Potajnstwo spodźiwneho nócneho šumjenja a klepanja z hłubin zemje w dźělu grjekskeho přistawneho města Thessaloniki je wotkryte: Kaž tamniša wodarnja zdźěli, mějachu zwuki něšto z ćišćom we wodowodach činić. Ćišć su mjeztym změnili a problem wotstronili. Tydźenje dołho běchu zwuki ludźi znjeměrnjeli a běchu přičina najhóršich spekulacijow – wo bližacym so zemjerženju hač k zwonkazemskim, kotřiž so na čłowjestwo měrja.
Nadpad njeznatych ze smjerdźatej butrowej kisalinu na stanowanišću w sewjerorynsko-westfalskim Drostenje je pad za policiju. Zastojnicy přepytuja dwě wulkej wodopistoli, kiž běchu ze susodneho kanala wućahnyli a kotrejž tak surowje smjerdźitej, zo móhłoj „bróni njeskutka być“. Stanowanišćo wužiwaja trajni camperojo. Kanal rjedźić płaći po prěnim trochowanju 50 000 eurow.
Informacija Sakskeje agentury za strukturne wuwiće (SAS) někotrym komunam w Budyskim a Zhorjelskim wokrjesu je zamylenja zbudźiła. W potrjechenymaj gmejnomaj Wulka Dubrawa a Hamor nimaja za to žane zrozumjenje.
Drježdźany/Budyšin (SN/at). Za naprawy kraja a komunow je we wobłuku změny strukturow po kóncu zmilinjenja brunicy w prěnjej spěchowanskej periodźe 2020–2026 za łužiski rewěr 946 milionow eurow k dispoziciji. Regionalny přewodźenski wuběrk (RBA) pak bě na lońšimaj posedźenjomaj projekty za dohromady 989 milionow eurow přizwolił.
Berlin (dpa/SN). Zwjazkowy kancler Olaf Scholz (SPD) je dźensa generalneho sekretara NATO Jensa Stoltenberga přijał. Hłowna tema rozmołwy bě konflikt mjez Ruskej a Ukrainu. Nimo toho rěčeštaj wonaj wo přihotach wjerška NATO, kotryž ma w juniju w Madridźe być. W běhu popołdnja chcyštaj na nowinarskej konferency zjawnosć informować. Wječor zetka so Stoltenberg z němskej zakitowanskej ministerku Christinu Lambrecht (SPD).
Parlament EU ma prezidentku
Strasbourg (dpa/SN). Křesćanska demokratka Roberta Metsola z Malty je nowa prezidentka parlamenta EU. Zapósłancy wuzwolichu 43lětnu dźensa w Strasbourgu hnydom w prěnim wólbnym přeběhu na čoło Europskeho parlamenta. Metsola je třeća žona w tymle wažnym a prestižnym zastojnstwje a naslěduje minjeny tydźeń zemrěteho Davida Sassolija. Datum wólbow nima ničo z jeho smjerću činić. Čas zastojnstwa Sassolija by so bjeztoho w januaru skónčił.
Zakoń Johnsona zwrěšćił
London (dpa/SN). Hladajo na strachi móžneho ruskeho nadpada na Ukrainu dla chce Wulka Britaniska bywšu sowjetsku republiku z lochkimi tanki wotwobaracymi brónjemi zastarać. Dźe wo to, polěpšić kmanosć Ukrainy, so wobarać móc, rjekny britiski zakitowanski minister Ben Wallace wčera w parlamenće. „Njejedna so wo strategiske brónje, wone Rusku njewohrožeja. Zasadźić maja so za wobaranje“, wón potwjerdźi.
Snadna ličba britiskich wojakow ma ukrainske wójsko krótki čas we wobchadźenju z tutymi brónjemi wukubłać, minister doda. Wo kotre brónje so konkretnje jedna, Wallace njerjekny. „Ukraina ma prawo, swoju mjezu zakitować.“ Wón na to dopominaše, zo Wulka Britaniska Ukrainje pomha marinu natwarić.
Kijew (dpa/SN). Němska zwjazkowa wonkowna ministerka Annalena Baerbock (Zeleni) je so dźensa w Moskwje z ruskim wonkownym ministrom Sergejom Lawrowom zetkała. Po hodźinu trajacym wuradźowanju rěčeštaj Baerbock kaž Lawrow wo „konstruktiwnej rozmołwje“ k wobě stronje zajimowacym temam. Přezjednaj sej běštaj, zo měli konflikt na wuchodźe Ukrainy diplomatisce rozrisać. Ruske wonkowne ministerstwo bě do wopyta zdźěliło, zo ma Němsku za „wažneho aktera na mjezynarodnej runinje“. Zdobom je Ruska hladajo na tuchwilne rusko-němske poćahi „přesłapjena“.
Wčera bě so ministerka Baerbock hižo na zetkanju z ukrainskim kolegu Dmytrom Kulebu za měrniwe rozrisanje konflikta na Ukrainje wuprajiła. „Diplomatija je jenički kmany puć“, rjekny politikarka Zelenych na strach Ukrainy před nadpadom Ruskeje nastupajo. „Němska je zwólniwa za dialog z Ruskej.“ Kaž Baerbock hladajo na ukrainske žadanja za němskimi brónjemi zwurazni, měło wo to hić, krizu dale njepřiwótřić.
Drježdźany/Podstupim (dpa/SN). FDP ma aktualne sakske postajenja koronawirusa dla za njezrozumliwe a „nic wjace čitajomne“. Liberalni so boja, zo je wobydlerjam dale a ćešo wukazane naprawy dodźeržeć. „Tele tam-a-sem wokoło škitnych naprawow ludźi mjeztym dwě lěće zdźěla jara emocionalnje zaběra. Runje tohodla dyrbjeli wukazy poprawom ludźom bliske, zrozumliwe a jednorje zwoprawdźomne spisane być“, rjekny krajna předsydka FDP Anita Maaß wčera w Drježdźanach. „Runje to napřećiwne pak tuchwilu dožiwjamy.“