Dyrbitaj wjele lět do jastwa

wutora, 07. awgusta 2018 spisane wot:

Freiburg (dpa/SN). W padźe přez lěta znjewužiwaneho hólca z breisgauskeho Staufena pola Freiburga je sudnistwo dźensa jeho mać a jeje partnera k wjele lětam jastwa zasudźiło. 48lětnu mać chłostachu z dwanaće lětami a šěsć měsa­cami, 39lětneho partnera z dwanaće lětami a z wěstotnej jatbu. Nimo toho mataj wonaj hólcej a dalšemu wopo­rej, małej holčce, 42 500 eurow bólneho pjenjeza płaćić. Dźensa dźesaćlětny bu wot swojeje maćerje a partnera dlěje hač dwě lěće ćežko znjewužiwany. Zdobom poskićeštaj jeho w interneće.

Sankcije wotnětka płaća

Washington (dpa/SN). Najebać spjećowanja EU je prezident USA Donald Trump dwělomne sankcije přećiwo Iranej zaso zawjedł. Naprawy płaća wot dźensnišeho w 6 hodź. Po słowach Trumpa měli na Iran maksimalny hospodarski ćišć wukonjeć. Prezident Hassan Ruhani pak wumjetuje jemu psychologisku wójnu. Trump porno tomu knježerstwo w Teheranje wobwinuje, zo podpěruje terorizm kaž tež namóc a chaos.

Najwjetši woheń w stawiznach

Beck rěči za fuziju krajow

wutora, 07. awgusta 2018 spisane wot:
Berlin (dpa/SN). Bywši šef SPD Kurt Beck žada sej fuziju zwjazkowych krajow, zo móhli statne zarjady lěpje a eficientnišo dźěłać. Wo wjetšej reformje federalizma, kotraž tež mjezy krajow zapřijima, njebu hižo dlěši čas diskutowane. „Bych sej tajku přał“, zdźěli Kurt Beck dźensa Němskej redakciskej syći. Tak móhłoj so po jeho słowach na přikład Posaarska a Porynsko-Pfalcska zjednoćić. Kurt Beck ma federalizm za wažny a stabilizowacy element, přiwšěm su reformy trěbne. W Němskej hižo dlěje wo zwjazanju jednotliwych krajow rěča. Konkretny pospyt fuzije mjez Berlinom a Braniborskej pak je w lěće 1996 zwrěšćił. Sakski ministerski prezident Michael Kretschmer (CDU) je přećiwo namjetej Kurta Becka. „Njewidźu ničo, što Zwjazk bóle zamóže hač kraje, nimo zwólniwosće, pjenjezy wudać“, wón praji. Samozrozumliwje budźe so federalny porjad­ dale wuwiwać. „Prošu pak nic do směra centralizacije. Při wólbach zwjazkoweho a krajneho sejma ma wobydler jasnje wědźeć, kotre politiske rozsudy kotry parlament zamołwja.“

To a tamne (07.08.18)

wutora, 07. awgusta 2018 spisane wot:

Paduch z čołmom k teptanju je poli­cistomaj w sewjerorynsko-westfalskim Bocholće twochnył, kotrajž jeho­ w dalšim tajkim přesćěhowaštaj. Do toho bě sej jězdźidło blisko přibrjóžneje kofejownje spakosćił, prajo sobudźěłaćerjej, zo měješe ćežki dźeń, zo wotměnu nětko prosće trjeba, a poda so na wodu. Přesćěhańca muža je samo hišće na kraju dale šła. Tež tam bě paduch spěšniši a zastojnikomaj ćekny. Tak drje wón na kóncu dnja cyle tak wočerstwjeny njebě.

Dwulětny hólčk w Kamjencu je minjenu sobotu swojeju staršeju na balkon won zamknył. Wšo wołanje, zo ma durje balkona do bydlenja zaso wočinić, wšak jimaj ničo njepomhaše. Skónčnje woła­štaj policiju wo pomoc. Tej a wohnjowej wobo­rje so skónčnje poradźi, zadwělowaneju nana a mać z łoskoćiweho połoženja wuswobodźić.

