Wojerecy. Prašenje, kak swoje wobsydstwo před paduchami a zadobywarjemi škitać, steji w srjedźišću akademije seniorow Křesćansko-socialneho kubłanskeho skutka jutře, štwórtk, w 10 hodź. na Wojerowskej dźěćacej a młodźinskej farmje. Kriminalny hłowny komisar Burkhard Röwer poda k tomu najwšelakoriše pokiwy a rozprawja wo najnowšich njeskutkach z tohole wobłuka.
Pólski wuměłc wustaja
Budyšin. Z wernisažu wotewru pjatk, 29. septembra, w 19 hodź. w Budyskim Kamjentnym domje wustajeńcu z rysowankami a kolažemi pólskeho wuměłca Janusza Wincenta Lipińskeho. Pod hesłom „Tole je smjerć wuměłstwa“ rozestaja so Lipiński z liniju a barbu, z konstrukciju a dekonstrukciju kaž tež z rumom a kak jón přewinješ. 1949 rodźeny wuměłc bydli a skutkuje w Jelenjej Górje.
Zawru dalši wotrězk dróhi
Hórnikečanski jězor je tuchwilu hišće wulke twarnišćo, hdźež z ćežkej techniku přibrjóh saněruja. Łazowska gmejna pak hižo nětko rozmysluje, kak ma tam po lěće 2021 dale hić.
Łaz (AK/SN). Hórnikečanski jězor chce Łazowska gmejna po lěće 2021 zaso zaměrnje wužiwać. K tomu su so gmejnscy radźićeljo na swojim zašłym posedźenju wuznali. Na zasadny rozsud w lěće 2015, na płoninje bywšeho stanowanišća 1, hdźež su něhdy dnjowi hosćo přenocowali, towarstwowy centrum natwarić, komuna nětko nawjazuje. Łazowski wjes- njanosta Thomas Leberecht (CDU) dósta nadawk, katalog naprawow zdźěłać. Wone měli na to wusměrjene być, wobtwarjenski teren „Towarstwowy centrum Hórnikečanski jězor“ trěbnym medijam přizamknyć.
Čěšćinarjo so wubědźuja
Marijiny doł. Šulerjo Budyskeho Serbskeho gymnazija wobdźěla so na 5. bohemiadźe. Wurisanje najlěpšich zjednoći jutře a pjatk w zetkawanskim centrumje Marijiny doł 46 wuknjacych 6. do 10. lětnika sakskich wyšich šulow a gymnazijow, kotřiž čěšćinu jako cuzu rěč wuknu. Z Hornjeje Łužicy budu tam tež šulerjo ze Žitawy, Ochranowa, Habrachćic-Neugersdorfa a Wodowych Hendrichec.
Minister Baaske wotstupił
Podstupim. Braniborski kubłanski minister Günter Baaske (SPD) je wčera priwatnych přičin dla připowědźił, zastojnstwo złožić. Naslědować ma jeho bywša kubłanska ministerka ze Schleswigsko-Holsteinskeje Britta Ernst (SPD). Wona je so wčera frakciji SPD hižo předstajiła. Swój mandat za Braniborski krajny sejm chce Baaske zdźeržeć.
Nima prawo na azyl
Budyšin. Nowa antologija serbskeje prozy „Mlóče“ změje štwórtk, 28. septembra, w 19.30 hodź. w Budyskej Smolerjec kniharni premjeru. 20 serbskich awtorkow a awtorow je so za nowu antologiju pjera jimało. Wudawaćelka Ingrid Juršikowa je ju zestajiła. Žortne a chutne powědančka wotbłyšćuja na zabawne wašnje swětłe a ćmowe stronki žiwjenja. Z nowostki čitaja Beno Budar, Rejzka Delenkowa, Róža Domašcyna a Dorothea Šołćina. Wšitcy zajimcy su na literarny wječor witani.
