Budyšin. Za lětuši 25. Budyski měšćanski běh móža so zajimcy wotnětka přizjewić, zdźěli Kristin Reck z organizaciskeje skupiny. Wotpowědny formular nadeńdu zajimcy pod adresu www.stadtlaufbautzen.de. Nimo toho proša wšitkich wobdźělnikow zašłych lět, fota a dalše dopomnjenki wo dotalnych 24 běhach za mału wustajeńcu přewostajić. Wopisma, medalje, T-shirty a podobne móža woni hač do 1. junija sportowemu towarstwu MSV na Póstowym naměsće 3 wotedać.
Na slědach zelow
Nowe Město. Na nalětnje pućowanje na slědach zelow móža so zajimcy ćichi pjatk w Nowym Měsće podać. Wot 10 do 12 hodź. wobdźělnicy nazhonja, kotre dźiwje zela nětko rostu, kak je namakaš, kak je najlěpje připrawiš a wužiwaš. Zajimcy zetkaja so na terenje Nowoměšćanskeje předźernje na Sprjejčanskim puću a měli so pod telefonowym čisłom 035727/ 579 341 přizjewić.
Hdźe je Pluto?
Wojerecy. Z jedneje Wojerowskeje zahrody je so minjene dny němska doga zhubiła, kaž dyrbješe jeje wobsedźer předwčerawšim zwěsćić. Šěsćlětne skoćo je jara přitulne, słucha na mjeno Pluto, je čorne a ma běły lac. Pos móže so na zahrodźe swobodnje pohibować. Po wšěm zdaću su njeznaći dogu w hódnoće něhdźe 400 eurow pokradnyli. Zo je štyrinohač sam ćeknył, jeho wobsedźer wuzamkuje. Štóž je psa něhdźe widźał, njech to policiji zdźěli.
Budyšin (CS/SN). Runje sčasom do jutrow je nowy wodźenski system za pěškow w Budyšinje dospołny. Zawčerawšim su poslednje dźesać z dohromady 25 stelow nastajili. Wone pokazuja wopytowarjam puć k dohromady 40 najwažnišim zajimawostkam města. Na wšitkich dwaj metraj wysokich a 30 centimetrow šěrokich stelach je nimo němskich a serbskich informacijow wurězk měšćanskeho plana widźeć. Prěnje pjeć stelow běchu 2015 stajili, dźesać dalšich lěto po tym. Prěnje tajke stajichu tam, hdźež wopytowarjo do Budyšina přichadźeja, potajkim při dwórnišću a busowym zastanišću kaž tež na parkowanišćomaj na Schliebenowej a na Třělnišću. Poslednje dźesać stelow postajichu nětko w nutřkownym a starym měsće. Kaž Budyski wyši měšćanosta Alexander Ahrens (SPD) rjekny, je wažne, zo móža so turisća tež analognje, to rěka bjez elektroniskich pomocnikow, orientować.
Róžant (aha/SN). Napohlad Sernjan z Róžeńčanskeho směra je so wot časa přewróta dospołnje změnił. Wjacore nahladne jednoswójbne domy tam wuhladaš, a kolesowanski puć zboka dróhi zaruča wěstotu tež pěškam.
Zo móhła gmejna Ralbicy-Róžant přiběracemu zajimej za twarskimi płoninami wotpowědować, je tam 16 dalšich tajkich wutworiła. Mjeztym stej Drježdźanski planowanski běrow dr. Henning & Partner a zaměrowy zwjazk za wopłóčki Při Klóšterskej wodźe nadawki za wotkrywanje sydlišća zjawnje wupisałoj. Za kładźenje medijow a twar puća kalkulowachu něhdźe 410 000 eurow, přizamk ležownosće k wopłóčkowej syći wobličichu z něhdźe 80 000 eurami.
