Diskutuja wo rotaciji prózdnin

wutora, 15. julija 2025 spisane wot:

Wjacore zwjazkowe kraje wosebity status dweju krajow kritizuja

Mnichow (dpa/SN). Kóžde lěto spočatk awgusta startuja šulerki a šulerjo z Bayerskeje a Badensko-Württembergskeje jako posledni do lěćnych prózdninow – mjeztym zo dyrbja druhe zwjazkowe kraje rotěrować. Tole so wšěm njelubi.

W debaće wo wosebitym rjadowanju za južnej krajej su so nětko wjacore zwjazkowe kraje kritice z Porynsko-Westfalskeje přizamknyli. „Za nas to tohorunja změrowace njeje“, praji rěčnik nižosakskeje kultusoweje ministerki Julije Willie Hamburg (Zeleni) na naprašowanje. Čehodla so zwjazkowej krajej na rotěrowacym systemje njewobdźělitej, měłoj so wonej samej prašeć. „Zasadnje by wote wšěch krajow akceptowane rjadowanje wjac přihłosowanja – tež w ludnosći – měło.“ 50 lět so zwjazkowe kraje při swojich terminach lěćnych prózdninow hižo wothłosuja. Konferenca kultusowych ministrow by najzašo za šulske lěto 2030/2031 nowe rjadowanje wobzamknyć móhła.

Po baworskim principje

wutora, 15. julija 2025 spisane wot:
Za šulske dźěći w Sakskej je połojca prózdnin nimale nimo. Hdyž wone zaso do šule póńdu, su so za dźěći na juhu Němskeje runje hakle prózdniny započeli. Spočatk awgusta zahaja so tam prózdniny, to bě hižo přeco tak. Trochu arogantne wšak wustupowanje najlěpšeho ministerskeho prezidenta z najrjeńšeho zwjazkoweho kraja je, hdyž wón praji, zo Baworska na swojim terminje prózdnin ničo njezměni. To je za rólu najwjetšeho zwjazkoweho kraja někak symptomatiske: Wšitcy druzy móža so někak dojednać. Nó derje, haj – tež Badensko-Württembergska nic, ale što wo to. Snano by južnej połojcy Němskeje tyło, so raz ze sewjernym dźělom kraja za blido sydnyć a prastare naroki a priwilegije wotpołožić. Pak ma kóždy zwjazkowy kraj swoje priwilegije, pak žadyn. Tak abo tak podobnje naš horco lubowany federalizm funguje. Mój namjet: Mamy so wšitcy po baworskim principje: Najprjedy my a potom cyle dołho ničo. Maximilian Gruber

Dosaha škit přećiwo powodźenjam?

wutora, 15. julija 2025 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). Wjele zwjazkowych krajow njeje po měnjenju Němskeje wobswětoweje pomocy (DUH) dosć na wulke powodźenja přihotowanych. Při tym je strach škodow w někotrych kónčinach wosebje wulki, kaž towarstwo zdźěli. „Dotal zwjazkowe kraje přemało za škit potencielnje stow tysacow potrjechenych činja“, praji jednaćel DUH Sascha Müller-Kraenner.

Najwjetša potrjeba nachwatanja we wobłuku prewencije powodźenjow a w prewenciskim monitoringu wobsteji z wida DUH při přirodnym škiće před powodźenjom, na přikład přez renaturěrowanje łučinow a rěkow. Dźakowano tutym naprawam móže so woda lěpje wupřestrěwać a pomału zaso wotběžeć. „Rěki a rěčki trjebaja skónčnje wjac městna, woda dyrbi so w intaktnych lěsach, na łukach a włóžnych kónčinach wróćo dźeržeć“, praji Müller-Kraenner.

To a tamne (15.07.25)

wutora, 15. julija 2025 spisane wot:

Njewšědna křižowanka mjez lawom a tigrom – tak mjenowany liger – je so w priwatnym zwěrjencu w rumunskim měsće Zaharesti narodźił. Mjeztym dźewjeć tydźenjow stare muske skoćo derje rosće, zdźěli skótny lěkar Gabriel Gaspar. Nan Goliatha, kaž jeho hladarjo mjenuja, je law, mać pak tiger. Wobaj stej w priwatnym zwěrjencu Dorina Soimaruwa žiwej.

Wjetšina ludźi w Němskej nikomu cuzemu swój smartphone njepřewostaja. 64 procentow wobdźělnikow woprašowanja instituta Dynata w nadawku poskićowarja Swappie swoje šmóratko dale njedawa. 26 procentow woprašowanych da swójske šmóratko znajmjeńša partnerej abo partnerce. Młódši ludźo druhim časćišo přistup dowola hač starši. Wosebje přećelkam a přećelam młodostni mjez 18 a 24 lětami časćišo wužiwanje zmóžnjeja.

Wo wuwiću španisko-kataloniskeho konflikta

póndźela, 14. julija 2025 spisane wot:

Kataloniska sej hižo wjacore lěta njewotwisnosć wot Španiskeje žada. Na přičiny konflikta zhladuje Jordi Oriola Folch, kotryž je žurnalist w kraju. Swój wid chce wón tež čitarkam a čitarjam Serbskich Nowin sposrědkować.

