Zelenskyj dźakuje so NATO

srjeda, 10. julija 2024 spisane wot:

Washington (dpa/SN). Ukrainski prezident Wolodymyr Zelenskyj je so USA, Němskej a dalšim čłonskim krajam Nato za planowane zesylnjenje powětroweho škita Ukrainy dźakował. Wón je partneram přewšo dźakowny, zo su zhromadnu deklaraciju na dobro ukrainskeho po­wětroweho zakitowanskeho systema schwalili, to piše na internetnej platformje X. Přidatne systemy pomhaja, ruske truty a rakety zničić a Ukrainjanow lěpje před ruskimi nalětami škitać.

Do toho bě prezident USA Joe Biden na swjedźenskim zarjadowanju k 75lětnemu wobstaću NATO we Washingtonje předewzaće připowědźił. Při tym dźe wo přidatne systemy typa Patriot. Němska a Nižozemska běštej hižo před tydźe­njemi připowědźiłoj, Ukrainje dalšej systemaj přewostajić. Wobkedźbowarjo rěča w tym zwisku wo inscenaciji, dokelž běchu dalše systemy dawno dojednane. Wojerscy fachowcy na to pokazuja, zo je skutkowny powětrowy škit w Ukrainje jenož za metropole móžny, wšako je Ukraina nimale dwójce tak wulka kaž Němska.

Róčnicu titula woswjećili

srjeda, 10. julija 2024 spisane wot:

Sakska a Čěska staratej so zhromadnje wo swětowe herbstwo

Freiberg (dpa/SN). Ze swjatočnosću w Freibergskej Mikławskej cyrkwi stej Sakska a Čěska minjeny kónc tydźenja róčnicu spožčenja titula swětoweho herbstwa rudnohórskej Montanowej hórniskej kónčinje před pjeć lětami woswjećili. Ministerski prezident Michael Kretschmer (CDU) bě sej w juliju 2019 sam na posedźenje komiteja swětoweho herbstwa do azerbajdźanskeje stolicy Bakuwa dojěł a bě tež na swjatočnym zarjadowanju w Freibergu přitomny.

Próstwu wo přiwzaće bě Sakska swój čas zhromadnje z Čěskej zapodała, wšako wupřestrěwaja so Rudne horiny na němskim a na čěskim boku mjezy. Minjenu wutoru bě Kretschmer zhromadnje ze swojim čěskim kolegu Petrom Fialu wažne městnosće swětoweho herbstwa wopytał a dźěło ludźi wuzběhnył, kotřiž so wo zachowanje herbstwa prócuja.

Kostrjancy a wósty

srjeda, 10. julija 2024 spisane wot:
Po słowach krajneho społnomócnjeneho za naležnosće Serbow w Braniborskej to jeho nadawk zastojnstwa dla njeje, so čłonkam a čłonomaj Serbskeje rady za zdokonjane dźěło dźakować. Najebać to je statny sekretar Tobias Dünow wčera kóždej a kóždemu z nich kwěćel přepo­dał. Kwěćele w serbskich barbach w Podstupimje namakać, je ćežko, wón přizna, tuž je tute w Berlinje kupił. Smějkotanje wubudźi jeho přispomnjenje, zo bychu so za módru barbu kostrjancy wězo lěpje hodźeli. Te pak w kwětkarni njemějachu. Tuž dyrbješe so z wóstami spokojić. Na to předsydka Serbskeje rady, Kathrin Šwjelina, reagowaše. „Wósty su ćernjojte“, wona rjekny, rozumi je jako metafru. Statny sekretar je tuž swój dźak z (wosobinskim) přećom zwjazał: Njech gremij njepopušći njedostatki serbske naležnosće nastupajo pomjenować a na jich rozrisanju wobstawać. Hač maja w radźe tele wašnje připóznaća za nastork, so wo dalšu wólbnu dobu požadać, znate njeje. Axel Arlt

To a tamne (10.07.24)

srjeda, 10. julija 2024 spisane wot:

Smjertne powostanki dlěje hač 20 lět zhubjeneho krosnowarja su w peruskich Andach namakali. Drasta a krosnowarska technika turista z USA běchu hišće w porjadku. Muža bě lěta 2002 lawina na horje Nevada Huascarán w sewjernym dźělu kraja na wysokosći 5 200 metrow zhromadnje z dalšimaj krosnowarjomaj zasypała. Prěnjeho zasypaneho běchu před lětomaj namakali. Třeći krosnowar wostanje dale zhubjeny.

Wopiteho a pod wliwom lěkow stejaceho 20lětneho smalerja je policija na Berlinskim Kürfürstendammje lepiła. Młody muž bě zastojnikam ze swojim swojo­raznym wašnjom jězdźenja napadnył. Dokelž na signale policije njereagowaše, policija jeho ze sirenu a módrej swěcu přesćěhowaše. Skónčnje jeho zadźeržachu. Při kontroli so wukopa, zo nima smaler žanu jězbnu dowolnosć.

Swětowe nabožiny

wutora, 09. julija 2024 spisane wot:

Mnichow (B/SN). K swětowym nabo­žinam słušeja křesćanska, židowska, islamska, buddhistiska a hinduistiska. Kóžda ma swoje symbole: Křesćenjo maja křiž, rybu abo alfa a omega, židźa ­Dawidowu hwězdu (heksagram z dwěmaj do so splećenymaj třiróžko­maj), přisłušnicy islama hilal (woteběracy měsačk z hwězdu), buddhisća darmačakru (koło z wosom stpicami) a hinduisća om (indisku złóžku na spočatku buddhistiskich mantrow).

