Wojerecy. Dźěći a młodostni w starobje dźesać do pjatnaće lět móža kóždy pjatk wot 14 do 15 hodź. na dźěćacej a młodźinskej farmje we Wojerecach rejwać nawuknyć, zdźěli Křesćansko-socialny kubłanski skutk Miłoćicy. Za nawod treninga je sej CSB zdobył rejwarki a rejwarjow Serbskeho ludoweho ansambla z Budyšina. Pola nich nawuknu zajimcy rejwanske kroki. Wobdźělenje je darmotne. Poskitk spěchuje program zwjazkoweho ministerstwa za kubłanje a slědźenje. Dalše informacije a přizjewjenje dóstanu zajimcy pod telefoniskim čisłom 03571 979164.
Podlěša dobu wustajeńcy
Budyšin. Wosebitu wustajeńcu „Wuměłstwo a přiroda. – INO – Ingerose Jänichen-Kucharska, retrospektiwa“ znateje hornjołužiskeje wuměłče hač do 1. januara 2023 podlěša. Přehladka je dotal njewočakowano wjele zajimcow do Muzeja Budyšin přiwabiła.
Škody wotstronić
Něhdy njerjana wólna přestrjeń při Lilijowej dróze w Radworju je nětko nimale na atraktiwne parkowanišćo a přebywanišćo přetworjene. Něštožkuli pak ma so hišće zdokonjeć.
Tež wo Slepom rozprawjeli
Mainz. Serbow, Slepjansku kónčinu a brunicu tematizowali su wčera w filmje „Wir bleiben! Jung. Ostdeutsch. Selbstbewusst.“ Mathiasa Kubitzy a Larsa Seefeldta, kotryž je sćelak ZDF składnostnje Dnja němskeje jednoty wusyłał. Dokumentacija, w kotrejž so tež Slepjanska fararka Jadwiga Malinkowa słowa jima, je w mediatece ZDF hač do 2024 přistupna.
Wjele padow wopodstatnjenych
Drježdźany/Wermsdorf. Wot kónc oktobra 2020 do nětka je 1 653 padow afriskeje swinjaceje mrětwy w Zhorjelskim, Budyskim a Mišnjanskim wokrjesu wopodstatnjenych. Dotal je so poradźiło, zo njeje chorosć na wobstatk domjacych swini přeskočiła, zdźěli sobotu sakska socialna ministerka Petra Köpping (SPD) na wotewrjenju wikow „hońtwa a wudźenje“ we Wermsdorfje.
W Hućinje přednošował
Kolesowarka policista biła
Budyšin. Na Budyskej Tuchorskej dróze je 71lětna kolesowarka srjedu popołdnju policista nadběhowała. Zastojnicy su podawk z bodycam dokumentowali. Seniorka běše zastojnikam napadnyła, dokelž njeje so prawje zadźeržała. Na to běchu žonu narěčeli. Jej pak pobrachowaše dowidźenje, zo nima wužiwać chódnik za pěškow ale dróhu, je-li kolesujo po puću. Dale njeje chcyła swoju identitu podać. Zastojnicy jej na to zakazachu z kolesom dale na chódniku jěć. Tomu pak so žona wobaraše a swoje koleso policistam do nohow suwaše a do nich borkaše. Jednomu policistej biješe žona z ruku mjezwoči. Zastojnik njebu při tutej akciji zranjeny. Policisća zhotowichu pokutnu informaciju nadběha na zastojnika dla. Nětko so tudyša kriminalna słužba z tutym padom zaběra. Do přepytowanja maja so natočenja na bodycam zapřijeć.
Wodowe Hendrichecy. Serbske šulske towarstwo přeprošuje serbske dźěći a swójby, bydlace w Hornjej a Delnjej Łužicy, na zhromadny kónc tydźenja. Tón wotměwa so 21. do 24. oktobra w dźěćacym wočerstwjenišću Querxenland we Wodowych Hendrichecach. Lětsa steji zetkanje pod hesłom „Wódny muž na pućowanju“. Přinošk na swójbu z połnym zastaranjom wučinja 240 eurow. Přizjewjenja su hač do 14. oktobra 2022 pod mejlowej adresu móžne. Dalše informacije za zajimcow steja na webstronje SŠT.
Dalše šćěpjenje bórze móžne
Budyšin. Wot 4. oktobra budźe móžno so ze šćěpiwom šćěpić dać, kotrež je na wšelake omikron-warianty koronawirusa přiměrjene. Za to poskićeja šćěpiwo předewzaća BionNTech/Pfizer. Zo bychu čakanske časy pomjeńšili, su šćěpjenja jeno z předchadźacym terminowym dojednanjom přez onlinowy portal móžne, kaž Němski Čerwjeny křiž tele dny zdźěli. Rjadowanje płaći za wšitke prěnje, druhe abo dalše šćěpjenja. Terminy hodźa so knihować pod .
Třinarodny fachowy forum
Sulšecy (AK/SN). Hač do kónca tohole lěta město Kulow jako komuna swoje zličbowanki bjez nadhódnotoweho dawka wupisuje. „To budźe klětu hinak. Po postajenjach zakonjedawarja smy winowaći wobrot wupokazać. Za nas płaća potom samsne předewzaćelske kajkosće kaž za priwatnych wukonowych předewzaćelow“, rozjasnjowaše komornik Mathias Kockert wutoru na posedźenju Kulowskeje měšćanskeje rady w Sulšecach. Na to reagujo změni město Kulow swoje wustawki wo wosebitym wužiwanju, wohnjowobornych kóštach, wužiwanju sportowych připrawow, wikowe wustawki, kaž tež za lěsnu kupjel a dale tež te za postajenje parkowanskich popłatkow. Wobzamknjenja, kotrymž radźićeljo přihłosowachu, měrja so předewšěm na lěsnu kupjel, štož rěka, zo dyrbja za jeje wužiwanje zastupny pjenjez snadnje zwyšić. „Hižo mnohe lěta su zastupne płaćizny stabilne. Tuž móžemy zwyšenje zastupować“, tak Mathias Kockert. Město tam z ponowjenjom suwadła wulku inwesticiju realizuje. „A na te wašnje wobchowamy dobry standard“, tak komornik wuswětluje.