Berlin (dpa/SN) Zwjazkowe wobswětowe ministerstwo je wobzamknyło, tak mjenowane kumštne tity za nošenje při kasach wobchodow zakazać. Cyle lochke titki za sad a zeleninu njejsu potrjechene.
W Němskej přetrjebuje jedna wosoba wob lěto přerěznje dwaceći titow, wuswětla zwjazkowa wobswětowa ministerka Svenja Schulze (SPD) w rozprawje. Zakazać měli tuž tity, z kotrymiž kupcy we wobchodźe swoje twory pjelnja. Kaž z naćiska zakonja wuchadźa, kotryž powěsćerni dpa předleži, drje su dotalne naprawy pomhali, mnóstwo plastikowych titow pomjeńšić, wobswětowe zwjazki pak z dalšeho polěpšenja hižo njewuchadźeja. Tež dale a bóle wužiwane papjerjane tity wjele lěpšu ekobilancu njewuskutkuja, kaž přirodoškitny zwjazk Nabu kritizuje.
Brüssel (dpa/SN). Team přichodneje prezidentki komisije EU Ursule von der Leyen so pomałku formuje. „Wjeselu so zestajeć wuwaženy kolegij, kotryž chcu wutoru zjawnosći předstajić“, zdźěli wona wčera na internetnej platformje Twitter.
Komisija EU namjetuje zhromadne zakonje a je dohladuje. Kóždy čłonski kraj je z jednej wosobu w gremiju zastupjeny. Prezidentka wuzwoli je z personalnych namjetow narodnych knježerstwow a rozdźěla wotpowědne nadawki. Skónčnje pak rozsudźa Europski parlament a komisarow postaji.
Nowa komisija ma 1. nowembra dźěłać započeć. Wulka Britaniska njeje hladajo na brexit nikoho nominowała. Krizy italskeho knježerstwa dla su předstajenje gremija wo někotre dny přestorčili.
Přećiwo wšěm prognozam bě Marko Šiman minjenu wólbnu njedźelu swój direktny mandat zapósłanca Sakskeho krajneho sejma zakitował. Wčera je wón nowinarjow wo regionalnych ćežišćach swojeho přichodneho skutkowanja we wólbnym wokrjesu informował.
Budyšin (SN/at). W serbskim wobłuku steji za Marka Šimana na prěnim městnje našu maćeršćinu zachować. Do toho saha runje tak „njeluba tema šulerskeho transporta za dźěći do serbskich šulow. To mamy doskónčnje rozrisać“, je sej zapósłanc CDU předewzał a doda, zo měrja so jeho prócowanja dale na powšitkowne problemy šulerskeho transporta.
„Za zwoprawdźenje koncepta Witaj trjebamy nowe nastorki, kak rěč dźěćom spřistupnjamy. Šulski zarjad dyrbi swój job činić!“ Šiman žane zrozumjenje za to nima, zo šulerjo po šěsć lětach wučby jendźelšćiny rěč dosć derje wobknježa. Zo pak w samsnym času při wuknjenju serbšćiny runje tajki niwow njedocpěwaja, „njemóžu akceptować“. Wón zwěsća tu „wuwiće, kotrež w statnym zajimje njeje“.
Honač Maurice w Francoskej smě dale spěwać. Skóržbu přećiwo jeho wobsedźerce je krajne sudnistwo w Rocheforće wčera wotpokazało. Nimo toho ma jej skóržbnik 1 000 eurow wotškódnjenja płaćić. Porik, kotryž ma na kupje Île d’Oléron dowolowy domčk, bě so spěwaceho honača dla njesměrnje hóršił, dokelž bě to po zdaću přewótře. Wobsedźerka pak měni, zo maja dowolnicy zwuki wjesnych kónčin znjesć.
Je to Bože znamjo?, praša so muž, kotremuž je 250 kilogramow ćežki dźěl zornowcoweje biblije nohu złamał. Skulptura, wustajena tuchwilu we Wasserburgu nad Bodamskim jězorom, hodźi so na štyrjoch městnach wočinić. 43lětny zajimc to činješe, biblija padny jemu na nohu a złama jemu podkoleno.
Podstupim (dpa/SN). Braniborski ministerski prezident Dietmar Woidke (SPD) chce po wólbach noweho krajneho sejma ručež móžno stabilne knježerstwo wutworić. Hižo dźensa su tam socialdemokraća sonděrowanske rozmołwy zahajili. Tak chcychu jako prěnje z CDU rěčeć, na to z Lěwicu. Jutře je zetkanje ze Zelenymi a Swobodnymi wolerjemi předwidźane. Kaž premier Woidke zdźěli, su jemu hladajo na knježerstwo zhromadne zaměry přewšo wažne.
Wobskorženaj zasudźenaj
Detmold (dpa/SN). W procesu wo znjewužiwanju dźěći na campingownišću w Lügde je sudnistwo w Detmoldźe dźensa dweju wobskorženeju zasudźiło. Tak dyrbi 56 lětny Andreas V. 13 lět do jastwa, 34 lětny Mario S. dwanaće lět. Nimo toho je sudnistwo za wobeju po tym wěstotnu jatbu přikazało. Přez lěta staj zasudźenaj cyłkownje 32 dźěći wjace hač 200 króć seksualnje ćežko znjewužiwałoj. Ličba woporow je po wšěm zdaću wjele wjetša. Kaž sudnicy zwuraznichu, staj mužej 32 dźěćatstwow zničili, woběmaj pak njeje dźensa hišće wědome, kajku škodu stej zawinowałoj.
Hurrikan zaso sylniši
Saarbrücken (dpa/SN). Z namołwami za wjetšu socialnu sprawnosć a wěryhódnosć su kandidaća za nawodnistwo SPD wčera na prěnjej regionalnej konferency w Saarbrückenje wabili. Wo překwapjenku postarałoj staj so Budyski měšćanosta Alexander Ahrens a jeho Flensburgska kolegina Simone Lange, kotrajž staj požadanje cołnyłoj. Město toho staj připowědźiłoj, bywšeho financneho ministra Sewjerorynskeje-Westfalskeje Norberta Waltera-Borjansa a zapósłanču zwjazkoweho sejma Saskiju Esken podpěrać.
Hač do 12. oktobra chce so potajkim 15 kandidatow – sydom dwójkow a jednotliwc – na dalšich 22 regionalnych konferencach wo hłosy sobustawow prócować. Wčerawše zarjadowanje pokaza, zo su předstawy kandidatow zdźěla chětro rozdźělne. Prašenje předewšěm je, hač ma koalicija z CDU dale wobstać.