Regionalizacija trěbna

póndźela, 23. januara 2023 spisane wot:
Reforma zjawnoprawniskeho rozhłosa je jedna z bytostnišich medijopolitiskich temow lěta 2023. Regionalne rozprawnistwo polěpšić je ćežišćo aktualnych debatow. Tež klawsura rozhłosoweje komisije je to kónc minjeneho tydźenja wobkrućiła. Wo žiwjenju zwonka metropolow rozprawjeć je druhdy wobćežne. Ale to, štož so tam stawa, je ludźom prosće bliše, jich skerje zajimuje. Sćelak MDR ma ze studijomaj w Budyšinje a Zhorjelcu dobre wuchadźišćo, zo by narokej regionalizacije dźeń a lěpje wotpowědował. W Choćebuskim studiju ćerpja na sćěhi poslednjeho zalutowanskeho kursa na njedobro regionalnych studijow RBB. Serbske wobaranje je tomu zadźěwało, zo bychu w delnjoserbskej redakciji městna šmórnyli. Jako tak mjenowane třeće programy telewizije maja sćelaki pod třěchu ARD jasny regionalny nadawk. Wusyłanski čas za magacinaj „Wuhladko“ MDR a „Łužyca“ RBB rozšěrić, wotpowěduje na přikład runje tak dalšej regionalizaciji. Axel Arlt

Twitter – jěd abo žórło?

srjeda, 21. decembera 2022 spisane wot:

Twitter je dźensa wšudźe přitomny – w klasiskich medijach kaž tež online. Byrnjež mnozy krótkopowěsćowu słužbu sami aktiwnje njewužiwali, je wona dawno wliwapołny komunikaciski kanal a wažne žórło – tež za nowinarstwo – w našej towaršnosći.

„Ptačk je wuswobodźeny!“, to zdźěli Elon Musk w swojim prěnim tweeće, po tym, zo bě krótkopowěsćowu słužbu Twitter dnja 28. oktobra 2022 wuspěšnje přewzał. Tutón „deal“ běše jemu šwarnych 44 miliardow US-dolarow hódny. Jako nowy mějićel je wón jako prěnje rozsudźił, zo 3 200 sobudźěłaćerjow pušći. Wulka sep pušćenych je w teamach dźěłała, kotrež so wo dodźerženje komunikaciskich směrnicow za škit prawa wosobiny kaž tež čłowjeskeho prawa starachu. Zwjazk němskich žurnalistow (DJV) je njedawno zdźělił, zo bu nowinarski běrow Twittera w Berlinje rozpušćeny a, hladajo na wulki wliw w socialnych medijach, kritizuje rozsud jako njezamołwity. Předsyda DJV Frank Überall praji, zo „je šamale, kwalifikowanych sobudźěłaćerjow wot jednoho dnja na druhi bjez wopodstatnjenja a bjez socialneho zawěsćenja pušćić. Dźěłowe sudnistwo dyrbi so z tym zaběrać.“

Šefredaktor zastojnstwo nastupił

štwórtk, 01. decembera 2022 spisane wot:
Z nowym šefredaktorom Marcelom Braumanom (druhi wotlěwa) chce redakcija Serbskich Nowin wulke wužadanja dalšeho wuwiwanja načasnych nowin wosebje tež w interneće a socialnych syćach zmištrować. Na redakciskim posedźenju je jednaćel Ludoweho nakładnistwa Domowiny Syman Pětr Cyž (třeći wotlěwa) Braumana dźensa do zastojnstwa zapokazał, z čimž zakónči so přechodna doba pod nawodom komisariskeho šefredaktora Axela Arlta (nalěwo). Jemu staj so jednaćel a nowy šefredaktor za spušćomne wuchadźenje nowiny pod najćešimi personelnymi wuměnjenjemi dźakowałoj. Foto: SN/Božena Šimanec

„My dyrbimy dale serbsce wusyłać!“

wutora, 18. oktobera 2022 spisane wot:

Dołholětny nawoda Serbskeho rozhłosa a MDR-studija Budyšin, Helmut Rychtar, je w starobje 80 lět dnja 10. oktobra 2022 zemrěł. Wosobinsce sym jeho 1989 ze­znała, hdyž buch jako młoda njenazhonita žurnalistka hišće za čas natwara studija w Budyšinje pola Serbskeho rozhłosa přistajena. Bě takrjec mój „rozhłosowy nan“, sym pola njeho žurnalistiske rjemjesło nawuknyła. Je nam młodym wjele přicpěwał, nas pohonjował a spěchował. Jeho credo rěkaše: Serbski rozhłós ma pomhać, serbšćinu skrućeć. Runje ­tohodla je so wo to postarał, zo so hornjoserbski radijowy program z Choće­buza do Budyšina přesydli, hdźež je reporter wosrjedź serbskorěčnych rumow, lóšo rozmołwnych partnerow namaka a hdźež je na tamnym boku lóšo, dalšich dorostowych rozhłosownikow zdobywać. Zdobom jara na to dźiwaše, zo namjezne ewangelske kónčiny njezabudźemy a zapřijamy: Wojerowsku a Slepjansku holu a ewangelski region wokoło ­Budyšina. Tam je nas reporterow wědomje pósłał.

Marcel Brauman nowy šefredaktor

póndźela, 10. oktobera 2022 spisane wot:
Budyšin (SN). Marcel Brauman, dotalny nowinski rěčnik Domowiny, 1. decembra zastojnstwo šefredaktora Serbskich Nowin nastupi, kaž Ludowe nakładnistwo Domowina dźensa zdźěli. „Wjeselu so, zo změjemy z Marcelom Braumanom nazhoniteho nowinarja za šefredaktora wječornika, kotryž je nas ze swojim požadanjom přeswědčił. Wón přinjese prawe impulsy za dalewuwiće ćišćaneje a digitalneje nowiny sobu“, rjekny jednaćel Syman Pětr Cyž. Brauman widźi „we wuwiwanju načasneho serbskeho nowinarstwa tuchwilu najwjetše narodne wužadanje“.

Zjawny list

pjatk, 16. septembera 2022 spisane wot:

Bywši serbscy nowinarjo starosća so přichoda Serbskich Nowin. To w zjawnym lisće z 8. septembra zwuraznja. Dokumentujemy jón posłownje.

Wokoło Serbskich Nowin so njemało pali. To zhoni mjeztym čitarstwo němskorěčneho wudaća Serbskich Nowin runje tak kaž přihladowarstwo telewizijneho magacina Wuhladko. Hrozy strach, zo je – doniž so hnydomne a daloko sahace rozrisanje njenańdźe – wosud wažneho hłosa serbskeje spisowneje rěče dale jara njewěsty.

Serbske nowinarstwo je hižo w zašłym lětstotku w krizy tčało, tak 1937 ze za­kazom Serbskich Nowin přez nacistiski režim a 1990 za čas towaršnostneho ­přewróta. Mocy zwonka serbskeho ži­wjenja su so nanajwšelakorišo do serbskich naležnosćow tykali. Mjeztym pak je w Serbach samych wažny organ serbskeje rěče wohroženy. Přičiny nowočasneje mizery njech su rozdźělne, njeměło pak ničo k tomu wjesć, zo wšědne wu­daće Serbskich Nowin zańdźe, štož ­móhło bórze być.

Z Noweje doby před 67 lětami

štwórtk, 15. septembera 2022 spisane wot:
Dźensa před 67 lětami je redakcija Noweje doby swojich čitarjow informowała, zo změja wot 1. oktobra 1955 dźenik za abonementny pjenjez wot měsačnje dweju hriwnow. Dźensniši čas jeničce na redaktorkach a redaktorach njezaleži, hač budźe tomu tež po lětušim 1. oktobrje dale tak. Serbske Nowiny

Chcedźa swójsku komisiju wutworić

štwórtk, 25. awgusta 2022 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). W krizy sćelaka RBB wokoło wumjetowanjow nastupajo pušćeneje intendantki Patricije Schlesinger chcedźa sobudźěłaćerjo sćelaka ze swójskej komisiju njedostatki wotkryć. W rezoluciji, kotraž je na intraneće sćelaka wozjewjena a powěsćerni dpa wčera předležeše, rěkaše, zo chcedźa přistajeni přichodne dny wosobiny ze zawodneho kolektiwa a wotwonka pomjenować.

