Wjace mortwych ciwilistow

wutora, 01. awgusta 2017 spisane wot:

Kabul (B/SN). W Afghanistanje su prěnje połlěto 2017 po zdźělenju UNO, Wysokeho komisariata za čłowjeske prawa, 1 662 ciwilistow, dwaj procentaj wjace hač loni w samsnym času, morili. Přiběrała je ličba morjenych a zranjenych žonow a dźěći. 174 žónskich su morili a 462 zranili, to je přiróst wo 23 procentow. 436 dźěći je zahinyło, štož je dźewjeć procentow wjace, a 1 141 mjeńšich dźěći bu zranjenych. Byrnjež UNO za swoju rozprawu dosć dokładnje­ rešeršowała, móhła woprawdźita ličba woporow a ranjenych hišće wjetša być.

Afghaniskich ćěkancow škitać

Drježdźany (B/SN). Caritas biskopstwa Drježdźany-Mišno namołwja sakske krajne knježerstwo, ze swobodneho stata najprjedy jónu žanych ćěkancow do Afghanistana njewotsunyć. Tam su woni w najwjetšim straše, dokelž so połoženje wěstoty w Afghanistanje dale pohu­bjeńša, wuzběhny direktor Carity Ma­thias Mitzscherlich. Wěstota nawrótnikow njeje zaručena. Tole wobkrućeja tež pomocnicy Carity international. W žanym druhim kraju njeje telko terorowych nadpadow kaž w Afghanistanje.

Krej na rownym płatnje

Wopak komunikował?

wutora, 01. awgusta 2017 spisane wot:

Washington (dpa/K/SN). Po dźesać dnjach skutkowanja jako komunikaciski šef prezidenta Donalda Trumpa dyrbi Anthony Scaramucci zaso hić. Trump chce nowemu šefej staba Johnej Kellyjej njepoćeženy start zmóžnić, rěka k tomu z Běłeho domu. Ameriske medije porno tomu rozprawjeja, zo je sej Kelly žadał šefa komunikacije pušćić. Tón bě za krótki čas swojeje słužby hłownje negatiwnje napadnył, wužiwajo wulgarizmy a ranjo druhich sobudźěłaćerjow.

Dobrindt: Dobre partnerstwo

Berlin (dpa/SN). Do napjeće wočakowaneho dieseloweho wjerška mjez politiku a zastupnikami němskich awtotwarcow wotpokazuje zwjazkowy wobchadny minister Alexander Dobrindt (CSU) wumjetowanja, zo je z awtomobilowej branšu přewusko splećeny. „Za kumpanstwo njejsym k dispoziciji“, rjekny minister w telewiziji ARD. Styki k awtotwarcam su „dobre partnerstwo, kotrež je zakład socialneho wičneho hospodarstwa“.

Z pledoajejom pokročowali

Reichsbyrgarjo wobkedźbowani

wutora, 01. awgusta 2017 spisane wot:

Drježdźany (dpa/K/SN). Instancy wustawoškita Zwjazka a krajow su so na to dojednali, tak mjenowanych „reichsbyrgarjow a samo zarjadnikow“ jich wjetšeje strašnosće dla po cyłej Němskej doslědnišo wobkedźbować. Wěsty čas mjeztym obserwuje wosoby tohole podhlada dla tež wustawoškitany zarjad Sakskeje. W swobodnym staće je 718 wosobow přirjadowanych k tak mjenowanym reichs­byrgarjam. Tole wuchadźa z rozprawy wo situaciji, kotruž je nutřkowne ministerstwo kraja dźensa předstajiło. „Pokazujemy, zo mamy tutu scenu na radarje a zo z njeje wuchadźace wohroženje na­šeho swobodneho a demokratiskeho porjada chutnje bjerjemy“, rjekny sakski nutřkowny minister Markus Ulbig (CDU). Někotři z nich maja „wulki potencial eskalacije, namocy a mobilizowanja“, přede- wšěm napřećo policiji. Podhódnoćić njesmě so tež jich afinita za brónje.

