Dźěwin (AK/SN). Gmejnje Dźěwin (Groß Düben) su próstwu za nowowuhotowanje nawsy zasadnje přizwolili, kaž wjesnjanosta Helmut Krautz (SPD) gmejnskim radźićelam na posedźenju zdźěli. „Zhorjelski krajnoradny zarjad je nam twarsku dowolnosć w jednorym postupowanju přizwolił“, Krautz rozłoži. „Zwjazany pak je z njej cyły rjad napołožkow.“ Mjez druhim dźe wo tepjenske časy w planowanej pjecy kaž tež wo wopłóčki.
Syły ludźi dožiwichu mejemjetanje minjeny pjatk na šulskim dworje Worklečanskeje šule „Michał Hórnik“. 119 dźěći chodźi tam do zakładneje, 182 holcow a hólcow do wyšeje šule.
Worklecy (aha/SN). Jich starši, dźědojo a wowki a mnozy dalši ludźo su přišli, wědźo, zo je mejemjetanje na šulskim dworje stajnje njezapomnite dožiwjenje. Je njezrozumliwe, zo chcychu někajcy worakawcy šulerjam wobstajne hajenje nałožka skazyć a běchu 15 metrow wysoku meju štyri dny po stajenju podrězali. Wěnc a wot šulerjow 9. lětnika nawita pletwa wostaštej na zbožo njewobškodźenej. Rozsud, ju dwaj dnjej pozdźišo z pomocu Bjeńšec twarskeje firmy – nětko wo tři metry krótšu – znowa stajić, nańdźe připóznaće. To hódnoćeštaj tež nawodaj zakładneje a wyšeje šule Sabina Hejdušcyna a Křesćan Korjeńk, kotrajž staj hosći witałoj.
Mjez namjetowanymi wosobami Wolerskeho zjednoćenstwa ST Lok Slepo za nowy gmejnski parlament je Stephanie Bierholdtec najmłódša. Narěčana na kandidaturu njeje 31lětna hnydom připrajiła. Wězo měli so tež w Slepjanskej gmejnskej radźe angažowani młodźi wjesnjenjo do dźěła na dobro komuny zanurić. A dokelž njeje Bierholdtec žana njeznata, jej to přicpěwaja.
Studij kulturnych wědomosćow na BTU w Choćebuzu je z masterskim dźěłom lěta 2013 zakónčiła a so po krótkim intermecu na Budyskim Serbskim instituće do ródneho Slepoho wróćiła. Tu ma swoje žiwjenske srjedźišćo, tu so angažuje. Přistajena je přez župu „Jakub Lorenc-Zalěski“ w tamnišim Serbskim kulturnym centrumje. Zo tón dale wobsteji, na tym Slepjanka njedwěluje. Skerje starosći ju personalne połoženje zarjadnišća. Ludźi zaručić, zo bychu turistiske nadawki spjelnili, „to tuchwilu přeco lochko njeje. Ličba sobudźěłaćerkow je jara woteběrała.“ Wona stara so wo naležnosće turizma w gmejnje a nimo toho předsyduje wot lěta 2017 Serbskemu folklornemu ansamblej Slepo.
Koncert žněje dobry wothłós
Budyšin. Koncertny rjad Serbskeho ludoweho ansambla „Wobkuzłaca klasika“ žněje dobry wothłós. Wo tym informuje zamołwity za nowinske a zjawnostne dźěło Stefan Cuška. Sobotny druhi koncert rjadu w Hodźijskej cyrkwi je znowa tójšto zajimcow wopytało. Za kónc tydźenje připowědźi SLA specielne wudaće koncerta z hudźbu znatych filmow a musicalow w Bukecach a Budyšinje.
Swobodny stat spěchuje přetwar
Chwaćicy. Sakska spěchuje Chwačanske woltižěrowanske a jěchanske towarstwo z něhdźe 60 000 eurami. Pjenjezy nałoža tam za přetwar wjacefunkciskeho twarjenja, informuje zapósłanc Sakskeho krajneho sejma Marko Šiman (CDU) w nowinskej zdźělence. Chwačanske jěchanske towarstwo wukonja wot załoženja 1985 dobre dźěćace a młodźinske dźěło, Šiman podpěru wopodstatni.
Železniskej čarje wožiwić
Njeswačidło (SN). W Njeswačidle wotměja njedźelu wot 13 do 18 hodź. muzejowy dźeń, mjeztym hižo pjatnaty. Nimo wosebiteje wustajeńcy kołowokoło płokanja w prjedawšim času su jězby z kremserom do Panachec ratarskeho muzeja we Łomsku planowane. Wětrowske oldtimery tam tež prezentuja, a na dwěmaj statokomaj budu rjemjeslniske wiki.
