Cambridge (dpa/SN). Z jara emocionalnej narěču na elitnej uniwersiće Harvard w USA je so zwjazkowa kanclerka Angela Merkel (CDU) za mjezynarodne zhromadne dźěło a mjezsobny respekt zasadźiła a so zdobom raznje wot prezidenta USA Donalda Trumpa wotmjezowała, byrnjež jeho ani jónu z mjenom njemjenowała. „Změny na dobro su móžne, hdyž so zhromadnje na nje zwažimy“, Merkel wčera w swojej stajnje zaso wot přikleska a wyskanja přetorhnjenej narěči absolwentam sławneje wysokeje šule zwurazni. Wona napominaše murje we hłowach potorhać, ignorancu přewinyć, demokratiju zakitować a swědomiće z wěrnosću wobchadźeć. „Bóle hač hdy do toho dyrbimy multilateralnje a nic unilateralnje myslić a jednać“, rjekny Merkel pod wyskom 20 000 absolwentow. Jednać měli globalnje město nacionalnje, swětej wotewrjenje město izolacionistisce, zhromadnje města sami. „K tomu słuša, zo njemjenujemy łžě wěrnosće a wěrnosće łžě.“
Wóslika z juchoweje jamy wuswobodźili su wohnjowi wobornicy w awstralskim Morayfieldźe njedaloko Brisbane na wuchodnym pobrjohu. Pjeć lět stare skoćo bě so přełamało a steješe hač k šiji w njerjedźe. W hodźiny trajacej akciji wobornicy jamu wuklumpachu a wóslika skónčnje wuzběhnychu. Tón je akciju derje přetrał. Jeho myć pak wobornicy wotpokazachu a přewostajichu to wobsedźerjej.
Wosrjedź wučby w bayerskim Weidenje je mać dwanaćelětneho šulerja wučerku nadběhowała. Nimo toho muž, kiž mać přewodźeše, 24lětnu wučerku plistowaše. Hólc njebě swoje nadawki spjelnił a bě za to porok dóstał. Z mobilnym telefonom zawoła wón swoju mać, kotraž hnydom přińdźe. 41lětna wučerku naswari a storkaše do njeje, zo dyrbjachu ju ambulantnje zastarać. Policija přećiwo maćeri a jeje partnerej nětko přepytuje.
Podstupim (dpa/SN). Z prokom a kłokom na dźiwje swinje třěleć chcedźa wot junija w gmejnomaj Stahnsdorf a Kleinmachnow we wokrjesu Podstupim-Srjedźna marka. Wotpowědne dowolnosće nimale wšitke předleža, zdźěli rěčnik wobswětoweho ministerstwa w Podstupimje. Gmejnje bědźitej so hižo lěta z dźiwimi swinjemi, kotrež po wsach ćahaja, zahrodki zapusćeja a wobchadne njezboža zawinuja. Hońtwy z třělbami njejsu dotal prawy wuspěch wunjesli. Prok a kłok hodźitej so nimo toho tež w bydlenskich štwórćach lěpje wužiwać.
Němska njeatraktiwna
Berlin (dpa/SN). Wulce kwalifikowanym dźěławym z wukraja njeje Němska najatraktiwniši kraj. To wujewja přepytowanje Organizacija za hospodarske zhromadne dźěło a wuwiće OECD, kotruž su dźensa w Berlinje předstajili. Awtorojo zwěsćeja, zo zaběra Němska na lisćinje atraktiwnych krajow za fachowcow z masterskim wotzamknjenjom abo doktorskim titulom jenož dwanate městno. Na prěnim městnje steji Awstralska, za njej Šwedska a Šwicarska.
Chorownju nadpadnyli
Brüssel (dpa/SN). Konserwatiwnemu načolnemu kandidatej Manfredej Weberej duje po puću k zastojnstwu prezidenta komisije Europskeje unije sylny napřećiwny wětřik do mjezwoča. Zwjazkowa kanclerka Angela Merkel (CDU) je drje so na wčerawšim wurjadnym posedźenju EU za Webera zasadźała, francoski prezident Emmauel Macron pak so runja dalšim statnym a knježerstwowym šefam tomu spjećowaše. Nětko ma prezident Rady EU Donald Tusk w naležnosći posrědkować a hač do junija lisćinu namjetow zdźěłać. To bě jenički konkretny wuslědk tři hodźiny trajaceho wjerška, kaž powěsćernje rozprawjeja.
Srjedźoeuropske kraje Visegrádskeje štyrki chcyli Słowaka Maroša Šefčoviča za prezidenta komisije EU měć. To pisaja Hospodářské noviny, powołace so na knježerstwowe kruhi w Praze. 52lětny diplomat je tuchwilu wiceprezident komisije a zamołwity za wobłuk energije. Wón bě w druhim kole prezidentskich wólbow w Słowakskej kónc měrca Zuzanje Čaputovej podležał.
Berlin (dpa/SN). Komisar EU Günther Oettinger (CDU) je wobchadźenje swojeje strony z widejom youtubera Reza kritizował a sej womłodźenje strony žadał. „Cool a młoda, to njeje žana špatna kombinacija“, rjekny 65lětny Oettinger tydźenikej Die Zeit. Dlijaca so wotwobaranska akcija CDU bě po jeho měnjenju „zmylk. Dźe wo spěšnosć.“
Ze 4,15 promilemi alkohola w kreji bě 64lětna žona w porynsko-pfalcskim Bitburgu z awtom po puću a je dalše jězdźidła wobškodźiła. Swědcy wołachu policiju, kotraž móžeše nócnu jězbu žony skónčnje zadźeržeć a dowjeze natutkanu šoferku do chorownje. Tam njemóžeše wona hižo rjec, kotru čaru bě jěła. Wobsadce dweju policajskeju awtow zwěsćištej na to we wokolinje wjacore wobškodźene awta. Škoda njeje znata.
Hłowa žony leži w kamorje policajskeje straže w delnjosakskim Göttingenje a čaka na swojeho wobsedźerja. Pěšk bě před dnjemi z kreju wopancanu žonjacu hłowu na łuce namakał a hrózbnu namakanku policiji zdźělił. Zastojnicy spěšnje pytnychu, zo jedna so wo chětro derje napodobnjenu čłowječu hłowu, a wzachu ju sobu na stražu. Nětko proša ludźi wo pokiwy, komu móhła namakanka słušeć.