Krizowy staw swinjaceje mrětwy dla

wutora, 01. awgusta 2017 spisane wot:

Zlín (dpa/SN). W boju přećiwo wulce natykliwej afriskej swinjacej mrětwje je Čěska republika we wuchodnym zarjadniskim regionje Zlín krizowy staw wukazała. Wokoło potrjecheneje kónčiny chcedźa po dołhosći 45 kilometrow elektriski płót nastajeć, kaž zamołwići wčera zdźělichu. „Je rozsudne natyknjene dźiwje swinje w kónčinje dźeržeć a žane dalše nutř njepušćić“, rjekny prezident regiona Jiří Čunek powěsćerni ČTK. Kóšty za naprawu ma stat přewzać.

We wokolinje industrijneho města Zlína­ běchu skótni lěkarjo wirus pola 72 zahinjenych dźiwich swini namakali. Za čłowjekow je mrětwa njestrašna. Porno tomu móže chorosć w plahowarnjach swini hoberske škody zawostajić. Medikament přećiwo mrětwje nimaja.

Z přiběracej ličbu padow swinjaceje mrětwy přiběra strach, zo so chorosć tež na Němsku rozšěri. Fachowcy tuž warnuja, žanu kołbasu z Čěskeje sobu njewozyć. Policija chce tole kontrolować.

Waršawa ma měsac chwile

wutora, 01. awgusta 2017 spisane wot:

Europska unija oficialne jednanje přećiwo Pólskej zahajiła

Brüssel (dpa/SN). Komisija Europskeje unije je swoje hroženje zwoprawdźiła a oficialne jednanje přećiwo Pólskej ranjenja zrěčenja dla zahajiła. Posledni nastork k tomu bě dał prezident Andrzej Duda ze swojim podpismom pod zakoń, kotryž njewotwisnosć sudnistwow dale wobmjezuje. Zakoń běchu minjeny pjatk w pólskim hamtskim łopjenu wozjewili, z čimž je płaćiwy. Knježerstwo we Waršawje ma nětko měsac chwile, zo by na pisomne hroženje z Brüssela reagowało.

Po mjenowanym zakonju móže justicny minister rozsudźić, hdy smědźa so sudnicy na wuměnk podać. Nimo toho móže minister prezidentow sudnistwow po swojim dobrozdaću pomjenować a wotwołać. Tak móže zdobom ćišć na jednotliwych sudnikow wukonjeć. Tole wšak po nahledźe Europskeje unije njewotwisnosć sudnistwow „podrywa“.

To a tamne (01.08.17)

wutora, 01. awgusta 2017 spisane wot:

Z awtom do swimmingpoola zajěła je 18lětna započatkarka w bayerskim Niederwinklingu we wokrjesu Straubing. Do toho bě so na křižowanišću druheho awta nastróžiła a wodźidło nabok storhnyła. Wona zajědźe na ležownosć, přerazy kerčinu a padny do poola. Ludźo z tamneho awta přichwatachu jej na pomoc, mjeztym zo so awto we wodźe podnuri. Šoferka a 17lětny sobujěducy so snadnje zraništaj. Škoda na awće: 40 000 eurow.

Prěnich 15 000 hosći lětušeho 28. heavy-metal-spektakla w schleswigsko-holsteinskim Wackenje je wčera dojěło. Najpozdźišo štwórtk wočakuja tam 75 000 wobdźělnikow. Hač do njedźele prezentuje so potom 150 rockowych hudźbnikow. Najwjetši festiwal tohole razu na swěće pak zahaja zajutřišim tradicionelnje z dujerskim koncertom Wackenskeje dobrowólneje wohnjoweje wobory.

