Hory. Wo přihotach a dźěle křižerjow kaž tež wo zamołwitych za křižerske procesiony zhonichmy my wobdźělnicy Serbskeje bjesady na Horach minjenu srjedu takrjec z prěnjeje ruki. Kantor Róžeńčanskeho wjesneho procesiona Janek Wowčer předstaji nam swoje nadawki jako křižer a wjesny kantor w běhu lěta. Wone započinaja so hižo tři dny po jutrach, štož mnohim z nas scyła wědome njebě.

Ze słowami „Po jutrach je do jutrow“, zahaji Wowčer swój ekskurs po nadawkowym swěće kantorow a křižerjow. Wšako – znajmjeńša kantorojo Ralbičanskeho wosadneho procesiona – srjedu po jutrach na zhromadźiznje zašłu jutrowničku wohódnoća, zo bychu naležnosće, kotrež so njejsu tak derje radźili, lěto po tym lěpje činili. Zdobom Kulowčan rozłoži, zo ma so wjesny kantor tež wo daledaće informacijow wo zranjenjach křižerjow starać. Zajimawe nam tohorunja bě, zo so kantorojo Ralbičanskeho procesiona znajmjeńša jónu do jutrow zetkaja, zo bychu sej wažne naležnosće dorěčeli.

Krabatowe hódnoty su přikład

Dienstag, 09. April 2019 geschrieben von:

Chcedźa towarstwo za nowu strategiju měšćanskeho wuwića załožić

Wojerecy (AK/SN). Krabat a hódnoty powěsće wo nim maja městu Wojerecam přichodnje jako směrnicy zaměrneho měšćanskeho wuwića słužić. Za to chcedźa w meji towarstwo Swójbny region HOY załožić. Město ideju, wobsahi a struktury podpěruje a pomjenuje wyšeho měšćanostu Stefana Skoru (CDU) za swojeho zastupjerja. To su měšćanscy radźićeljo wčera na wurjadnym posedźenju wo měšćanskim wuwiću rozsudźili.

Nowemu towarstwu přisłušeć maja přemysłowe towarstwo Měšćanski přichod, Čornochołmčanski Krabatowy młyn a domjace předewzaća. „Budget ma wob lěto 200 000 do 250 000 eurow wopřijeć, dweju sobudźěłaćerjow chcemy kruće přistajić“, rozłoži sobuiniciator a jednaćel Wojerowskeje bydlenjotwarskeje towaršnosće Steffen Markgraf. Po jeho słowach wusměrja so towarstwo na měšćanskim koncepće „Wojerecy 2030“ a prócuje so wo tolerantne, swětej wotewrjene a swójbam přichilene město.

Policija (09.04.19)

Dienstag, 09. April 2019 geschrieben von:

Wohenje zamiškrili

Budyšin. Najskerje přewjele wólneho časa mějachu zawčerawšim njeznaći w Budyskej Strowotnej studni. Kaž policija rozprawja, su woni na štyrjoch městnach na kóncu Otta Nageloweje woheń na suchej lěsnej pódźe zamiškrili a nimo toho spytali štom zapalić. Za to wužiwachu grilowy zapalak. Na zbožo žana wjetša škoda nastała njeje. Přiwšěm so kriminalna policija z padom nětko zaběra.

Lejna Theurichowa wustaja

Dienstag, 09. April 2019 geschrieben von:
Budyšin. „Doma a druhdźe“ rěka wustajeńca, kotruž wotewru jutře, srjedu, we 18 hodź. w Budyskej Serbskej kulturnej informaciji. W njej pokazuje Lejna Theurichowa swoje akwarele a wolijowe twórby, z kotrymiž je pisane krajiny a přirodu swojeje domiznu zapopadnyła. Wšitcy zajimcy su na wotewrjenje noweje přehladki přeprošeni.

Dróhi zwjetša dospołnje zawrjene

Dienstag, 09. April 2019 geschrieben von:

Z nalětnim wjedrom dyrbimy so w Hornjej Łužicy tež zaso na nadróžne twarnišća nastajić. Tele dny su zamołwići LaSuV zdźělili, hdźe tajke budu a kotre wosebitosće maja so wobkedźbować.

W Budyskim „Wjelbiku“ je wčera wosom šulerjow z kucharjom Tomašom Lukašom wariło a wječer spřihotowało. Běchu to dobyćerjo akcije dźěćaceho časopisa Płomjo. Za přiwuznych a za sebje nawarichu woni běrnjacu poliwku a pjelnjenu kokošacu hrudź a napječechu šokolodźany tykanc z jabłukami. Tajku akciju přewjeduje Płomjo hižo wot lěta 2012. Foto: SN/Hanka Šěnec

Dotalnu wiziju přichodej přiměrili

Dienstag, 09. April 2019 geschrieben von:

Druhi raz po lěće 2007 je Njebjelčanska gmejna minjenu sobotu na dźěłarničku přichoda přeprosyła. Kaž bě zhonić, chcedźa podłu pólnych pućow štomy a kerki nasadźeć.

