Hišće raz kandidować?

póndźela, 31. měrca 2025 spisane wot:
Washington (dpa/SN). Prezident USA Donald Trump třeću wólbnu dobu za ­sebje njewuzamkuje, byrnjež tole po wustawje móžno njebyło. „Moji přiwisnicy chcedźa, zo dale činju“, rjekny Trump sćelakej NBC. Na prašenje nowinarjow, kak sej wón tole předstaja, Trump rjekny: „Su metody, z kotrymiž móžemy to činić.“ Móžno by było, zo wiceprezident J.D. Vance za prezidenta kandiduje a potom Trumpej městno přewostaji. Wustawa USA postaja, zo njesmě nichtó wjace hač dwójce za prezidenta wuzwoleny być. Trump bě minjene měsacy wospjet wo tym rěčał, zo móhł sej dalšu dobu ­zastojnstwa předstajić, „dokelž mnozy naše dźěło lubuja“. Tež jurisća hižo wo postupowanju Trumpa spekuluja.

Rozsudne koło za koaliciju zahajene

póndźela, 31. měrca 2025 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). CDU, CSU a SPD zahaja dźensa rozsudne koło koaliciskich jednanjow. Předsyda CDU Friedrich Merz zhladuje z wulkim optimizmom na přichodne dny, rjekny wón do zetkanja hłowneje jednanskeje skupiny w centrali SPD w Berlinje. Při tym dźe pak tež wo „někotre wulke zadźěwki“, kotrež chcedźa zhromadnje wotstronić. Hladajo na nowe koaliciske zrěčenje Merz rjekny: „Trjebamy w zasadnych prašenjach němskeje politiki nowy započatk.“ Konkretnje mjenowaše wón wobmjezowanje njeregularneje migracije, sylnjenje hospodarstwa hladajo na mjezynarodne wužadanja a financne planowanje zwjazkoweho etata. „Budźemy wobšěrnje lutować dyrbjeć.“

Předsyda SPD Lars Klingbeil rjekny: „Wšelake dobre žadanja njejsu hišće žane koaliciske zrěčenje. Wažne z wida SPD je modernizowanje kraja a stabilne hospodarstwo a derjeměće tych, kotřiž so napinaja.“ Podobnje rjekny to předsyda CSU Markus Söder. „Dyrbimy zasadne wěcy změnić. To je naš nadawk. To ludźo wot nas prosće wočakuja.“

Trump hrozy Zelenskemu

póndźela, 31. měrca 2025 spisane wot:

Prezident USA planuje dalši telefonat z ruskim prezidentom Putinom

Washington (dpa/SN). Prezident USA Donald Trump je ukrainskemu prezidentej Wolodymyrej Zelenskemu z konsekwencami hrozył, jeli so zrěčenju wo wužiwanju ukrainskich surowiznow spjećuje. Trump ma zaćišć, zo chcył Zelenskyj pječa hižo dojednane zrěčenje wupowědźić a nowe žadanja stajeć, rjekny wón žurnalistam w swojim prezidentskim lětadle. „Jeli wón tole čini, dóstanje wón problemy – jara, jara wulke problemy.“ Nimo Zelenskeho je tež ruski prezident Wladimir Putin hněw Trumpa zbudźił, tola z druhich přičin.

Partnerstwo za niwow

póndźela, 31. měrca 2025 spisane wot:
„Mudrišo z Maćicu“ rěka nowy format na instagramowym kanalu towarstwa Serbska murja. Tutón cyłk młodych Serbow je dawno dobra marka za zabawny patriotizm a lóštne šěrjenje wědy wo Serbstwje. Zo Maćica z nimi kooperuje a zo je runje tu w socialnych syćach interneta hižo wotmołwu na prašenje „Što je Maćica Serbska?“ wozjewiła, je woprawdźe jara mudre. To najmudriše pak je, zo su Maćicarjo na eksistowacy poskitk ludźi nawjazali, kotřiž su na Instagramje doma – porno čłonam předsydstwa Maćicy. Za to so tež hańbować njetrjebaja, wšako ma kóždy prawo, sej swoje rumy aktiwneje komunikacije sam wuzwolić. Nimo toho njetrjeba so kóždy z techniskimi ćežemi digitalneho swěta bědźić, kotrež jeho njezajimuja. Syć je dawno połna pisaneho čapora, kotryž drje je technisce perfektnje zhotowjeny, ale bjeze substancy. Serbska murja je dobra adresa za substancu a Maćica Serbska tohorunja. W tutym zmysle: Daj Bóh zbožo na zhromadnym puću! Marcel Brauman

Zběžk Budyskich jatych wopominali

póndźela, 31. měrca 2025 spisane wot:
Na wopomnišću na Nuklacej horje w susodstwje Budyskeho jastwa su wčera 75. róčnicu zběžka jatych w něhdyšej NDR wopominali. Zastupnik Budyskeho měšćanosty Robert Böhmer (naprawo) přitomnych witaše, mjez nimi zapósłancow politiskeho žiwjenja a wobydlerjow města. 31. měrca 1950 běchu so jeći Budyskeho jastwa ­po­zběhnyli a přećiwo nječłowjeskim žiwjenskim poměram protestowali. Za 1 000 jatych twarjene jastwo bě ze 6 000 jatymi dospołnje přepjelnjene. Zběžk bu brutalnje podušeny. Najebać to móžachu jeći wšelake wolóženja přesadźić. Rěčnicy wuzběhnychu wčera zmužitosć jatych w času komunistiskeje diktatury. Foto: Werner Lindner

To a tamne (31.03.25)

póndźela, 31. měrca 2025 spisane wot:

Lěta trajaca zwada wo psyči dawk w sewjerorynsko-westfalskim Hildenje je skónčena. Muž bě so jako lubowar psow w interneće stajnje zaso z psami pokazał. Na to bě jemu měšćanske zarjadnistwo zličbowanku 1 404 eurow za psyči dawk pósłało, dokelž njebě muž jako wobsedźer psow scyła zapisany. Sudnistwo ­nětko rozsudźi, zo njebě zličbowanka woprawnjena. Psy słušachu mjenujcy dźowce, přećelce, znatym abo susodam.

