Mnichow (dpa/K/SN). Bayerska je rozbudźena – tři krawne njeskutki za sobu: Po nadpadźe ćěkanca ze sekeru dźens tydźenja na ludźi w regionalnym ćahu pola Würzburga a po žałostnym amoku pjatk wječor z dźesać mortwymi dóńdźe wčera wokoło 22 hodź. w Ansbachu k bombowemu atentatej, kotryž je sej dwanaće zranjenych žadał. Pozdatny skućićel je 27lětny Syričan. Wón měješe wotpohlad, dóstać so na hudźbny festiwal, na kotrymž bě na wšěch 2 500 wopytowarjow, štož pak so jemu bjez zastupjenki njeporadźi. Tohodla je bombu prjedy zapnył a při tym sam zahinył. Motiw jeho njeskutka njeje dotal znaty. Bayerski nutřkowny minister Joachim Herrmann (CSU) njewuzamkny wšak islamistiski pozadk. Na nowinarskej konferency w Ansbachu wón nimo toho zdźěli, zo jedna so pola skućićela wo muža, kiž bě před lětomaj do Němskeje přišoł. Azyl wón njedósta, smědźeše pak přiwšěm wostać. Policajski prezident Nürnberga Roman Feringer k tomu doda, zo je Syričan drogowych a wudrěwanskich deliktow dla policiji znaty był. Za namócneho pak jeho njemějachu.
Berlin (dpa/SN). Knježerstwo zwjazkoweje kanclerki Angele Merkel (CDU) je so indirektnje wot wuprajenjow kandidata republikanow za zastojnstwo prezidenta USA Donalda Trumpa nastupajo solidaritu w NATO distancowało. Rěčnik knježerstwa Steffen Seibert rjekny w Berlinje: „Zwjazkowe knježerstwo wuznawa so zasadnje k artiklej 5 zrěčenja NATO. To je centralne přilubjenje solidarity w aliancy, kotrež nas zwjazuje a nawodźa. Kolektiwne zakitowanje wostanje hłowny nadawk NATO.“ Seibert na to pokaza, zo su tele přilubjenje na wjeršku NATO we Waršawje před tydźenjomaj hišće raz potwjerdźili. Trump bě w rozmołwje z New York Times rjekł, zo chcył jako prezident USA w padźe ruskeho nadpada na baltiske staty najprjedy pruwować, hač su tele staty swoje winowatosće napřećo USA spjelnili. Hakle potom chcył rozsudźić, hač USA nadpadnjenym krajam pomhaja.
Z awtom maćerje je sej wčera 13lětny w durinskim Unterwellenbornje wulećał, ale bórze do štoma prasnył. Jězba skónči so njejapcy w lěwej křiwicy, jako so młody šofer tež hišće z mobilnym telefonom zaběraše. Nimo toho steješe pachoł pod wliwom alkohola. Při zražce so wón na zbožo jenož lochko zrani. Mać jeho na městnje njezboža wotewza a staraše so wo to, zo awto wotwleku.
Wša próca bě na kóncu tola podarmotna: Třo mužojo su w bayerskim Weidenje něhdźe tysac prózdnych blešow z wulkowobchoda pokradnyli a we wjacorych wulkich měchach wottransportowali. Ze swojimi hoberskimi wačokami wšak trójka wobsadce policajskeho awta napadny. Po krótkim přesćěhanju zastojnicy pakostnikow dosahnychu. Prózdne bleše běchu 232 eurow hódne. Policija přepytuje nětko padustwa dla.
Moskwa (dpa/SN). Chětro hněwnje su w Ruskej na rozsud Mjezynarodneho sportoweho sudnistwa (CAS) reagowali, kotrež je ruskich lochkoatletow z olympiskich hrow w Rio de Janeiru wuzamknyło. Wonkowne ministerstwo w Moskwje rěčeše wo „złóstnistwje přećiwo sportej“. Rozsud sportoweho sudnistwa mjenowaše rěčnica Marija Sacharowa politisce motiwowany a hrožeše „zamołwitym tuteje kampanje“ z konsekwencami. Minister za sport Ruskeje Witalij Mutko namołwješe sportowcow, před ciwilnymi sudnistwami kraja přećiwo wusudej CAS skoržić.
Wjace chwile za wustup z EU
Paris (dpa/SN). Francoski prezident François Hollande je zwólniwy, Wulkej Britaniskej wjace chwile za přihoty jednanjow wo wustupje kraja z Europskeje unije přizwolić. To zdźěli wón na nowinarskej konferency z nowej britiskej premierministerku Theresu May, po tym zo běštaj wo tym wuradźowałoj. Hollande pak kóždežkuli jednanje wotpokazuje, dołhož njeje Wulka Britaniska próstwu wo wustup kraja z EU oficialnje zapodała.
Pjećo w přepytowanskej jatbje