Předsydka demokratow dyrbi wotstupić

póndźela, 25. julija 2016 spisane wot:
Philadelphia (dpa/SN). Bjezposrědnje do zahajenja zjězda demokratiskeje strony USA je Debbie Wassermann Schultz swój wotstup jako předsydka připowědźiła. Hłowna přičina su wjacore wozjewjene mejlki, kotrež na to pokazuja, zo bě předsydstwo strony w předwólbach wo prezidentskeho kandidata wot wšeho spočatka poboku Hillary Clinton stało. Jej skónčnje podležany riwala Bernie Sanders bě so wospjet hóršił, zo nima podpěru předsydstwa strony a zo je nutřkostronska procedura na dobro Clinton manipulowana. Róla stronskeho předsydy w USA runa so zastojnstwu generalneho sekretara w Němskej. Wólby prezidenta budu 8. nowembra.

Nětko bomba w Ansbachu

póndźela, 25. julija 2016 spisane wot:

Tři krawne njeskutki so w Bayerskej w krótkim času stali

Mnichow (dpa/K/SN). Bayerska je rozbudźena – tři krawne njeskutki za sobu: Po nadpadźe ćěkanca ze sekeru dźens tydźenja na ludźi w regionalnym ćahu pola Würzburga a po žałostnym amoku pjatk wječor z dźesać mortwymi dóńdźe wčera wokoło 22 hodź. w Ansbachu k bombowemu atentatej, kotryž je sej dwanaće zranjenych žadał. Pozdatny skućićel je 27lětny Syričan. Wón měješe wotpohlad, dóstać so na hudźbny festiwal, na kotrymž bě na wšěch 2 500 wopytowarjow, štož pak so jemu bjez zastupjenki njeporadźi. Tohodla je bombu prjedy zapnył a při tym sam zahinył. Motiw jeho njeskutka njeje dotal znaty. Bayerski nutřkowny minister Joachim Herrmann (CSU) njewuzamkny wšak islamistiski pozadk. Na nowinarskej konferency w Ansbachu wón nimo toho zdźěli, zo jedna so pola skućićela wo muža, kiž bě před lětomaj do Němskeje přišoł. Azyl wón njedósta, smědźeše pak přiwšěm wostać. Policajski prezident Nürnberga Roman Feringer k tomu doda, zo je Syričan drogowych a wudrěwanskich deliktow dla policiji znaty był. Za namócneho pak jeho njemějachu.

Njezrozumjenje za wuprajenja Donalda Trumpa

póndźela, 25. julija 2016 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). Knježerstwo zwjazkoweje kanclerki Angele Merkel (CDU) je so indirektnje wot wuprajenjow kandidata republikanow za zastojnstwo prezidenta USA Donalda Trumpa nastupajo solidaritu w NATO distancowało. Rěčnik knježerstwa Steffen Seibert rjekny w Berlinje: „Zwjazkowe knježerstwo wuznawa so zasadnje k artiklej 5 zrěčenja NATO. To je centralne přilubjenje solidarity w aliancy, kotrež nas zwjazuje a nawodźa. Kolektiwne zakitowanje wostanje hłowny nadawk NATO.“ Seibert na to pokaza, zo su tele přilubjenje na wjeršku NATO we Waršawje před tydźenjomaj hišće raz potwjerdźili. Trump bě w rozmołwje z New York Times rjekł, zo chcył jako prezident USA w padźe ruskeho nadpada na baltiske staty najprjedy pruwować, hač su tele staty swoje winowatosće napřećo USA spjelnili. Hakle potom chcył rozsudźić, hač USA nadpadnjenym krajam pomhaja.

Wěrnosće a wopačnosće

póndźela, 25. julija 2016 spisane wot:
Podawki w Mnichowje minjeny pjatk su zaso raz dopokazali, zo su moderne komunikaciske srědki, kotrež dźensa wšitcy wužiwamy, wulki dar a zdobom kwakla. Kaž z wětřikom rozšěrjachu so informacije, kotrež běchu zdźěla wěrne a zdźěla nic. Štož bě spočatnje skupina třoch z wulkimi třělbami wobrónjenych teroristow, bě na kóncu jenički skućićel z pistolu. Informacije wo třěleńcy wosrjedź města wopokazachu so runje tak jako wopačne kaž wo braću zastajencow. Na kóncu potepi so Mnichow w chaosu, wobchadne srědki hižo njejězdźachu a nichtó njewědźeše, što so poprawom stawa. To dyrbješe dźensa samo nutřkowny minister Thomas de Maizière (CDU) ludźi namołwić, žane wopačnosće njerozšěrjeć, zo njebychu dźěło policije njetrjebawši haćili. Mam jara mało nadźije, zo ludźo na njeho słuchaja. Přejara dźě wšitcy wot tuteje techniki mjeztym wotwisujemy. Marko Wjeńka

Nowitzki w durinskim zawodźe był

póndźela, 25. julija 2016 spisane wot:
Znaty basketballist Dirk Nowitzki (2. wotlěwa) je dźensa předewzaće Bauerfeind w durinskim Zeulenroda-Triebesu wopytał. Předewzaće, kotrež zhotowja medicinske pomocne srědki, je nowy sponsor Nowitzkeho. Wopyt sławneho sportowca bě sobudźěłaćerjam firmy wulke dožiwjenje. Na spočatku dyrbješe wón husty spalěr přiwisnikow přeńć. Foto: dpa/Michael Reichel