Swoboda nabožinow

Vatikan (B/SN). „Židźa, křesćenjo a muslimojo dyrbjeli wuske zwiski wudźer­žować. Wšako mamy zhromadnje jed­noho Boha“, praji swjaty wótc w narěči muslimam a wuzběhny swobodu swě­domja a nabožinow. Swójska nabožina njesmě so druhim nanuzować, mjez­sobny respekt a přećelstwo stej dale a trěbnišej.

Žónska kwota trěbna

Nowy parlament so zešoł

wutora, 09. julija 2024 spisane wot:

London (dpa/SN). Něšto dnjow po wólbach britiskeho parlamenta je so delnja komora dźensa ke konstituowacemu posedźenju zešła. Zapósłancy chcychu najprjedy prezidenta parlamenta wuzwolić. „Speaker of the House of Commons“ ma centralnu rólu w Londonskim parlamenće. Mjez druhim spožča wón zapósłancam słowo. Wobydlerjo běchu minjeny tydźeń dotalne knježerstwo wotwolili. Socialdemokraća su wólby dobyli. Nowy premierminister je Keir Starmer.

Rěčnica: Biden nima Parkinson

Washington (dpa/SN). Rozprawa medijow wo wopyće fachowca za Parkinson w Běłym domje je chětro napjatu debatu mjez medijemi a rěčnicu prezidenta zbudźiła. Karine Jean-Pierre hišće raz potwjerdźi, zo njelěkuja prezidenta na Parkinson a zo njeje Biden tež žane wotpowědne lěki dóstał. Rěčnica žurnalistow namołwja, prezidentej trěbny respekt wopokazać. Po njedawnej telewizijnej debaće z Donaldom Trumpom stajnje zaso wo strowoće prezidenta spekuluja.

Witaja dawk na zamóženje

Přećiwo masowemu turizmej protestowali su minjeny kónc tydźenja wobydlerjo španiskeho města Barcelony. Demonstranća blokowachu w stolicy Kataloniskeje hosćency a popryskachu turistow z wodowymi pistolemi. Woni skorža, zo su podruže w měsće turistow dla mjeztym astronomiske. Barcelonu wopytuje kóžde lěto dwanaće milionow turistow. Foto: pa/Bruna Casas

Smjertne wopory w Ukrainje

wutora, 09. julija 2024 spisane wot:
Kijew (dpa/SN). Po masiwnych ruskich nalětach na ukrainske města ličba smjertnych woporow a zranjenych přiběra. Jeničce w stolicy Kijewje je znajmjeńša 27 ludźi žiwjenje přisadźiło. Nimo toho so 82 ludźi zrani. Wot nadpadow potrjechena bě tež dźěćaca chorownja w Kijewje. W Dniproskej kónčinje je jědnaće ludźi zemrěło, ličbu zranjenych podadźa oficialnje z 59. Po informacijach ukrainskeho wójska je Ruska 38 raketow wšelakeho typa startowała. 30 z nich ukrainske wójsko po swójskich informacijach wottřěli. Wot nadpadow potrjechene ­běchu města kaž Krywyj Rih, Slowjansk a Kramatorsk. Dźensa chcyše so bjezstrašnostna rada UNO z ruskim nad­padom zaběrać. Ruske zakitowanske ­ministerstwo twjerdźi, zo měrjachu so rakety na brónjenske zawody a rozkazowanišća ukrainskeho wójska.

Zwadna šefowka ma nowy job

wutora, 09. julija 2024 spisane wot:
Drježdźany/Berlin (SN). Dotalna generalna direktorka statnych wuměłskich zběrkow Sakskeje w Drježdźanach Marion Ackermann budźe wot klětušeho prezidentka załožby pruskeho kulturneho wobsydstwa. Po tym zo je kriminelna cwólba 2019 w Zelenym wjelbje drohotki w hódnoće wjac hač sto milionow eurow rubiła, njeje nichtó zamołwitosć za deficit wěstoty přewzał. 2021 płaćeše Ackermann w Nižozemskej wobšudnikej 40 000 eurow, kiž bě jej wobstaranje dźěla rubizny slubił. A tež po zasudźenju cwólby je so jenož dźěl – wobškodźenych – rubjenych drohotkow wróćił.

Wjeršk NATO we Washingtonje

wutora, 09. julija 2024 spisane wot:

Washington (dpa/SN). Ze swjatočnosćemi k 75. róčnicy załoženja NATO su dźensa we Washingtonje tři dny trajacy wjeršk zakitowanskeho zwjazka zahajili. Na zetkanju načolnych zastupnikow w stolicy USA chcedźa statni a knježerstwowi šefojo 32 čłonskich statow wo dalšim wottrašenju a zakitowanju kaž tež wo sylnišej podpěrje na dobro Ukrainy wuradźować. Nimo toho planuja rozmołwy wo dalšim wobchadźenju ze Chinu a wo wušim zhromadnym dźěle NATO z krajemi indopacifiskeje kónčiny.

Na zetkanju wočakuja nimo zwjazkoweho kanclera Olafa Scholza (SPD) a statnych a knježerstwowych šefow dalšich hosći. Wobdźělić chce so tež ukrainski prezident Wolodymyr Zelenskyj. Připrajili su zdobom zastupnicy Europskeje unije, Awstralskeje, Japanskej, Južneje Koreje a Neuseelandskeje.

Hosćićel je prezident USA Joe Biden, kiž je tuchwilu w horcej fazy wólbneho boja. 81lětny chce zaso za demokratow do Běłeho domu zaćahnyć a dyrbi dopokazać, zo je za to strowotnisce kmany.

Chróšćan Šulerjo

nowostki LND