Rozjimaja etiske prašenja
Smochćicy. We wobłuku rjada Smochčanski forum porěči profesor za moralnu teologiju na Freiburgskej uniwersiće dr. Eberhard Schockenhoff zajutřišim, štwórtk, w 19.30 hodź. w Smochčanskim Domje biskopa Bena na temu „Etiske prašenja mjez njespjelnjenym přećom za dźěsćom a wotehnaćom“. Předewšěm póńdźe wo to, kak maja so tele prašenja z křesćanskeho wida zarjadować. Na přednošk a diskusiju su zajimcy wutrobnje witani.
Čita ze swojeje knihi
Dworowy swjedźeń na Rownjanskim Njepilic statoku je tam kóžde lěto jedyn z wjerškow wjesneho žiwjenja. Njedźelu na mjeztym 18. swjedźeń je znowa tójšto ludźi přichwatało.
Rowno (JoS/SN). Kulturne cyłki z Choćebuskeho a Wojerowskeho regiona kaž tež z čěskeho Chomutova su zawčerawšim kulturny program 18. dworoweho swjedźanja na Njepilic statoku w Rownom wuhotowali. Zahajili běchu jón z dwurěčnej bohosłužbu, na kotrejž je fararka Jadwiga Malinkowa tohorunja dźěćo wukřćiła. We wobłuku burskich wikow poskićachu najwšelakoriše regionalne wosebitosće, kaž samopječeny tykanc, pražene swinjo, jejkacu poliwku a wosebity chlěb z Čamarjec pjekarnje.
Łaz (AK/SN). Po tym zo je Łazowska gmejna we Wulkich Ždźarach tamnišu zakładnu šulu „Při Hórnikečanskim jězoru“ zdźěla ponowiła, chcedźa tam tež šulsku sportownju saněrować. Za to su čłonojo gmejnskeje rady na swojim zašłym posedźenju wažnej nadawkaj přepodali. Přetwar a wobmjetk w hódnoće 159 000 eurow ma zawod z Brěžkow wobstarać. Elektriske dźěła we wobjimje 67 000 eurow změje předewzaće z Němcow zwoprawdźić. Sportownja ma w prěnim połlěće 2018 dosaněrowana być.
Tajkile cirkus
Załom. K rozestajenju mjez wowčerjom a sobudźěłaćerjemi cirkusa je zawčerawšim wječor w Załomju nad Sprjewju dóšło. Tam chcyše šef cirkusa ze swojimi přistajenymi cirkusowy stan natwarić, je pak sej za to wopačnu městnosć wupytał. Město łuki, za kotruž mějachu dowolnosć, rozsudźichu so póćmje za wopačnu ležownosć. To pak so jeje wobsedźerjej scyła njelubješe. Ze swojim awtom měrješe so tuž runu smuhu na direktora, tón pak móžeše nabok skočić a so njezrani. Wowčer na to z awta wulěze a so do direktora da. Dalšej eskalaciji 20lětny sobudźěłaćer cirkusa zadźěwa, při čimž pak so wowčer zrani a so na to z awtom zminy. Přiwołani policisća muža doma wopytachu a zwěsćichu, zo měješe wón 0,52 promilow alkohola w kreji. Tak sej jeho jězbnu dowolnosć hnydom wobchowachu. Sobudźěłaćerjo cirkusa mjeztym ze swojim direktorom stan na prawe městno přestajichu.
Z třomi promilemi po awtodróze
Budyske towarstwo Nutřkowne město předstaji na wčerawšej nowinarskej konferency swoje přichodne wjerški, mjez druhim 15. romanticu, kotraž steji pod hesłom „Hra elementow“.
Budyšin (SN/bn). Na wčerawšej nowinarskej konferency Budyskeho towarstwa Nutřkowne město předstaji zajimowe zjednoćenstwo přichodne projekty, z kotrymiž chce nazymu za město wabić, turizm zesylnić a tak wikowarjow, rjemjesło a gastronomiju podpěrać.