Žada sej škit ćěkancow

póndźela, 06. awgusta 2018 spisane wot:

Radebeul (B/SN). Diakonija Sakskeje podpěruje peticiju „Křesćanska čłowjesko-prawniska a solidarna migraciska politika w Europje“ z prezidija Němskeho ewangelskeho cyrkwinskeho dnja. Mjenowany spis namołwja knježerstwa Europskeje unije, ćěkancow škitać. „Wšědnje so ludźo w Srjedźnym morju dale tepja. Němska njeměła sćěhować europske knježerstwa, kotrež tomu z populistiskich přičin njezadźěwaja. Tajka politika spřećiwja so křesćanskim zakładnym zasadam“, rěka w peticiji.

Cyrkej inwestuje do wětrnikow

Erfurt (B/SN). Němski ewangelski cyrkwinski dźeń (DEKT) je do dweju wětr­nikoweju připrawow inwestował. Po magacinje Der Kirchentag bu cyłkownje 110 000 eurow za wětrnikowy park sewje­rozapadnje Erfurta nałoženych. Wětrnikowej připrawje stej dotal hač do 715 000 kilowattowych hodźin miliny wob lěto produkowałoj. Jednu třećinu dochodow chce cyrkej wužiwać za projekty na juhu kraja kaž tež za regionalne cyrkwinske wobswětowe projekty. W Dortmundźe so wot 19. do 23. junija 2019 přichodny ewangelski cyrkwinski dźeń wotměje.

Čerwjene linije za AfD

Hibanje za politiske ponowjenje

póndźela, 06. awgusta 2018 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). Předsydka frakcije Lěwicy w zwjazkowym sejmje Sahra Wagen-knecht je po wutworjenju swojeho hi­banja z mjenom „Stawać“ zwurazniła, zo no­chce zwjazk z SPD a Zelenymi. Wot soboty je internetna strona z mjenom www.aufstehen.de přistupna. Bywši před­syda Lěwicy Oskar Lafontaine rjekny wčera nowinje Welt am Sonntag, zo njejsu strona, ale hibanje, kotrež chce wob­sahowe ponowjenje politiki w Němskej. Na hibanju smědźa so zastupjerjo wšitkich stron wobdźělić a so za wjace socialneje sprawnosće zasadźić.

Ćežko přičinu wuslědźić

Flims (dpa/SN). Po znjezboženju lětadła w šwicarskich Alpach z 20 mortwymi čaka­ na přepytowarjow katastrofy ćežki nadawk, dokelž njeměješe 79 lět stare lěta­dło žanu black-box. Runje tak je w dole, hdźež je mašina znjezbožiła, jeno słaby radar, zdźělichu přepytowarjo wěstotneho pruwowanskeho stejnišća. Tak njepředleža žane techniske natočenja k lětej, kotrež fachowcam poprawom pomhaja přičinu njezboža wuslědźić.

Sankcije sej wunuzować

W indoneskim Sembalunje na kupje Lombok su mnohe twarjenja po ćežkim zemježrenju chětro wobškodźene. Střasenje sylnosće­ 6,9 wčera wječor njedaloko indoneskeju kupow Bali a Lombok, hdźež wjele turistow přebywa, žadašej sej znajmjeńša 142 smjertnych woporow, wjele stow ludźi je zranjenych. Ličba mortwych móhła samo hišće wjetša być. Hač su mjez woporami tež Němcy, dotal jasne njeje. Foto: picture alliance/Adrial Pranandi

Dwurěčnosć a bikulturnosć dale spěchować

póndźela, 06. awgusta 2018 spisane wot:

Kamjenc (SN/at). Dźěłowy kruh Serbja pola krajneho předsydstwa SPD Sakskeje chce swoju dźěławosć přichodne měsacy na komunalne wólby klětu w juniju a krajneho sejma spočatk septembra wusmě­rić. Na to dojednachu so čłonojo na zetkanju minjenu srjedu w Kamjencu.

„Měli so dorozumić wo swójskim přinošku za wokrjesny wólbny program“, namjetowaše wokrjesny radźićel Sven Scheidemantel. K tomu mjenowaše će­žišći, serbsku wysoku šulu a rozšěrjenje serbskeje rěče w zjawnosći. Konrad Skatula, pokładnik Budyskeho wokrjesneho zwjazka SPD, wudospołni, zo njeměli serbopolitiske rozmyslowanja na wólby wo­krjesneho sejmika wobmjezować, ale tež na wólby krajneho sejma poćahować.