Woni maja njewotwisnje wujasnić, „kak móžachu so njedostatki w jednaćelstwje tak dołho tolerěrować, kak móžeše so předewzaćelska kultura wuwić, w kotrejž su so samo wočiwidne přeńdźenja a dwělomne rozsudy wjednistwa akceptowali.“ Komisija ma sobudźěłaćerjam běžnje rozprawjeć. Tohorunja měł gremij doporučenja zdźěłać, kak móhli přichodnje přirunajomnym po­dawkam zadźěwać. Nimo toho žadaja sej sobudźěłaćerjo sćelaka Rozhłós Berlin-Braniborska (RBB) w rezoluciji prawo na to, noweho intendanta sobu postajić směć. To měło w statnym zrěčenju RBB sobu zakótwjene być.

Konsekwentne žadanje

štwórtk, 25. awgusta 2022 spisane wot:
Kak wažna je transparenca we wšitkich zjawnych wobłukach, to pytnjemy znowa z aktualneho skandala Rozhłósa Berlin-Braniborska. Štož je so tam na šefowej etaži wothrawało, rozhłosownikow a techniskich sobudźěłaćerjow sćelaka woprawnjenje rozhorja. Hdyž kontrolne gremije zaprajeja, abo, kaž w konkretnym padźe, předsyda zarjadniskeje rady machinacije mjeztym pušćeneje intendantki RBB Patricije Schlesinger pozadki skandala scyła njewotkrywa, potom su přistajeni do njedźakowneje róle přihladowarja stłóčeni. Škoda za zjawnoprawniske sćelaki w Němskej je hoberska. Byrnjež mjeńši był, RBB žadyn někajkižkuli sćelak njeje. Wón zaruča z delnjoserbskej redakciju w Choćebuzu prawidłowne wusyłanja w našej maćeršćinje. Hdyž sobudźěłaćerjo RBB sej jako sćěh swójskich poražacych rešeršow nětko wjetše prawa sobupostajowanja žadaja, je to jenož prawe a konsekwentne. Rozsud wo nowej intendantce, nowym intendanće jasnje k tomu słuša. Axel Arlt

Nowa móžnosć kontrole?

póndźela, 22. awgusta 2022 spisane wot:

Wobrazowa a powěsćowa aplikacija snapchat njeje snano kóždemu znata, byrnjež ju po studijach nimale połojca wšěch naprašowanych młodostnych znajmjeńša jónu wob tydźeń wužiwa. Móže to być alarmowace za staršich, hdyž njeje znate, što swójske dźěćo tam poprawom čini.

Budyšin (SN/bš). Wuraz „snap“ rěka prosće popadnyć. Móže to być rjany wokomik abo zajimawa scena. Kaž pola druhich znatych aplikacijow zajimowani w njej wobrazy a krótke wideja zestajeja a tež wobdźěłaja. Po tym móža je na Instagramje abo Facebooku wozjewić. Z realnymi wobrazami hodźi so kreatiwnje hrajkać, štož je wosebje pola młódšich woblubowane. Dale zmóžnja snapchat rozmołwy abo telefonaty ze spřećelenymi wužiwarjemi. Aplikacija je hódnoći a štóž je husto aktiwny, „zasłuži“ sej jedne płomjo, štož potom kóždy na profilu widźi. Hdyž chce sej je wobchować, dyrbi dale aktiwny być. Aplikacija tuž wužiwarjow na sebje wjaza.

Dalša wosebitosć je widźomnosć aktualneho stejnišća na karće. Spřećeleni wužiwarjo zhonja, hdźe wosoba runje přebywa. Tójšto datow takrjec, kotrež wužiwarjo w syći zawostajeja.

Chróšćan Šulerjo

nowostki LND