Huslerka Franziska Pietsch a pianist Josu de Solaun słušataj k hudźbnikam, kotřiž dźensa festiwal „Klasika w zymje“ w Budyskim Serbskim muzeju zahaja. Program třidnjowskeho zarjadowanja wopřijima mjez druhim prapremjeru „Spěwow za bariton a klawěr“ Lukaša Čórlicha a twórby Claudea Debussyja, Karola Sczymanowskeho a Fryderyka Chopina. Foto: Maćij Bulank

Nowa podpěra w rozšěrjenju

Freitag, 24. Januar 2025 geschrieben von:

Posledni maturitny lětnik Budyskeho Serbskeho gymnazija ma mnohe młode talenty, tež Ludowe nakładnistwo Domowina wjeseli so nad młodym duchom we wotrjedźe rozšěrjenje. Wot spočatka decembra słuša 18lětny Anton Šefer, z Bronja pola Radworja do teama nakładnistwa. Ze swojim angažementom a swojej wuknjenskej zwólniwosću přinošuje aktiwnje wšědnemu dźěłowemu dnju.

Anton, kiž je swoju maturu loni wotzamknył, čaka tuchwilu hišće na připrajenje za studijne městno. W mjezyčasu je so rozsudźił, prěnje powołanske nazhonjenja w Ludowym nakładnistwje Domowina zběrać. Tu stara so přede­wšěm wo wobdźěłanje póšty a podpěruje sobudźěłaćerjow rozšěrjenja při wuhotowanju noweho online-shopa nakładnistwa. Nimo toho je tež hdys a hdys we wulkim składźe w Čornym Hodlerju. Spočatk měsaca pomhaše wón při inwenturje.

Nowu knihu předstajili

Donnerstag, 23. Januar 2025 geschrieben von:

Slepo (SN). Na knižne předstajenje do Slepjanskeje cyrkwje přeprosyło je wčera tamniše towarstwo Kólesko. Kniha „Gelnje – Die Taufe“ je hižo štwórty zwjazk w rjedźe knihow wo Slepjanskej narodnej drasće pod titulom „Gładźarnica“, kotrež je towarstwo wudało.

Po předchadźacych wudaćach wo drastach Slepjanskich božich dźěćatkow (I.), drastach w běhu cyrkwinskeho lěta (II.) a drastowych wariantach wokoło kwasa (III.) předstaji awtorka Elvira Hantšowa w nowej knize nětko wšitke warianty Slepjanskeje drasty za křćeńcu a křćizna. Nimo historiskich fotow a detailěrowaneho wopisowanja hotowanja a dźělow drastow, namakaš w njej wobšěrny kapitel wo Slepjanskich babach, wo přiwěrkach kołowokoło poroda a šěsćnjedźelstwa, wo kmótřistwje kaž tež wo wotběhu wšěch aktow křćeńcy a křćiznow.

Čłonojo chóra Lipy nowe předsydstwo wuzwolili

Donnerstag, 23. Januar 2025 geschrieben von:

Pančicy-Kukow. Na swojej hłownej zhromadźiznje zawčerawšim w awli šule w Pančicach-Kukowje zhladowaše předsydstwo chóra „Lipa“ na minjene lěto a informowaše sobustawow wo předewzaćach w nowym lěće.

Premiera filma wo žiwjenju dwójnikow

Mittwoch, 22. Januar 2025 geschrieben von:

Mnichow/Łuty (SN/MiR). Anton a Richard Fuchs staj w našich kónčinach jako Krabat-dwójnikaj znataj. Anton je w Čornochołmčanskim Krabatowym młynje zamołwity za zarjadowanja a Richard je dźiwadźelnik w Złym Komorowje. Zašłe dny staj wonaj jako sobuskutkowacaj akteraj film „Leben ist jetzt – The Real Life Guys“ prezentowałoj. „Premjera filma w Mnichowje a prěni wustup na sławnym čerwjenym přestrjencu bě, byrnjež dźěło z medijemi znajemoj, přemóžacy. Bě to naju prěnje zetkanje z tak wulkej ličbu žurnalistow“, Anton Fuchs na naprašowanje SN rjekny. Wonaj hrajetaj w kinowym filmje dwójnikow Johannesa a Philippa Mickenbeckera, kotrajž staj z youtube-kanalom „The Real Life Guys“ zajim zbudźiłoj. Ze swojimi swojoraznymi idejemi, kaž z lětacej kupanskej wanju, staj wonaj ludźi narěčałoj. Ze smjerću jeju sotry Elli a schorjenjom Philippa na raka, so žiwjenje swójby změni. Tež za Łutowčanaj Antona a Richarda, kotrajž běštaj na castingu w Mnichowje přeswědčiłoj a rólu dwójnikow přewzałoj, njewotběži produkcija bjeze problemow. Za čas dźěła na filmje, staj jeju dźědaj zemrěłoj.

Wopytowarjow wikow zahorili

Dienstag, 21. Januar 2025 geschrieben von:

Berlin. Serbska dujerska kapała Horjany k repertoirej „Zeleneho tydźenja“ w Berlinje słuša. Zawčerawšim je so bus z dujerjemi a z fanami kapały do Berlina na najwjetše wiki swěta za zežiwjenje, ratarstwo a zahrodnistwo podał. Na jewišću Sakskeje hale zahudźichu Horjenjo potom w běhu dnja trójce 45 mjeńšinow a reprezentowachu tak z ćěłom a dušu serbske pěsnički, čěske štučki, naročne morawske pólki a znate němske hity ze šěrokeho repertoira. Hižo wot prěnjeho titula knježeše wulkotna nalada, jako tam kołowokoło jewišća syła přihladowarjow pozasta a temperamentnej hudźbje připosłuchaše. Čłonojo rejowanskeje skupiny ze Židźinoho a mnoho přihladowarjo njedachu so dołho do rejki prosyć a zarejowachu mjez druhim tež „Hanamarju“. Uwe Macka, trompetar a spěwar wjedźeše suwerenje po programje a zamó stajnje zaso na lóštne a zajimawe wašnje přihladowanjow „popadnyć“. Přewšo znaty „Šumawski són“ publikum runje tak putaše, kaž hit spěwarja Maxa Raabe „Perfektny moment“.

Ekskursija studentow slawistiki

Dienstag, 21. Januar 2025 geschrieben von:
Skupina na Techniskej uniwersiće Drježdźany studowacych bě minjeny pjatk z hosćom w Budyšinje. W sprjewinym měsće wobdźělichu so na wodźenju po serbskich slědach a wopytachu Rěčny centrum WITAJ kaž tež Serbski institut (SI). Tam wobhonichu so mjez druhim wo wuwiwanju digitalnych resursow na přikład nastupajo technologije za předčitansku funkciju a za rěčne spóznawanje. Dnjowa ekskursija wotmě so jako regularny dźěl slawistiskeho seminara „Rěčespyt w mjeńšinowych rěčach a za nje na přikładźe serbšćiny“, kotryž prof. dr. Hauke Bartels (naprawo) w aktualnym zymskim semestrje wuhotuje. Foto: Serbski institut/Madlen Domašcyna

