Drježdźany (AK/SN). Sakska je škitny płót přećiwo rozšěrjenju afriskeje swinjaceje mrětwy podłu mjezy k Pólskej dotwariła. Kóšty za 128 kilometrow dołhu barjeru wučinjeja něhdźe 250 000 eurow, socialne ministerstwo w Drježdźanach zdźěla. Płót nastajili su sobudźěłaćerjo Lipšćanskeho krajnoradneho zarjada a mustwa Techniskeho pomocneho skutka. Elektriski płót je něhdźe 75 centimetrow wysoki a wuprudźa wosebitu wóń, kotraž ma swinje wottrašić.
W lěće 1997 bě wona Kulturne towarstwo Ćisk sobu załožiła. Za Serbski ewangelski domizniski dźeń we Wojerowskim regionje wona w přihotowanskim wuběrku sobu skutkuje. Na Wojerowskim serbskim drastowym forumje a k dalšim přiležnosćam je kompetentna hotowarniča. „Mi leži to praktiske. Jenož tón, kiž je z wutrobu pódla, móže woprawdźe něšto docpěć“, měni Birgit Zahrodnikowa. Wot 2014 angažuje so Ćišćanka we Wojerowskej přiradźe za serbske naležnosće.
„Serbskosć je moja druha identita“, Birgit Zahrodnikowa praji a wuzběhnje, „jenož, smy-li my Serbja sami aktiwni, móže naša kultura dale wobstać.“ W Ćisku je wona wotrostła. Dźědaj a wowce běštaj hišće wšědnje serbowałoj, wowce stej čas žiwjenja serbskej chodźiłoj. Na 9. polytechniskej wyšej šuli we Wojerecach je dźesać lět serbšćinu wuknyła. Samo kónčne pruwowanje złoži w serbšćinje. „A to z jedynku. Dźakowano swojim znajomosćam serbšćiny smědźach 1989 na swětowe hry do Koreje sobu jěć.“
Europeada přestorčena
Flensburg/Budyšin. Federalistiska unija europskich narodnych mjeńšin za lětsa planowanu koparsku europeadu na klětu přestorči. To zdźěli nowinski rěčnik Domowiny Marcel Brauman. Přičina je połoženje coronawirusa dla. Kaž ze zdźělenki wuchadźa, wotměje so europeada tuž klětu w juniju pola Korutanskich Słowjencow w Awstriskej.
36 natyknjenych we wokrjesu
Budyšin. Ličba z coronawirusom inficěrowanych we wokrjesu Budyšin raznje přiběra. Kaž Budyski krajnoradny zarjad wčera popołdnju zdźěli, je dotal ze 36 wosobami dwanaće wjace hač dźeń do toho z nowym wirusom natyknjenych. Z toho pochadźa wosom z Wojerowskeje, třinaće z Kamjenskeje a 15 z Budyskeje kónčiny. Dwě wosobje stej ćežko schorjełoj. Jej w klinice zastaruja.
Serbski muzej zawrjeny
Plahowarjo koni nimaja jenož w tydźenjach do jutrow wjele dźěła ze swojimi štyrinohačemi, ale wězo cyłe lěto. Jedyn z wažnych terminow bě minjenu njedźelu w Jěžowje pola Kamjenca.
Jěžow (BWe/SN). Najskerje bě to minjenu njedźelu poslednje zarjadowanje, kotrež je Moritzburgska kobłarnja na njewěsty čas přewjedła. Najebać coronawirus pak zajimowachu so tež serbscy plahowarjo za potencielnych nawoženjow swojich koni. Tych su nětko njedźelu w Jěžowje pola Grafec w jěchanskej hali za swoje kobły wupytali.
Hižo před měsacom su připušćaki z Moritzburga do konjenca w Brunowje za Kamjencom zaćahnyli. Hakle loni w juliju bě so tam cyła bróžeń wotpaliła. Mjeztym, rozłoži nawoda Brunowskeje wotnožki Moritzburgskeje kobłarnje Markus Wendt, je wšitko zaso tak daloko spřihotowane. W tym tydźenju hišće konjenc za kobły dotwarja. Kónc lěta ma potom cyle nowy konjenc hotowy być. Loni nastata škoda wučinja něhdźe 200 000 eurow.
Wopačna policistka zazwoniła
Halštrow. Njeznata wobšudnica je předwčerawšim pola třoch žonow w Halštrowje, Wóslinku a Połčnicy zazwoniła, wudawajo so jako zastojnica Berlinskeje kriminalneje policije. Wona při telefonje „informowaše“, zo běchu rumunsku cwólbu zadobywarjow lepili a pola nich telefonowe čisło seniorow namakali. Kaž Zhorjelska policajska direkcija zdźěli, wołaše njeznata žona woprawdźe z Berlina, dokelž bě na displayju telefona Berlinska předwólba 030 widźeć. Dalše cyfry jeje čisła běchu 11033. Na zbožo pak wšitke tři žony spóznachu, zo jedna so wo pospytane wobšudnistwo. Wone telefonat skónčichu a zawołachu policiju. Kaž policija informuje, wobšudnicy stajnje znowa ličbowu kombinaciju 110 do swojeho čisła zatwarjeja, zo bychu policajske nuzowe čisło napodobnili. Na to měli dźiwać, jeli zaso raz klinka.
Swinjarnja (SN/MWj). Najskerje starši šulskich dźěći w Swinjarni wokomiknje ani tak zli njejsu, zo jich dźěći do šule chodźić njesmědźa. Holcy a hólcy mjenujcy tuž tež šulski bus wužiwać njetrjebaja. Štož bě hač do minjeneho pjatka wšědna normalita, je w Swinjarni strašna wěc. Štóž chce wottam z busom do Pančic-Kukowa abo dale jěć, dźě dyrbi statnu dróhu S 100 přeprěčić, zo by busowe zastanišćo na tamnym boku dróhi docpěł. Dokelž pak na hłownej dróze wosobowe a nakładne awta kaž tež motorske móhłrjec bjez přestawki jězdźa, je to wšo druhe hač jednore.
Nowa rektorka uniwersity
Drježdźany. Rozšěrjeny senat Drježdźanskeje Techniskeje uniwersity je wčera psychologowku a profesorku dr. Ursulu M. Staudinger za rektorku wuzwolił. Staudinger je po cyłym swěće připóznata slědźerka na polu staroby. Tuchwilu ma profesuru za sociomedicinske wědomosće na Columbia Aging Centeru New-Yorkskeje uniwersity, kotryž je lěta 2013 załožiła. Wona naslěduje prof. dr. Hansa Müllera-Steinhagena, kiž dźe na wuměnk.
Kurs přestorčeny
Budyšin. Lětuši ferialny kurs za dźěći Rěčneho centruma WITAJ dyrbi coronawirusa dla wupadnyć. Na to stej so nawodnica RCW dr. Beata Brězanowa a zamołwita za projekt Michaela Hrjehorjowa póndźelu připołdnju dojednałoj. Projekt klětu w jutrownych prózdninach dale powjedu. Je to jenički móžny termin, dokelž maja tón tydźeń dźěći nimale po wšej Němskej prózdniny.
Forum wotprajili