Róžant (JK/SN). Dokelž njeměještaj składnosć, sej podłožki nastupajo naležnosć Ralbičanskeje kormjernje swini dla dokładnje spřistupnić, žadaštaj sej radźićelej Křesćan Gruhn a Tomaš Bjeńš na wčerawšim posedźenju gmejnskeje rady Ralbicy-Róžant, zo so dnjowy dypk k tutej temje na přichodne posedźenje přestorči. To zbudźi protest dalšich radźićelow, kotřiž běchu so z tejle temu hižo zaběrali. Po dlěšej diskusiji pak so na to dojednachu, lěpšeje transparency dla a k wobšěrnišej rozprawje a argumentaciji Ralbičanskim wobydlerjam napřećo, naležnosć w nowembrje wobjednać.
Jednohłósnje radźićeljo wčera nowe towaršnostne zrěčenje z Kulowskim zastaranskim předewzaćom za energiju EVSE, kotrež wjesne dźěle gmejny z płunom zastaruje, wobzamknychu. K tomu podaštaj jednaćelka Sylvia Schenker kaž tež prawiznik zawoda wotpowědne informacije wo změnach. Zasadnje so za gmejnu w nowym zrěčenju ničo njezměni. Wone bu trěbne, dokelž běchu so komunalne zakonje w Sakskej změnili, štož ma so w zrěčenju wobkedźbować.
Chrósćicy (SN/MWj). Hdźež su na kromje Chrósćic do směra na Jaseńcu minjene lěta nowu pěstowarnju natwarili, móhło so z twarskimi dźěłami bórze pokročować. Z přetwarom bywšeje srjedźneje šule ma tam gmejnski a kulturny centrum nastać. Tole su čłonojo Chróšćanskeje gmejnskeje rady na swojim wčerawšim posedźenju jednohłósnje schwalili.
Frank Haubitz nowy minister
Drježdźany. Do zastojnstwa sakskeho kultusoweho ministra je ministerski prezident Stanisław Tilich (CDU) wčera Franka Haubitza (njestronjan) powołał. Dotalny nawoda gymnazija Drježdźany-Klotzsche bě hač do wčerawšeho tež předsyda Zwjazka filologow Sakskeje. Póndźelu Haubitz nowe zastojnstwo nastupi.
Konwent etat wobzamknył
Wojerecy. Kulturny konwent Hornja Łužica-Delnja Šleska je na swojim wčerawšim posedźenju we Wojerowskim Kompjuterowym muzeju Konrada Zusy (ZCOM) etat za lěto 2018 z něhdźe 18 milionami eurow wobzamknył. ZCOM su do rjadu spěchowanych institucijow přiwzali. Institucionelnje spěchowanje wučinja klětu 15,876 milionow eurow.
Antologiju „Mlóče“ předstajili
Bukecy. We wobłuku lětušeje čitanskeje turneje Ludoweho nakładnistwa Domowiny su Ingrid Juršikowa, Jěwa-Marja Čornakec a Lydija Maćijowa antologiju „Mlóče“ wčera na Bukečanskej farje předstajili. Dźeń do toho běchu knihu tež w Nowej Wjesce prezentowali. Tam čitachu z njeje mjez druhim Monika Dyrlichowa, Měrka Mětowa a Jurij Koch.
Žane wjeselo z rubizny
Běła Woda. Dokelž bě w nocy na wutoru we Łazu Audi A6 bjez zadnjeho čisła po puću, chcychu policisća awto kontrolować. Šofer pak stupi na płun. Při Ćežkej horje pola Běłeje Wody wón a dalši sobujěducy tčacy wostaštaj a pěši ćeknyštaj. W awće namakachu zastojnicy wjacore kanistry z dohromady 200 litrami diesela kaž tež hadźicu. Hdźe běchu njeznataj ćěriwo pokradnyli, nětko přepytuja.
Smochćicy. Konflikty a njedorozumjenja w zhromadnym žiwjenju z ludźimi druhich kulturow nastanu zwjetša přemało pozadkoweje wědy wo kulturje, tradicijach, nabožinje a politiskich zwiskach dla. Tohodla přewjedźetej Budyski wokrjes a Smochčanski Dom biskopa Bena wot 13. do 17. nowembra kubłanski a zetkawanski tydźeń. W tym času budźe składnosć so wo žiwjenju w rańšim kraju informować, při čimž póńdźe wo wěru runje tak kaž wo swójbne žiwjenje a wuměłstwo. Dalše informacije nadeńdu zajimcy pod www.landkreis-bautzen.de. Tam su tež přizjewjenja móžne.
Rock a klasika zaklinčitej
Budyšin. Na wosebite koncertne dožiwjenje přeproša Nowa Łužiska filharmonija njedźelu, 22. oktobra, w 19.30 hodź. do wulkeho domu Budyskeho NSLDź. Tam zahraja rockowu sinfoniju „Concerto for Group and Orchestra“, kotruž běštej kapała Deep Purple a Royal Philharmonic Orchestra w lěće 1969 prěni raz předstajiłoj. Nimo toho zaklinči twórba Antonína Dvořáka.
Slepo (JoS/SN). Najwjetša atrakcija kermušnych wikow minjeny kónc tydźenja w Slepjanskim Serbskim kulturnym centrumje bě znowa přehladka družin jabłukow. Hižo srjedź septembra běchu so sobudźěłaćerki SKC hromadźe z čłonami domizniskeho towarstwa do Münchebergskeje sad plahowaceje stacije podali, zwotkelž přinjesechu 170 družin jabłukow sobu. Dokelž ma wjes dobre klimatiske wuměnjenja, běchu tam žně jara dobre. Družiny postajował je w Slepom Lubijski pomologa Klaus Schwartz. Pola njeho žně cyle tak wunošne njeběchu. Přiwšěm je wón dalšich 50 družin sobu přinjesł. Wjele wopytowarjow składnosć wuži a da sej swójske jabłuka postajeć.
Rakecy (JK/SN). Přejara njetrjebachu so Rakečanscy gmejnscy radźićeljo na swojim wčerawšim posedźenju napinać, zo bychu dnjowe dypki wotdźěłali. Wusahowacej běštaj přerjadowanje naměsta před něhdyšej radnicu při zwjazkowej dróze B 96 a wustawki za wosebite wužiwanja (Sondernutzungssatzung).
Za lětsa ponowjene hłowne torhošćo w Rakecach njeje gmejna trjebała telko wudać, kaž bě spočatnje planowane. Zalutowane pjenjezy ze spěchowanskeho programa k wožiwjenju wjesnych srjedźišćow chcedźa nětko za to zasadźeć, płoninu před něhdyšej radnicu přetworić na zelenišćo z někotrymi parkowanskimi městnami. Wotpowědny projekt předstaji sobudźěłaćer planowanskeho běrowa. Płoninu wobdać chcedźa z niskim płotom a zaručić, zo wostanje wona nahladny blečk wosrjedź Rakec. Ławki, kotrež bychu někotři radźićeljo tam rady widźeli, pak njenastaja, dokelž ma wjesnjanosta Swen Nowotny (CDU) wobmyslenje porjada a čistoty dla. Klětu nalěto maja so dźěła přewjesć.
Tema wobchad steješe w srjedźišću posedźenja Radworskeje gmejnskeje rady. Zaměr je wěstota wšitkich wobchadnych wobdźělnikow. Wosebje najmłódši wobydlerjo gmejny maja přiběraceho wobchada dla swoje ćeže.