Hakle nazymu budźe jasne, kotry wobjim změje etat Załožby za serbski lud 2026–2030. To zhoni wčera załožbowa rada na posedźenju w Berlinje. Ale z koła tych, kotřiž wo tym jednaja, signalizuja „moderatne zwyšenje“.
Berlin/Budyšin (SN/mb). Wjele dobrych powěsćow je direktor załožby, Jan Budar, po wčerawšim posedźenju załožboweje rady zjawnosći sposrědkował. Dokelž su serbske institucije loni mjenje srědkow za personal wudawali hač bě planowane, su nětko pjenjezy za nuznje trěbne inwesticije přewěnowali. Tak steji lětsa 360 000 eurow za saněrowanje domu Měrćina Nowaka w Njechornju k dispoziciji. Štož Jana Budarja wosebje wjeseli: Koncepciju, kotruž su angažowani Domowinjenjo zdźěłali, njesteji jenož na papjerje, ale móže so zwoprawdźić. Do toho słuša zetkawanska rumnosć.
Tež serbskim kulturnym cyłkam so zawěsće lubi, zo móža wuměłskemu nawodźe w přichodźe maksimalnje 35 eurow honorar na hodźinu płaćić a nic jenož 25 kaž dotal. Měsačny stipendij za wukrajnych studentow so wot 800 na 992 eurow zwyši.
Washington (dpa/SN). Skućićel, kiž je dweju sobudźěłaćerjow israelskeho wulkopósłanstwa we Washingtonje zatřělił, je swój njeskutk z tym wopodstatnił, zo chcyše Palestinjanam na Bliskim wuchodźe pomhać. Po smjertnych wutřělach před Židowskim muzejom w stolicy USA wón policiji rjekny: „Sym to za Palestinu činił, sym to za Gazu činił.“ Israel je mjeztym wěstotne naprawy za swoje wukrajne zastupnistwa po wšěm swěće zwyšił.
Němsku zapósłanču wučušlili
Brüssel (dpa/SN). Parlament EU ma pokiwy na to, zo je so němska zapósłanča Hanna Neumann z woporom iranskeho cyberoweho nadpada stała. Přepytowanje kompjuteroweje ataki na běrow zapósłanče Zelenych je wunjesło, zo runja so nadpad podobnym akcijam iranskich statnych spionažnych skupin. Zaměr bě, informacije z wokoliny zapósłanče zdobyć. Neumann zasadźuje so za čłowjeske prawa a demokratiju w Iranje.
Akcije za normalne podruže
Washington (dpa/SN). Dopokaz prezidenta USA nastupajo pozdatne morjenje běłych kublerjow w Južnej Africe je so jako wopačny wopokazał. Wot Trumpa jako dopokaz prezentowane foto pochadźa z wideja powěsćernje Reuters z demokratiskeje republiki Konga, kotrež bě 3. februara nastało. Na nim je widźeć, kak pomocnicy po wojowanjach ze zběžkarjemi organizacije M23 w kongoskim měsće Goma měchi z ćěłami noša. Trump bě foto prezidentej Južneje Afriki Cyrilej Ramaphosej ze słowami přepodał: „To su wšitcy běli farmarjo, kotrychž tule pochowaja“.
Powěsćernja je so mjeztym na Běły dom wobroćiła. Stejišćo prezidialneho zarjada pak dotal njepředleži.
Washington (dpa/SN). Knježerstwo USA chce tomu zadźěwać, zo elitna uniwersita Harvard mjezynarodnych studentow kubłuje. Ministerka za škit domizny Kristi Noem je wotpowědne kročele zahajiła, jeje ministerstwo we Washingtonje zdźěla. Přichodnje njesmě uniwersita we wobłuku wosebiteho programa žanych studowacych z wukraja wjace přiwzać, w zdźělence rěka. Hižo zapisani studenća dyrbja so na druhich wysokich šulach přizjewić – hewak zhubja swój status přebywanja w USA.
Naprawa je dźěl trajaceho rozestajenja mjez knježerstwom prezidenta Donalda Trumpa z wysokimi šulemi. Harvard so politiskim směrnicam knježerstwa – hinak hač druhe uniwersity – spjećuje. Při tym dźe wo dowolnosće za studowanje, programy dewersity a personalne rozsudy. Knježerstwo Harvardej wumjetuje, zo so antisemitizmej na swojim campusu raznje dosć njewobara.