Atrapa błyskača na priwatnej ležownosći njedaloko württembergskeho Tuttlingena je jara wuspěšna. Wobsedźer zahrody na kromje wsy Frittlingen twjerdźi, zo šoferojo tam nětko wo wjele kedźbliwišo jědu. Zakazać jemu atrapu njemóža. Přiwšěm je sej policija nastroj bliže wobhladała, kotryž runa so błyskačowemu sćežorej. W nim pak njesteji awtomatiska kamera, ale kórkowa škleńca.

Amerika žadyn partner wjace

pjatk, 28. měrca 2025 spisane wot:

Ottawa (dpa/SN). Na nowowusměrjenje poćahow swojeho kraja k USA je kanadski premierminister Mark Carney wobydlerjow nastajił. „Je wočiwidne, zo njejsu zjednoćene staty Ameriki žadyn spušćomny partner wjace“, rjekny Carney w stolicy Ottawje. Hladajo na připowědźene přidatne cła přez prezidenta USA Donalda Trumpa nichtó njewě, što jako přichodne přińdźe, wón rjekny. Kanada měła swoju wotwisnosć wot USA znižić a sej swójske kmanosće wuwědomić.

Lěwica za bój přećiwo drogam

Drježdźany (dpa/SN). Sakska měła wjace za škit ludźi před drogami a alkoholom činić. Tole žada sej Lěwica w Sakskim krajnym sejmje. Wona pokaza na to, zo je loni 28 ludźi na sćěhi drogow w Sakskej zemrěło. Znajmjeńša 840 ludźi je na sćěhi alkohola a 2 921 na sćěhi kurjenja zemrěło, politikarka Lěwicy Juliane ­Nagel zdźěli. Sakska měła so w Zwjazkowej radźe za zakaz wabjenja za alkohol zasadźić a předawanje tobaka w normalnych wobchodach zakazać.

Tójšto škody wobšudnistwa dla

Dobrowólni pomocnicy thailandskeho krala dźěłaja njedaloko sypnjeneho twarjenja w stolicy Bangkoku, po tym zo bě dźensa rano sylne zemjerženje cyły region střasło. Wobydlerjo běžachu panisce na dróhi. Centrum rženja bě susodny Myanmar. Tam je rženje sylnosć 7,7 na Richterowej skali docpěło. Mjeztym su tu nuzowy staw wukazali. Indiska poskićuje swoju pomoc. Foto: dpa/Ann Wang

Šefojo stronow wuradźuja

pjatk, 28. měrca 2025 spisane wot:
Berlin (dpa/SN). Nětko su načolni politikarjo wužadani: Po prěnich rozmołwach fachowych skupin wuradźuja CDU, CSU a SPD nětko na najwyšej politiske runinje. Hłowna jednanska skupina je so popołdnju w centrali SPD w Berlinje ­zešła. Wona chcyše rozrisanja za tójšto temow namakać, pola kotrychž njejsu so fachowi politikarjo dojednali. Mjez druhim su to prašenja wo dawkach a migraciji. Do hłowneje skupiny słuša 19 wodźacych zastupnikow stron, mjez nimi předsyda CDU Friedrich Merz, Markus Söder (CSU) kaž tež Lars Klingbeil a Saskia Esken za SPD. Powšitkownje z toho wuchadźeja, zo dyrbi skupina přichodny tydźeń dale ­wuradźować, dokelž su diferency prosće přewulke.

Zeleni měrja so bóle na wuchod

pjatk, 28. měrca 2025 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). Zeleni chcedźa so sylnišo wo wolerjow na wuchodźe Němskeje prócować. „Trajacy rozrost zeleneje politiki ma na wuchodźe wo wjele wjetše zadźěwki přewinyć hač w druhich regionach“, rěka w dokumenće zwjazkoweho předsydstwa za mały stronski zjězd 6. apryla w Berlinje. Zwjazkowe předsydstwo chce „wot nalěća prezencu we wuchodnych wokrjesnych zwjazkach jako ćežišćo dźěła“ postajić.

Dokument z hesłom „Jasne. Zelene. Konstruktiwne: Po puću k sylnej opozi­ciji“ mjeztym předleži. Krajna a zwjazkowa runina strony měła swojich čłonow w regionach sylnišo podpěrować, zo bychu Zeleni na wuchodźe widźomniše ­byli. Nazymu zarjaduje wuchodoněmski zwjazk strony „Zeleny festiwal“, kotryž ma „pozbudźenju a splećenju“ Zelenych a jich sympatizantow słužić. Nimo toho planuja Zeleni swoju prezencu w socialnych medijach na wuchodźe zesylnić.

Chróšćan Šulerjo

nowostki LND