Gerhard Wirth

Dienstag, 21. Januar 2025 geschrieben von:
10. wulkeho róžka před 25 lětami bu na Budyskim Michałskim pohrjebnišću druhi serbski superintendent a wjelelětny farar Njeswačanskeje wosady Gerhard Wirth pochowany. Na sto přewodźerjow bě na jeho pohrjeb přišło. Gerhard Wirth narodźi so 26. junija 1911 w Stróži pola Rakec do narodnje wědomeje burskeje swójby. Jeho bratr Pawoł bě rěčespytnik a załožer serbskeje rěčneje geografije. Młody Gerhard jězdźeše wšědnje z Kurtom Pětřom, pozdźišim profesorom a direktorom Serbskeho wučerskeho wustawa, ze železnicu z Rakec do Budyšina na gymnazij. Po maturiće studowaše wón teologiju a bě pozdźišo z fararjom w Budyšinku. Jako Serb a přisłušnik Wuznawanskeje cyrkwje je so do Šleskeje přesydlił, ale bórze dyrbješe do wójska. 1939 woženi so z burskej dźowku Hilžbjetu Křižanec. Po nawróće z wójnskeje jatby fararješe najprjedy w Budyšinje, a wot lěta 1947 do 1976 bě z wob­lubowanym fararjom w Njeswačidle. Tam dyrbješe so najprjedy sobu wo nowona­twar we wójnje zničeneje cyrkwje starać a bě něšto lět z čłonom zwjazkoweho předsydstwa Domowiny a zamołwity za zwiski z ewangelskimi Serbami.

Budyšin (SN/bn). Składnostnje stotych posmjertninow Jakuba Skale su Maćica Serbska (MS), Towarstwo Cyrila a Metoda (TCM) a katolska wosada swj. Pětra wčera wuznamneho duchowneho, publicista a narodneho prócowarja wopominali. We wobłuku nyšpora w Budyskej tachantskej cyrkwi zjimaše farar Wito Sćapan žiwjenski skutk Skale, kiž bě „čas žiwjenja­ našemu ludej a krajej słužił – k Božej česći a nam k wužitku“. Předsyda TCM Cyril Hančik poda biografiski zarys Skale, mjenujo jeho „njewšědnje pilneho, woporniweho a přećelneho čłowjeka, kiž je sej ze swojej swěrnej a wutrajnej lubosću serbskemu ludej sam trajacy pomnik stajił“. Mjez druhim wuzběhny zasłužby Skale jako japoštołski administrator nowozałoženeho biskopstwa Drježdźany-Mišno, redaktora časopisow Krajan a Katolski Posoł kaž tež jako přełožowarja Noweho zakonja do hornjoserbšćiny a nic naposledk jako předsyda TCM. „Njech su nam jeho njesebične skutki njezapomnite a z pohonom“, Hančik reziměrowaše.

Dr. Johannes Franke

Montag, 20. Januar 2025 geschrieben von:
Spočatk wulkeho róžka 1545 bu němski wučenc, lěkar a botanikar Johannes Franke w delnjosakskim Hildesheimje narodźeny. Poslednje 35 lět swojeho žiwjenja bě wón měšćanski lěkar w Kamjencu a Budyšinje. Wón studowaše wot lěta 1565 medicinu a filozofiju w Frankfurće nad Wódru, Wittenbergu, Straßburgu, Baselu a Parisu. 1577 promowowaše na doktora mediciny. Wot lěta 1578 do 1581 bě lěkar wjercha Joachima Ernsta Anhaltskeje a měšćanski lěkar w Zerbsće. Wot 1581 přińdźe do Hornjeje Łužicy a skutkowaše najprjedy hač do lěta 1600 jako měšćanski lěkar w Kamjencu a potom hač do jeho smjerće 1617 w Budyšinje. Franke zaběraše so tež wobšěrnje z botaniskimi slědźenjemi. Wón spisa 1594 ćišćanu najstaršu botanisku knihu Łužicy „Hortus Lusatiae“. Tuta wědomostna kniha je jedna z najstaršich knihow z tekstami w hornjo- a delnjoserbskim pismje. Delnjoserbske rostlinske mjena bě do toho jeho lěkarski kolega dr. Leonhard Thurneysser 1578 wozjewił. Z nim so dr. Franke dopisowaše. Toho zajim za Łužicu je wobstał, dokelž je wón lěta młodźiny pola wuja w Šleskej wotrostł a mjez studijom w šuli w Žahanje wuwučował. Manfred Laduš

Chróšćan Šulerjo

Neuheiten LND