Kulturne lěćo w bróžni
Slepo (SN). Slepjanska fararka Jadwiga Malinkowa wjeseli so dźensa w 19 hodź. na bohaty wopyt, hdyž wotewrje židowska wuměłča Judith Wetzka z Heidelberga w farskej bróžni wustajeńcu. Na samsnym městnje wita wuměłča jutře wot 10 do 17 hodź. zajimcow na molersku dźěłarničku. Wot 19 hodź. pak móža so wšitcy, kotřiž lubuja swingowu hudźbu, na skupinu Kula-bula wjeselić.
Knižna premjera
Budyšin (SN). „Serbske pomniki“ rěka přewodnik po wopomnišćach, spisany wot awtorki Trudle Malinkoweje. Knižna premjera budźe štwórtk, 23. meje, w 19.30 hodź. w Budyskej Smolerjec kniharni.
Darmotnje parkować
Do wobchoda so zadobyli
Židźino. W nocy na srjedu su so njeznaći do wobchoda za twaršćizny w Židźinom (Seidewinkel) zadobyli. Tam přepytachu wšitke běrowy, spakosćichu pjenježnu kasetu z něhdźe 2 200 eurami a načinichu wěcnu škodu něhdźe tysac eurow.
Wobruč prasnyła
Wóspork. Z dotal njeznateje přičiny je srjedu na awtodróze A 4 mjez Budyšinom a Wósporkom wobruč Lkw-ja prasnyła. Šofer móžeše runje tak na kromje jězdnje zastać. Zranił so nichtó njeje.
Njebjelčicy (JK/SN). W Njebjelčicach kroča připóznate puće, šěrić wědu. Nimale dwě lěće wobsteji dorěčenje mjez Budyskej ludowej uniwersitu, Sakskej krajnej centralu za politiske kubłanje a Njebjelčanskej gmejnu, so zhromadnje wo politiske kubłanje na wsach starać. Nětko je ludowa uniwersita prěnju bilancu dźěła sćahnyła a Njebjelčicam dobry posudk wustajiła. Prócowanja, wjace za politiske a wšostronske kubłanje we wjesnym wobłuku činić, su so přikładnje wuwili.
Hač na polu wuwića wsy abo při zdźěłanju a zwoprawdźenju dołhodobnych projektow, aktiwity serbskeje gmejny su přez jeje mjezy znate. K tomu su přinošowali tež zarjadowanja ludoweje uniwersity, kotrež žiwjenje ludźi na wsy wobohaćeja. Tak su skićili dosć wulki spektrum zajimawych poskitkow, wědu šěrić. Organizatoram zarjadowanjow njeńdźe jeničce wo politiske kubłanje, ale wosebje wo to, ludźom na wsach spřistupnić pozadki wuwića towaršnosće, přirody a wobswěta. Mnohe zarjadowanja buchu derje přiwzate a su sprawny zajim zbudźili.
Hamor (AK/SN). Gmejna Hamor swój dwójny etat za lěće 2019 a 2020 koriguje, z čimž reaguje na pokiwy a njedostatki komunalneho dohladowarstwa. Gmejnska rada je póndźelu nowopředźěłanu wersiju jednohłósnje wobzamknyła. Zdobom je wobzamknjenje dwójneho etata wot 14. januara zběhnyła. „Zapřijeli smy nětko 200 000 eurow swójskich srědkow gmejny za polěpšenje wohnjoškita w Hamorskej zakładnej šuli, runje tak za wobstaranje mustwoweho transportneho woza MTW za Manjowsku wohnjowu woboru. Za nju dóstanjemy spěchowanje 23 000 eurow“, wujasni komornik Ulrich Bänsch. K nowemu etatej słušeja dale ponowjenje nadróžneho wobswětlenja na techniku LED, přichodne planowanja při Bjerwałdskim jězoru a dalše dypki. Njezměnjeny wostanje plan městnow w zarjadnistwje komuny.
Budyšin (aha/SN). Njeposrědnje po politiskim přewróće je Gabriele Pattberg, redaktorka telewizije SWR-Südwestfunk do Drježdźan přišła. Tam najwjedowaše dźewjeć lět a po tym runje tak dołho w Lipsku redakciju ARD-aktualnje pola sćelaka MDR. Njeje do toho znała wuměnjenja a poměry, kaž běchu wone za čas NDR. Tež wo Serbach njeje ničo do toho wědźała, ale zajim za narodnu mjeńšinu zbudźi so w njej, jako so za kulojtym blidom wobdźěli. We 18 lětach dźěławosće pola MDR bě wjacore razy w Budyšinje a je so na serbskich wsach wot Radworja přez Pančicy-Kukow hač do Ralbic rozhladowała. Je w pěstowarnjach a šulach a druhdźe z ludźimi rěčała, zo by wo jich problemach a starosćach zhoniła. Mjeztym jako wuměnkarka zaso w swojej domiznje je tam wjele wo Serbach, jich nałožkach a kulturje powědała.