Hórki wuspěch opozicije

póndźela, 24. julija 2023 spisane wot:
Madrid (dpa/SN). Opoziciska konserwatiwna Ludowa strona (PP) je dočasne wólby parlamenta w Španiskej jasnje dobyła. PP načolneho kandidata Alberta Núňeza Feijóoja je po wuličenju nimale wšěch wólbnych wokrjesow 136 mandatow w delnjej komorje „Congreso de los Diputados“ zdobyła, wólbny zarjad wčera wječor zdźěli. Socialisća (PSOE) ministerskeho prezidenta Pedra Sáncheza zdobychu sej 122 městnow a tak druhe městno. Konserwatiwnym je wólbne dobyće drje chětro hórki wuspěch. Dokelž njejsu absolutnu wjetšinu (176 sydłow) docpěli, su při wutworjenju noweho knježerstwa na dwělomne zhromadne dźěło z prawicarskimi populistami strony Vox pokazani. Tola samo z 33 mandatami strony načolneho kandidata Santiada Abascala za dobyćersku stronu PP přeco hišće za wjetšinu w parlamenće njedosaha, chcyła-li knježerstwo wutworić. Tuž je drje PP na hłosy dalšich skupin w sejmje pokazana. Wobkedźbowarjo z toho wuchadźeja, zo su komplikowaneho połoženja dla tež nowowólby móžne.

Ruska chce ukrainske žito narunać

póndźela, 24. julija 2023 spisane wot:

Moskwa (dpa/SN). Něšto dnjow po jednostronskim zběhnjenju zrěčenja wo dodawanju ukrainskeho žita ze stron Ruskeje je prezident Wladimir Putin připowědźił, zo je Ruska zwólniwa, ukrainske posyłki žita narunać. „Směm wam přilubić, zo je naš kraj kmany, ukrainske žito na komercielnym kaž tež na bjezpłatnym zakładźe narunać, čim bóle, dokelž wočakujemy lětsa dalše rekordne žně“, piše Putin na internetnej stronje Krjemla za afriske medije składnostnje bližaceho so wjerška Ruskeje z afriskimi krajemi přichodny štwórtk w ruskim Pětrohrodźe.

Najebać wot zapada wukazane sankcije chcyła Ruska dale „energisce“ afriskim krajam žito, žiwidła, hnojidła a druhe wudźěłki słać, dale rěka. Loni je Ruska 11,5 milionow tonow žita do Afriki eksportowała, prěnich šěsć měsacow tutoho lěta nimale dźesać milionow tonow.

Dotalne zrěčenje je swój humanitarny zmysł zhubiło, Putin piše. „Ukrainske žito su sej ameriske a europske koncerny přiswojili a z profitom dale předawali.“

Merz zbudźa raznu kritiku

póndźela, 24. julija 2023 spisane wot:

Wuprajenja předsydy CDU Friedricha Merza k AfD wjele diskutowane

Berlin (dpa/SN). Přesyda CDU Friedrich Merz je ze swojimi wuprajenjemi nastupajo móžne zhromadne dźěło z AfD na komunalnej runinje raznu kritiku ze swójskeje strony žnjał. Berlinski knježacy měšćanosta Kai Wegner piše internetnje: „AfD znaje jenož spřećiwjenje a pačenje. Kak měło to zhromadne dźěło wupadać? CDU njemóže, nochce a njebudźe ze stronu dźěłać, kotrejež model je hida, pačenje a wumjezowanje“. Porno tomu widźi AfD wuprajenje Merza pozitiwnje a chcyła zhromadne dźěło z CDU zmóžnić.

Merz bě w lěćnej rozmołwje ze sćelakom ZDF znowa potwjerdźił, zo njebudźe unija z AfD kooperować. Wón wobmjezowaše pak tole na „zakonjedawarske ćělesa“, potajkim na europsku, zwjazkowu a krajnu runinu. Hdyž w Durinskej krajneho radu a w Saksko-Anhaltskej měšćanostu AfD wuzwola, su to demokratiske wólby, Merz měnješe. „Tole dyrbimy tola akceptować. Wězo dyrbja w komunalnych parlamentach za pućemi pytać, kak chcyli město, kraj a wokrjes zhromadnje wuwiwać.“ Što je dokładnje z tym měnił, njeje w rozmołwje nadrobnišo rjekł.