Njebjelčicy (SN/at). Na docpěte zhladować a nowe zaměry gmejnskeho wuwića rozjimać, to bě zaměr dźěłarnički přichoda, kotruž je gmejna Njebjelčicy minjenu sobotu přewjedła. 25 wobdźěl­nikow poda so do dźěła, mjez nimi dr. Fabian Jacobs a dr. Robert Lorenc ze Serbskeho instituta a zastupjerjej hibanja „Wsy w zazběhu (Dörfer im Aufbruch)“ a Leibnizoweho instituta. Nimo Wěteńcy běchu wšitke wjesne dźěle zastupjene, čłonojo Serbskopazličanskeho młodźinskeho kluba runje tak kaž ze sportoweho zjednoćenstwa abo towarstwa Kamjenjak, a gmejnscy radźićeljo.

Krótkopowěsće (09.04.19)

Dienstag, 09. April 2019 geschrieben von:

Wupisaja znowa myće

Budyšin. Maćica Serbska wupisa znowa dorostowe myto za Hornju kaž tež za Delnju Łužicu. To je předsydstwo towarstwa wčera wobzamknyło. Wopisanje mytow přichodne dny šulam a dalšim kubłanišćam rozesćelu a internetnje spřistupnja. Dale gremij wobžaruje, zo njejsu delegaća hłowneje zhromadźizny Domowiny kónc měrca namjet Maćicy přiwzali, zdźěłać analyzu a koncept wo přichodźe Budyskeho Serbskeho domu.

Pruwowanja zahajene

Budyšin/Drježdźany. Za nimale 11 000 maturantow w Sakskej je so wčera čas pruwowanjow zahajił. Jako prěnje běchu woni w předmjeće geografija wužadani. Na Budyskim Serbskim gymnaziju maja 74 maturantow. Pruwowanje w serbšćinje – w njej da so lětsa 13 dwanatkarjow pisomnje a 20 ertnje pruwować – budźe 30. apryla. Wot 7. do 27. meje budu po wšej Sakskej ertne pruwowanja.

Muzej čěsko-němskich poćahow

Policija (08.04.19)

Montag, 08. April 2019 geschrieben von:

Do nakładneho awta zrazył

Trjebjeńca. Ćežke wobchadne njezbožo sta so dźensa rano na zwjazkowej dróze B 6 w Trjebjeńcy (Steindörfel) pola Bukec. Tam chcyše wodźer motorskeho před nim jěduce nakładne awto přesćahnyć, jako wón z dotal njeznateje přičiny wotzady do njeho zajědźe. Na to zrazy z połnym wotmachom do napřećo přijěduceho LKWja. Při zražce so motorske dospołnje skóncowa, jeho wodźer wosta z ćežkimi zranjenjemi na puću ležo. Přiwołany nuzowy lěkar jeho na městnje zastara, pozdźišo dowjezechu muža do chorownje. Zwjazkowa dróha bě wjacore hodźiny dospołnje zawrjena, tak zo dóńdźe w rańšim powołanskim wobchadźe k dołhim rynkam čakacych awtow.

Rubježnistwa dla před sudnistwo

Montag, 08. April 2019 geschrieben von:

Budyšin (SN). Z njeskutkomaj, kotrejž stej so loni srjedź lěta we Wojerecach stałoj, ma so wot jutřišeho Budyska wotnožka Zhorjelskeho krajneho sudnistwa zaběrać. Wobskorženemu wumjetuja ćežke rubježne wudrěwanje a pospytne wosebje ćežke rubježne wudrěwanje.

Kaž we wobskóržbym pismje statneho rěčnistwa rěka, bě muž 12. junija 2018 wokoło připołdnja zakukleny do předawanišća tankownje při zwjazkowej dróze B 97 we Wojerecach zastupił. Hrožo z pistolu sej wón tam pjenjezy žadaše. Hladajo na masiwne hroženje jemu přistajeny tankownje 450 eurow z dnjowych dochodow přepoda.

Dwaj dnjej pozdźišo poda so muž popoł­dnju z CD-playerom, kotryž kaž samopaslena bomba wupadaše, do wotnožki Wojerowskeje lutowarnje. Přitomnymaj přistajenymaj skućićel po zmysle rjekny: „Mataj połdra mjeńšiny chwile, potom tole jowle rozbuchnje.“ Sobudźěłaćerce pak mužej žane pjenjezy njepřepodaštej, ale so do zadnich rumnosćow lutowarnje wotsalištej.

Serbska debata

Neuheiten LND