Kamjenska halowa kupjel wostanje wotewrjena. Wolóžaca to powěsć dohromady 38 zakładnym šulam w regionje, tež serbskim, kotrež přewjeduja tam za swojich šulerjow płuwansku wučbu.
Budyšin/Wojerecy (SN/at). Budyski wokrjes připóznawa docpěte wuslědki Wojerowskeje hudźbneje šule a ludoweje uniwersity a wobě kubłanišći dale podpěruje. Wotpowědnemu zrěčenju krajnoradneho zarjada z městom Wojerecami je wokrjesny sejmik póndźelu přihłosował. Wone płaći wot 1. septembra na dobu wosom lět. Lětna podpěra hač do 2022 wučinja nimale 280 000 eurow a něhdźe 313 000 eurow wot 2023 do 2026. Wobsahowje so porno dotalnemu, lěta 2008 wobzamknjenemu dojednanju, ničo njezměni. Wokrjes tak zwisowace nadawki městu Wojerecam dospołnje přenjese a so kóždehožkuli wobwliwowanja wuraznje wzda.
Prěnjotny wotpohlad, Budysku wokrjesnu hudźbnu šulu kaž tež wokrjesnu ludowu uniwersitu wo Wojerowskej kubłanišći wudospołnić, bu zaćisnjeny. Tak wostanjetej hudźbna šula a ludowa uniwersita wukonitej wobstatkaj tamnišeho měšćanskeho předewzaća Coo, kultura a kubłanje Wojerecy ptzwr.
Wojerowska měšćanska rada chce so na posedźenju 24. apryla z naležnosću zaběrać, kaž bě dźensa z radnicy zhonić.
Jedne z najwjetšich twarskich předewzaćow we Wojerecach je saněrować a přetwarić bywši Zusowy gymnazij. Za to je tamniša měšćanska rada wčera prěnje nadawki přepodała.
Wojerecy (AK/SN). Pod pomnikoškitom stejacy bywši Konrada Zusowy gymnazij w měsće nad Čornym Halštrowom ma so dale wužiwać. Tam ma nowa centralna wyša šula z trěbnymi pódlanskimi twarjenjemi nastać. Za prěni twarski wotrězk, wopřijacy energetiske saněrowanje, je Wojerowska měšćanska rada na swojim wčerawšim posedźenju prěnje nadawki přepodała. W jednotliwym dyrbja stare drjewjane wokna wutwarić a wotwozyć a nowe wokna zatwarić. Dale ma so dohromady 500 metrow woknowych wobkromow zatwarić. Připrawić chcedźa tohorunja škit před słóncom. Nadawk we wobjimje 457 000 eurow dósta předewzaće z Noweje Łuki.
Budyšin (SN/at). „Pola nas maja ludźo mnohich narodnosćow, kulturow a nabožinow swoju domiznu. Naše zhromadne žiwjenje złožuje so na mjezsobnu akceptancu a demokratiske, ciwilizowane mjezsobne wobchadźenje.“ Tak rěka w deklaraciji, kotruž je Budyski wokrjesny sejmik na swojim posedźenju minjenu póndźelu z dwěmaj hłosawzdaćomaj a třomi napřećiwnymi hłosami schwalił. Budyska deklaracija měri so na wokrjesnych radźićelow samych kaž tež na ludnosć we wokrjesu. Wobydlerjo, politikarjo a zarjadnistwo maja so zhromadnje wotewrjenje spřećiwjeć prawicarskemu ekstremizmej, ekstremizmej docyła, njepřećelskosći cuzym napřećo, rasizmej a antisemitizmej. Dwě sadźe we wotrězku „Žana namóc – přećiwo ekstremistiskim a nacionalsocialistiskm myslam“ poćahujetej so na naš lud: „... Pokazuje so runje tak w přesahach na přisłušnikow serbskeho ludu, w skřiwdźenju a wohroženju serbskich sobučłowjekow kaž tež w hanjenju serbskeje kultury ...“