Španiska njeje narod, ale skerje skupina narodow, kotraž wobsteji hłownje z dweju kralestwow (wothladajo wot Baskiskeje): z kralestwa Kastiliskeje a z katalansko-aragoniskeho kralestwa. Španiska je pletwa wliwow mócnych, kotraž wjerći so wokoło monarchije, a ma swoje sydło w epicentrumje kastiliskeho naroda, w Madridźe. Španiska nima narodny projekt, kiž by na dobro wšěch wusměrjeny był. Jeje jenički zaměr je, rozpadej kraja zadźěwać, zo njeby strukturu hospodarskeho monopola zhubiła. Tohodla spyta knježerstwo ze wšěmi srědkami njewotwisnosći Kataloniskeje zadźěwać. Je to křižna wójna, w kotrejž Španiska wšě statne instrumenty nałožuje, zo by rozsudnosć zničiła, z kotrejž katalanski narod wo swoje přežiwjenje wojuje.

Genocid dale poćežuje

póndźela, 14. julija 2025 spisane wot:

Srebrenica (B/SN). Masowe mordarstwo 8 000 bosniskich muslimow politisku kulturu na Balkanje dale poćežuje. Mjez 11. a 19. julijom 1995 běchu hłownje wojacy serbiskeje armeje a policije bos­nisku ludnosć morili. Mjezy­narodne sudni­stwo w Den Haagu připózna 2007 njekničomny podawk w Srebrenicy jako genocid. Přiwuzni dźensa hišće za zhubjenymi pytaja. Morjenych pochowachu při wopomnišću Potočari blisko Srebrenicy.

Baptisća z nowym nawodu

Wustermark (B/SN). Maximilian Zimmermann budźe wot apryla 2026 nowy generalny sekretar Zwjazka ewangelskich samostatnych cyrkwinskich wosadow (BEFG). Profesor za systematisku teologiju na Teologiskej wysokej šuli Elstal­ nastupi swoje městno w braniborskim Wustermarku. Po podaćach BEFG přisłuša zwjazkej 800 baptistiskich a bratrowskich wosadow w Němskej.

Sakralne twary swěta

USA dodawaja Patriot

póndźela, 14. julija 2025 spisane wot:

Washigton (dpa/SN). Prezident USA Donald Trump chce Europskej uniji systemy brónjow typa Patriot předać, zo bychu tute Ukrainje přewostajili, wón žurnalistam praji. „EU za to płaći. My ničo njepłaćimy, ale budźemy dodawać.“ Kotre kraje to zapłaća, nětko hišće jasne njeje. Runje tak tež jasne njeje, kelko systemow ma so konkretnje do Ukrainy dodawać. Němski zakitowanski minister Boris Pistorius (SPD) je dźensa po puću do USA a ma modality wujednać.

Dźěłopřijimarjow wolóžić

Berlin (dpa/SN). Krótko do termina za wotedaće dawkoweje deklaracije – 31. julija – žada sej němske dźěłarnistwo dawkow wotstronjenje tuteje deklaracije za dźěłopřijimarjow. „Žadamy sej zjednorjenje dawkoweho prawa – mjenje formu­larow, mjenje dopokazow a wjace digi­talnych móžnosćow“, praji nawoda dźěłarnistwa Florian Köbler nowinam me­dijoweje skupiny Funke. Tole by milionam ludźi čas, čuwy a pjenjezy zalutowało.

Čłonstwo AfD problem njeje

Rodejo je a wostanje woblubowany sport, wosebje w sewjernej Americe. Tam wubědźuja so wosebje młodźi mužojo, ale dale a bóle tež młode žony na chribjetach dźiwich koni. Tak tež Cooper Cooke z Idaho (USA), kotryž so na semifinalu wubědźowanja Calgary Stampede w kanadskej prowincy Alberta wobdźěli. Foto: pa/AP/Jeff McIntosh

Słowakski pask mytowany

póndźela, 14. julija 2025 spisane wot:
Karlovy Vary (dpa/SN). Słowakski režiser Miro Remo je hłowne myto 59. karlowarskeho filmoweho festiwala dobył. Ze swojej dokumentaciju „Radšo w dźiwinje wobłudnić“ je wón jury přeswědčił. Dobyćerski film jedna wo bratromaj-dwójnikomaj, kotrajž bydlitaj samaj na statoku ze skoćatami na Šumawje blisko mjezy k Bayerskej. Hłowne myto je z 25 000 US-dolarami dotěrowane, to je něhdźe 21 4000 eurow. Jako trofeju přepoda jury dobyćerjam kristalowu kulu. Jednu tajku je spočatk festiwala tež hižo hollywoodski star Michael Douglas dóstał, kotryž předstaji w Karlovych Varach restawrowanu wersiju filma „Jedyn leći nad hnězdom kokule“. Sobotu je so festiwal z wulkej galu zakónčił.

Wjac wukrajnych wučomnikow

póndźela, 14. julija 2025 spisane wot:
Kamjenc (dpa/SN). W Sakskej je jasnje wjace wučomnikow z wukraja. Kónc lěta 2024 měješe 3 287 wučomnikow wukrajne staćanstwo, to je 20,3 procenty wjace hač lěto do toho, zdźěli Sakski krajny zarjad za statistiku. Z wotstawkom najwjace ludźi pochadźeše z Vietnama (1 079), dalši ze Syriskeje (279) a Ukrainy (178). Tež cyłkownje ma Sakska druhe lěto pospochi wjace wučomnikow. Kónc lěta 2024 bě dohromady 5 1978 w dualnym wukubłanju, to bě 2,5 procentow wjace hač w lěće 2023. Něhdźe třećina z nich běchu žony. Wosebje wob­lubowane su nadal wukubłanja na mechatronikarja jězdźidłow, předawarja a překupca. Přiwšěm pak faluja tež w swobodnym staće dale a wjac fachowcow.

Chróšćan Šulerjo

nowostki LND