Łaz (AK/SN). Towarstwa na teritoriju Łazowskeje gmejny chcedźa přichodnje wušo hromadźe dźěłać. Lětne plany z wažnymi wjerškami dyrbja tuž dale wothłosować, zo njebychu so terminy křižowali. Nimo toho měli so towarstwa w prašenju zawěsćenja, wustawkow a towarstwoweho prawa mjez sobu podpěrać. To bě wuslědk njedawneho stajneho blida we Łazu, na kotrež bě tamniše domizniske a kulturne towarstwo přeprosyło. „Mjez sobu rěčeć je najwažniše. Kóždy měł wědźeć, štó je za koho rozmołwny partner a kotre wjerški su planowane“, podšmórny Łazowski wjesny předstejićer a čłon domizniskeho towarstwa Gerald Tronnier.
„Mamy w domizniskim towarstwje pjeć předawanišćow, pólnu kuchnju, wóz za šminkowanje dźěći a dalše nastroje“, rozłoži předsyda Bernd Hendel. „Tamne towarstwa móža sej je pola nas rady wupožčić.“ Domizniske towarstwo planuje 2. februara camprowanje we Łazu, 8. februara dźěćace póstnicy a nazajtra póstniske reje. Porno tomu přewostaji organizaciju chodojtypalenja nětko młodźinskemu klubej.
Dalšej pospytaj znatej
Lubuš. Po tym zo je so póndźelu we Wojerecach rentnarka z woporom telefoniskeho wobšudnistwa stała, buštej nětko dalšej pospytaj znatej. Tak je tohorunja póndźelu cuza wosoba 88lětneho muža w Lubušu zazwoniła, jako wnučka so wudawała a wo pjenjezy prosyła. Samsne sta so tón dźeń we Łutach pola 85lětneje žony. Wobaj pak běštaj kedźbliwaj.
Drježdźany. Dźěłarničku za woblěkanje serbskeje drasty přewjedźe Drježdźanske towarstwo Stup dale zajutřišim, sobotu, wot 10 do 17 hodź. na Fijałkowym puću 38 w Drježdźanach. Zajimcy njech přizjewja so prawje spěšnje pod telefonowym čisłom 0151/ 592 435 46. Wobdźělnikam poskića wobjed.
Wo přirodźe w cuzbje
Michałki. Kulowska skupina přirodoškitneho zwjazka NABU přeprosy jutře, pjatk, w 19 hodź. na přichodne zjawne zarjadowanje. W Michałčanskim hosćencu přednošuje Olaf Zinke z Kamjenskeho Muzeja zapadneje Łužicy na temu „Přiroda a turizm na Galapagosowych kupach – wuwiće w dwěmaj lětdźesatkomaj“. Wšitcy zajimcy su witani.
Stelu přeměstnja
Hansen nowy předsyda rady
Berlin. W lěće 2019 je Jon Hardon Hansen, Dana z Južneho Schleswiga, nowy předsyda rady štyrjoch awtochtonych narodnych mjeńšin a ludowych skupin w Němskej. Kaž mjeńšinowy sekretariat w Berlinje zdźěli, naslěduje wón Karla-Petera Schramma w zastojnstwje. Hansen je danski farar na kupje Sylt a předsyda južnoschleswigskeho towarstwa Sydslesvigsk Forening.
Ciwilnu towaršnosć zapřijeć
Wjelcej. Čłonce wuhloweje komisije Hannelore Wodtke z łužiskeho a Antje Grohus z porynskeho brunicoweho rewěra sej žadatej, ciwilnu towaršnosć bóle do procesa strukturneje změny zapřijeć. Dale měło zachowanje wot wotbragowanja wohroženych wsow kruty wobstatk kónčneje rozprawy być. W komisiji zastupujetej Wodtke a Grohus wot wuhlowych jamow potrjechenych.
Planuja powjaznicu nad Wołtawu
Što wopřijeća kaž zastaranska połnomóc (Betreuungsvollmacht), staraćelska połnomóc (Vorsorgevollmacht) a postajenje pacienta (Patientenverfügung) poprawom konkretnje woznamjenjeja, a kotry dokument za sebje trjebam? Što so stanje, njeje-li w tym zmysle ničo rjadowane? Dosaha formular za tajke rjadowanja a, hdyž haj, kotry formular wupjelnju a kak swoje přeća najlěpje sformuluju, zo jednaja zamołwići w chutnym padźe po mojej woli? Kotre kopolaki móža so jewić? Na tajke a podobne prašenja wotmołwja Susann Sperling ze Sakskeje centrale za přetrjebarjow na přednoškach. Mjez druhim čini to tež 30. januara we Wojerowskej wotnožce poradźowarnje. Silke Richter je so z referentku projekta „Hospodarski škit přetrjebarjow“ rozmołwjała.