Kijew/Moskwa (dpa/SN). Ukraina wotpokazuje plany ruskeho prezidenta Wladimira Putina, wutworić podłu ukrainskeje mjezy neutralne njemilitarizowane pasmo. „Tute nowe agresiwne žadanja prócowanja wo měr prěkuja a pokazaja, zo je a wostanje Putin jenička přičina trajaceho morjenja“, rjekny ukrainski wonkowny minister Andrij Sybiha. Tež prezident Wolodymyr Zelenskyj žadanja wotpokazuje. Putin bě při wopyće ruskich wojerskich jednotkow w kónčinje wokoło Kurska tajke wěstotne pasmo „podłu mjezy“ připowědźił, zo by ruski teritorij škitać móhł. Ukrainske wójsko bě loni dźěle ruskeho teritorija měsacy wobsadźiło a mjeńše dźěle po ukrainskich informacijach pječa přeco hišće kontroluje.
Hdźe ma pasmo dokładnje być, Putin njerjekny. „Naše wojerske jednotki tuchwilu tutón nadawk spjelnjeja.“
Wonkowny minister Sybiha žada sej wjace mjezynarodneho ćišća na Putina, zo by tón wójnu skónčił.
Dźěl antikskeho sćežora je turist z Němskeje wosrjedź Roma na požčenym elektriskim roleru transportował a je tak policistam napadnył. 24lětny bě sej něhdźe 30 kilogramow ćežki spódni dźěl sćežora mjez nohomaj połožił. Carabinieri muža zadźeržachu a podawk statnemu rěčnistwu zdźělichu. Po prěnim posudku jedna so wo „kulturnu drohoćinku stawizniskeho a wuměłskeho wuznama“. Prawdźepodobnje bě turist marmorowy dźěl w antikskej wustajeńcy pokradnył.
Z jabłukom a škleńčku chrěna na předawarku mjetał je njemdry muž w kupnicy w Sassnitzu na Rujanach. Do toho bě so 61lětny Němc z 45lětnej němskej přistajenej płaćizny dla zwadźił. Na to bě so situacija přiwótřiła. Po podawku su 61lětnemu zakazali, zaso do kupnicy přińć. Policija přepytuje přećiwo njemu ranjenja ćěła dla.
Jenož někotre hodźiny po tym, zo bě Zwjazkowy nutřkowny minister Alexander Dobrindt (CSU) swoje zastojnstwo nastupił, je wótriše kontrole a spěšniše wotpokazanje azyl pytacych na wšitkich němskich hranicach wukazał. Za zastojnikow Zwjazkoweje policije je to wužadanje.
W póndźelnišej zdźělence nowinarskeje agentury dpa zwěsći předsyda dźěłarnistwa policije (GdP) Zwjazkoweje policije Andreas Roßkopf, zo móža za hranične kontrole zamołwići zastojnicy žadanje Zwjazkoweho nutřkowneho ministra jenož spjelnjeć, „dokelž su słužbne plany přerjadowali, trěbne dalekubłanja přestorčili a dokelž tuchwilu swoje nadhodźiny njebjeru“. Za njeho je jasne: „Kontrole w tutym rozměrje móža policisća jenož hišće něšto njedźel zaručeć. Wón pak njewočakuje, zo nutřkowne ministerstwo Zwjazka přikazane naprawy w blišim času cofnje, tak přispomni.
Zhorjelscy zastojnicy
Ramallah (dpa/SN). Wutřěle israelskich wojakow do směra na delegaciju wukrajnych diplomatow w kraju zapadnje Jordana su w Europskej uniji rozhorjenje zbudźili. Społnomócnjena EU za wonkowne naležnosće Kaja Kallas namołwja Israel doraznje, pad přepytować a zamołwitych chłostać. Po dotalnych informacijach su wojacy w měsće Dshenin na konwoj diplomatow třěleli. Pječa njejsu jězdźidła předpisany puć dodźerželi.
Tankowa brigada w słužbje
Vilnius (dpa/SN). W Litawskej je dźensa tankowa brigada zwjazkoweje wobory za škit wuchodneje flanki NATO oficialnje słužbu přewzała. Je to prěnje trajace nastajenje němskeje wojerskeje jednotki we wukraju. Němska reaguje tak na přiběrace wohroženje NATO ze stron Ruskeje, oficialnje rěka. Na ceremoniju wosrjedź stolicy Vilniusa wočakowachu 800 wojakow brigady, zwjazkoweho kanclera Friedricha Merza (CDU) a zakitowanskeho ministra Borisa Pistoriusa (SPD).
Nowy zastupnik wojakow