Prezident Maduro spokojom

póndźela, 31. julija 2017 spisane wot:

Caracas (dpa/K/SN). Referendum wo wustawnej zhromadźiznje ma prezident Venezuele Nicolás Maduro za wuspěch. Po informacijach wólbneje komisije je 41,5 procentow wólbokmanych wothłosowało. Přewodźany bě podawk wot namócnych protestow. Zražki mjez opozicionelnymi demonstrantami a policiju su sej znajmjeńša wosom smjertnych woporow žadali. Někotre južnoameriske staty, kaž Argentinska a Peru, runja USA wuslědk wothłosowanja njepřipóznawaja.

Wjacori Palestinjenjo zajeći

Jerusalem (dpa/SN). Po krawnych namócnosćach w zwisku z podawkami wokoło Temploweje hory w Jerusalemje je Israel minjenu nóc 33 Palestinjanow zajał. Wobydlerjam přewažnje wot Arabow wobydleneje štwórće wumjetuja, zo su so na namócnych rozestajenjach z israelskimi wěstotnymi mocami wobdźělili, kaž rěčnik policija zdźěla. Mjez zajatymi je tež sydom młodostnych w starobje 13 do 17 lět. Při namócnosćach běchu Palestinjenjo mjez druhim kamjenje, bleše a palace předmjety na israelskich policistow mjetali.

Wulkopósłanstwo nadpadnyli

Wopory krawneje bitwy wopominali

póndźela, 31. julija 2017 spisane wot:
Brüssel (dpa/K/SN). Na kěrchowje wojakow njedaloko belgiskeho města Ypern wotmě so dźensa wopomnjenska swjatočnosć składnostnje třećeje Flandernskeje bitwy 1917. Ta bě so k jednej z najkrawnišich bitwow Prěnjeje swětoweje wójny rozwiła, a w njej zahinychu statysacy ludźi wobeju stron. Na wopominanju wobdźělichu so zastupnicy něhdyšich wójnskich njepřećelow. Němsku zastupowaše zwjazkowy wonkowny minister Sigmar Gabriel (SPD). Na wopory Flandernskeje bitwy dźiwajo rěkaše jeho poselstwo: „Nihdy hižo njesmě diplomatija tak zaprajić kaž 1914.“ Wulkobritaniski princ William a belgiski kral Philippe połožištaj při Meninskich wrotach wěncaj.

Diplomaća USA dyrbja Rusku wopušćić

póndźela, 31. julija 2017 spisane wot:
Moskwa (dpa/K/SN). Wotpohladej USA, sankcije přećiwo Ruskej rozšěrić, Mo­skwa změrom njepřihladuje. Prezident Wladimir Putin je 755 ameriskich diplomatow namołwił z Ruskeje wotjěć. „Zastupnicy USA dyrbja ze swojimi aktiwitami w Ruskej přestać a kraj wopušćić“, rjekny wón w interviewje ze sćelakom Rosija 24. Ameriske knježerstwo rozsud prezidenta Putina kritizuje. „To je wobžarujomne a njewoprawnjene postupowanje“, rěka z wonkowneho ministerstwa USA. Nětko pruwuja móžne wuskutki. Putin ze swojeje strony liči z tym, zo budu poćahi přichodnje wobćežniše. „Nadźija na polěpšenje njeje so bohužel spjelniła.“ USA běchu minjeny tydźeń nowe sakcije přećiwo Ruskej wobzamknyli.

IG metal: Ekopremija za starše diesele

póndźela, 31. julija 2017 spisane wot:

Frankfurt n. M./Berlin (dpa/SN). Dźěłarnistwo IG metal a zawodne rady wulkich němskich awtotwarcow žadaja sej hladajo na tak mjenowany „dieselowy wjeršk“ zajutřišim, srjedu, rjad hnydomnych naprawow, dokelž maja dieselowe motory tež dale za njeparujomne. Najwažniše su po jich měnjenju bórzomne techniske polěpšenja, zo bychu tež awta z wotpłunowej normu „pjeć“ nowym žadanjam wotpowědowali, rěka w dźensa wozjewjenej zhromadnej deklaraciji. Wjeršk měł wotpowědne směrnicy, zaměry a časowe plany zdźěłać.

nowostki LND