Po słowach Christiny Ruby měł z wo­krjesneho wólbneho programa SPD „signal­ němskim susodam“ nastupajo dwurěčnosć a bikulturnosć wuchadźeć. Wobě měli dale spěchować, je nawoda dźěłoweho kruha Benedikt Dyrlich přeswědčeny. Runje tak słušeja wuprajenja wo rěčnej politice k tomu.

Trochu přihłosowanja, wjele skepsy

póndźela, 06. awgusta 2018 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). Před sydom lětami bu woborna winowatosć wusadźena. Nětko jednotliwi politikarjo CDU namjetuja ju znowa zawjesć. Nimo podpěraćelow na bazy strony pak zbudźeja woni tak tež tójšto skepsy. Sakski ministerski pre­zident Michael Kretschmer ma namjet za dobry, wupraja pak so za wobydlerske naprašowanje. „Woborna winowatosć móže k tomu přinošować, wužadanja w socialnym a zakitowanskim wobłuku našeho kraja lěpje rozrisać“, praji wón w dźensnišim wudaću nowiny Bild.

Zapósłanc CSU w zwjazkowym sejmje Roderich Kiesewetter pak skedźbnja na to, zo njeměła tajka winowatostna towaršnostna słužba dźěłowe městna na­ru­nać. Bywši zwjazkowy minister za za­kitowanje Karl-Theodor zu Guttenberg (CSU), kiž bě wusadźenje woborneje winowatosće iniciěrował, warnowaše před hoberskim financnym nałoženjom za 700 000 młodostnych na lěto.

Diskusiju wo wobornej winowatosći bě generalna sekretarka CDU Annegret Kramp-Karrenbauer nastorčiła.

Poskitki přiměrić!

póndźela, 06. awgusta 2018 spisane wot:
Zjednoćić we Łužicy zjawny wobchad zarja­dowacej zaměrowej zwjazkaj njeje špatna mysl, dołhož słuži to zniženju kóštow, wottwarej běrokratije a nic naposledk polěpšenju jednotliwych zwiskow. W metropolnym regionje Ryn-Mohan na přikład wšak je hižo wjele lět móžno z jeničkim tiketom železnicy, busy a tramwajki w městach kaž tež we wjesnej kónčinje wužiwać – a to w takće maksimalnje 30 mjeńšin. Dwaj zwjazkowej krajej, dwaj nadregionalnej a tójšto lokalnych wobchodnych předewzaćow kołowokoło Frank­furta nad Mohanom w radiusu ně­hdźe 200 kilometrow wuběrnje hromadźe dźěłaja. To pokazuje, zo njejsu problemy kaž pola nas njerozrisajomne a zo ludźo poskitki přiwozmu – hdyž tajke su. Nimale połdra hodźiny traje jězba z ćahom z Budyšina do Kamjenca, nastupiš-li ju wječor, přestupić dyrbiš w Radebergu. Dobry to čas – w srjedźowěku. W 21. lětstotku móžeš jenož z hłowu wić. Bosćan Nawka

To a tamne (06.08.18)

póndźela, 06. awgusta 2018 spisane wot:

Z pokradnjenej antenu policajskeho awta je młodostny w Kasselu dirigenta hrał. Antena bu při policajskim zasadźenju wotłamana a sobu wzata. Pozdźišo wuhladachu zastojnicy „dirigenta z njewšědnym kiješkom“, kiž swojeho gitaru hrajaceho přećela nawjedowaše. Mužej w starobje 19 a 23 lět wšak běštaj na­tutkanaj. Policija jeju nachwilnje zaja.

Napohlad njewšědnje wjele nahich muži­ na parkowanišću wočerstwjenišća je zasadźenje policije zawinił. Zawołała bě ju 23lětna, kotraž chcyše z přećelku na parkowanišću přenocować. Tola telko nahich muži na jednym městnje dla bě wona někak znjeměrnjena. Kaž zastoj­nicy pozdźišo wujasnichu, jednaše so wo skupinu nurjakow, kotřiž běchu so tam jenož předrasćili. Přenocować pak žona na parkowanišću přiwšěm wjace nochcyše a pytaše sej hinaše městno.

nowostki LND