To a tamne (25.07.16)

póndźela, 25. julija 2016 spisane wot:

Z awtom maćerje je sej wčera 13lětny w durinskim Unterwellenbornje wulećał, ale bórze do štoma prasnył. Jězba skónči so njejapcy w lěwej křiwicy, jako so młody šofer tež hišće z mobilnym telefonom zaběraše. Nimo toho steješe pachoł pod wliwom alkohola. Při zražce so wón na zbožo jenož lochko zrani. Mać jeho na městnje njezboža wotewza a staraše so wo to, zo awto wotwleku.

Wša próca bě na kóncu tola podarmotna: Třo mužojo su w bayerskim Weidenje něhdźe tysac prózdnych blešow z wulkowobchoda pokradnyli a we wjacorych wulkich měchach wottransportowali. Ze swojimi hoberskimi wačokami wšak trójka wobsadce policajskeho awta napadny. Po krótkim přesćěhanju zastojnicy pakostnikow dosahnychu. Prózdne bleše běchu 232 eurow hódne. Policija přepytuje nětko padustwa dla.

Ruska šwika rozsud

pjatk, 22. julija 2016 spisane wot:

Moskwa (dpa/SN). Chětro hněwnje su w Ruskej na rozsud Mjezynarodneho sportoweho sudnistwa (CAS) reagowali, kotrež je ruskich lochkoatletow z olympiskich hrow w Rio de Janeiru wuzamknyło. Wonkowne ministerstwo w Moskwje rěčeše wo „złóstnistwje přećiwo sportej“. Rozsud sportoweho sudnistwa mjenowaše rěčnica Marija Sacharowa politisce motiwowany a hrožeše „zamołwitym tuteje kampanje“ z konsekwencami. Minister za sport Ruskeje Witalij Mutko namołwješe sportowcow, před ciwilnymi sudnistwami kraja přećiwo wusudej CAS skoržić.

Wjace chwile za wustup z EU

Paris (dpa/SN). Francoski prezident François Hollande je zwólniwy, Wulkej Brita­niskej wjace chwile za přihoty jednanjow wo wustupje kraja z Europskeje unije přizwolić. To zdźěli wón na nowinarskej konferency z nowej britiskej premierministerku Theresu May, po tym zo běštaj wo tym wuradźowałoj. Hollande pak kóždežkuli jednanje wotpokazuje, dołhož njeje Wulka Britaniska próstwu wo wustup kraja z EU oficialnje zapodała.

Pjećo w přepytowanskej jatbje

Wulkoprojekt su dźensa we Wochožanskej brunicowej jamje zahajili. Přichodne třinaće tydźenjow chcedźa tam dwaj dźělej wuwozneho mosta F 60 wuměnić. Wo detailach informowaštaj dźensa nawoda projekta René Zimpel (naprawo) kaž tež nawoda procesa Henning Möbius. Zo bychu to scyła započeć móhli, dyrbja dźěłaćerjo najprjedy raz 500 tonow pomocneje techniki natwarić. Foto: Bianca Šeferowa

Trump přilubja změny w USA

pjatk, 22. julija 2016 spisane wot:
Cleveland (dpa/K/SN). Donald Trump je nominowanje jako kandidat za prezidentstwo USA přiwzał, a konwent republikanow je to wyskajcy na wědomje wzał. Prócujo so wo najmócniše zastojnstwo na swěće změje so Trump (70) nazymu z ně­hdyšej wonkownej ministerku Hillary Clinton (68) rozestajeć. W zasadnej narěči wón přitomnym 4 000 delegatam přiwoła, „złóstnistwo a namóc budźetej pod mojim prezidentstwom w tymle kraju bórze zašłosć“. Nimo toho chce wón miliony nowych dźěłowych městnow wutworić. Jeho njenazhonitosće w politice a wustupowanja přećiwo migrantam abo žonam dla pak maja samo mnozy republikanojo Trumpa za njekmaneho kandidata.

Ban Turkowsku napominał

pjatk, 22. julija 2016 spisane wot:
New York/Berlin (dpa/K/SN). Generalny sekretar UNO Ban Ki-moon je Turkowsku napominał, njedźiwajcy wuwzaćneho stawa dodźeržeć čłowjeske prawa. Konstitucionelny porjad a mjezynarodne čłowjeske prawa – kaž mjez druhim swoboda měnjenja, swoboda zhromadźowanja abo njewotwisnosć prawnistwa a sudnistwa – dyrbja respektowane być, zwurazni Ban w New Yorku. Prezident zwjazkoweho sejma Norbert Lammert (CDU) so starosći, zo „zdaluje so Turkowska dale bóle wot europskich minimalnych standardow“. Zajeće telko ludźi a pušćenje tysacow zastojnikow „wujewjatej, zo su naprawy dyrbjeli dołho přihotowane być“, Lammert rjekny.

Serbska debata

nowostki LND