Knjeni Sperling, stej staraćelska połnomóc a postajenje pacienta přeco hišće tabutemje?
Łaz (AK/SN). Wutwarjena a elektrifikowana železniska čara z Hórnikec hač na pólsku hranicu je mjeztym čile wužiwana. To zdźěli Łazowski wjesnjanosta Thomas Leberecht (CDU) na zašłym posedźenju gmejnskeje rady. Kaž gmejna z lista Němskeje železnicy AG zhoni, liča lětsa wšědnje z něhdźe 80 nakładnymi ćahami. Dale je tam wot póndźele do pjatka 18 wosobowych ćahow předewzaća ODEG po puću, sobotu a njedźelu 16. Kaž železnica dale informuje, zasadźeja dalše składnostne ćahi, wjesnjanosta rozłoži. Při tym jedna so wo krótkodobnje přizjewjene jězby nakładnych ćahow, kotrež kolije potom zwonka plana wužiwaja.
Kursaj pilates w chorowni
Kamjenc. Wot zajutřišeho poskića w Kamjenskej chorowni maltezow swj. Jana nowej kursaj pilates. Wonej wotmějetej so stajnje pjatk wot 12.30 do 13.30 hodź. za samodruhe žony a tohorunja pjatk wot 13.30 do 14.30 hodź. za maćerje po porodźe dźěsća. Kursaj nawjeduje fitnesowy ekonomka a wukubłana pilatesowa trenarka Nancy Römer. Přizjewjenja přijimuja pod telefonowym čisłom 01520/ 899 25 64.
Sanki pokradnjene
Běła Woda. We wjaceswójbnym domje w Běłej Wodźe su njeznaći minjene dny sanki pokradnyli a tak jeho wobsedźerjam wjeselo nad tuchwilnej zymu trochu skazyli. Swójba bě 80 eurow drohe sanki 13. januara na chódbu domu stajiła, zo bychu schnyli. Dwaj dnjej pozdźišo běchu wone fuk. Nadźija, zo bě je něchtó ze sobuwobydlerjow zrumował, so bohužel njespjelni. Swójba tuž padustwo na policajskim rewěrje přizjewi.
Nalutowanki zhubiła
Wojerecy. 85lětna žona sta so zawčerawšim we Wojerecach z woporom jebakow. Rentnarku bě njeznata žona zazwoniła, so jako přiwuzna wudawała a jej powědała, zo ma pjenježne starosće. Na te wašnje prošeše wo wjacore tysacy eurow – a dósta je tež. Něhdźe poł hodźiny po telefonaće cuzy muž pjenjezy pola staruški wotewza. Hakle po tym rentnarka na cyłej wěcy dwělować započa a zazwoni policiju. Kriminalisća pad nětko přepytuja. Nalutowanki Wojerowčanki pak su po wšěm zdaću fuk.
Njeswačidło (JK/SN). Kak rozdźělić pawšalu 70 000 eurow sakskeho knježerstwa gmejnam za lěto 2018 bě jedna z temow na wčerawšim posedźenju Njeswačanskeje gmejnskeje rady. Jeje čłonojo dojednachu so na to, z dźělom mjenowaneje sumy towarstwa na teritoriju gmejny podpěrać. Tak móže kóžde z dohromady 24 towarstwow hač do kónca februara próstwu wo podpěru hač do 1 000 eurow za projekty abo akcije we wobłuku swojeho skutkowanja stajić. Při tym je wšojedne, hač su projekty hižo loni přewjedli, abo hač je za lětsa planuja. Z tutym rozsudom hódnoća po słowach Njeswačanskeho wjesnjanosty Gerda Schustera (CDU) aktiwne a na dobro gmejny wusměrjene dźěło mnohich towarstwow. Wone wěnuja so na najwšelakoriše wašnje kulturnemu a hospodarskemu wuwiću komuny a zaručeja tak jeje dobry image daloko za jeje mjezami.
Dale su radźićeljo wčera zahajenskej bilancy k 1. januarej 2013 přihłosowali. Z tym je Njeswačanska gmejna jedna z prěnich Budyskeho wokrjesa, kotraž tajku zahajensku bilancu ma. Wšako je wuměnjenje za to, zo móže komuna po dwójnym (doppikowym) zličbowanskim systemje dźěłać.