaciskeho mechanizma z mjeńšinowej koaliciju rěčeć. Daloko ­sahace žadanja w tym nastupanju běštej hižo frakcija AfD a Zwjazk Sahry Wagen­knecht nastajiłoj. „Wočakuju, zo statne knježerstwo skónčnje na naše žadanje reaguje a na hłosy předewzaćelow słucha“, rjekny zapósłanc Zelenych Wolfram Günther. Kraj dyrbjał swoje móžnosće wučerpać a situaciju potrjechenych wolóžić. „Njeje zamołwite, hdyž Sakska z pawšalnymi žadanjemi za wróćenjom pjenjez eksistency wohrožuje a hospodarskej mnohotnosći našeho kraja dołhodobnje zeškodźi“, wón doda. Hospodarske ministerstwo bě na naprašowanje BSW zdźěliło, zo je 66 000 předewzaćam naprašniki pósłało. Zawody maja rozłožić, kelko pjenjez tehdyšeje pomocu su woprawdźe trjebali. Někotři dyrbja srědki wróćić.

Chróšćan Šulerjo

nowostki LND