Za wohnjowej murju

póndźela, 24. julija 2023 spisane wot:
Su-li nasypy poboku rěkow najprjedy raz potorhane, móže woda wjesele do wjeskow šumić a je powodźić – a tež hdyž su wohnjowe murje najprjedy raz wotstronjene, je za hidu cyle lochko so wupřestrěwać. Wuprajenje Friedricha Merza je kaž sylny zliwk. Dołho tomu hišće njeje, zo běše wón absolutny zakaz zhromadneho dźěła z AfD sobu wobzamknył. Druhe časy, druhe kwasy – zhromadne dźěło na komunalnej abo wokrjesnej runinje je naraz móžno. Zajimawe drje budźe, změjemy-li klětu prěni raz AfD jako najsylnišu stronu w Sakskej. Hač so Merz potom znowa koriguje a za zhromadne dźěło na krajnej runinje pleděruje? Jeli tomu tak budźe, dopokaza CDU najpozdźišo potom, zo je wona swój demokratiski rjap runje tak zhubiła kaž AfD. Započina-li nětko ludowa strona z antidemokratiskej a zdźěla samo prawicarsko-ekstremistiskej stronu hromadźe dźěłać, potom předawamy swoju demokratiju za jara tuni pjenjez. Maximilian Gruber

Porjedźenka

póndźela, 24. julija 2023 spisane wot:
Chcychmy wam lekturu powěsće wo Christopher Street Dayju w Berlinje wolóžić, wšako je oficialna lisćina diskriminowanych skupin dale a dlěša, aktualnje: LGBTQIA+, jendźelska skrótšenka za lesbiske, šwulnych, bi-, transseksualnych/transgender, queer, inter- a aseksualnych. Naše zjimanje pak je so nažel nimokuliło, wězo dyrbi rěkać: přećiwo diskriminowanju a wumjezowanju „nic heteroseksualnych ludźi“. Potajkim tych, kotřiž njejsu přewažnje abo jeničce druhemu splahej erotisce přichileni. Redakcija SN

To a tamne (24.07.23)

póndźela, 24. julija 2023 spisane wot:

Zapozdźenje měšćanskeje železnicy japanskeje stolicy Tokija je wusahowaca powěsć w medijach kraja. Skóncowanych signalow dla su dźensa rano wjacore ćahi wupadnyli. Byrnjež defekt spěšnje porjedźany był, bě jězbny plan „chětro přemjetany a dojězdźowarjo sylnje potrjecheni“, medije rozprawjeja. Ćahi w Japanskej su k 99 procentam dypkownje. Před lětami bě so železnica zamołwiła, dokelž bě spěšnik 20 sekundow přepozdźe wotjěł.

Po skónčenym pytanju za rubježnym zwěrjećom w Kleinmachnowje južnje Berlina wočakowachu dźensa analyzu fachowcow k přepytowanju zwěrjećich slědow. Po tutym puću chcychu skónčnje zhonić, za kajkim zwěrjećom su zamołwići poprawom pytali. Wobydlerjo rěčachu wo lawicy. Móžno pak tež je, zo jednaše so wo dźiwje swinjo. Wot minjeneho štwórtka knježeše tam alarm.

„famil-o-mat“ woblubowany

pjatk, 21. julija 2023 spisane wot:
Budyšin (SN). Platforma „famil-o-mat“ (www.familomat-oberlausitz.com) Marketingoweje towaršnosće Hornja Łužica-Delnja Šleska (MGO) so derje přiwza a je mjez swójbami dale a woblubowaniša, MGO wčera zdźěli. Tak registrowachu zamołwići, zo ludźo dale a wjac „famil-o-mat“ wužiwaja. Zdobom su so na platformje w běhu krótkeho časa nimale 70 nowych wólnočasnych poskitkow za datowu banku přizjewili. Tak steji wužiwarjam nětko 370 poskitkow cyłkownje 157 zawodow kónčiny k dispoziciji. „Famil-o-mat“ je nowowuwity grat, kotryž swójby w Hornjej Łužicy při tym podpěruje­, perfektnu wólnočasnu zaběru namakać. Podobnje kaž platforma booking.com­ we wobłuku přenocowanja namjetuje system so hodźace wólnočasne poskitki. Starši móža za starobu dźěsća, zajimami, družinami zarjadnišća abo stejnišćom pytać a wjacore filtry kombinować. Žro „famil-o-mata“ je datowa banka, kotruž regionalne wólnočasne zarjadnišća sami hladaja a stajnje dale aktualizuja. Fakt, zo su zawody něhdźe 70 nowych poskitkow w běhu dweju tydźenjow tam přizjewili, wulki angažement wotbłyšćuje.

Wjetšinje je AfD prawicarska

pjatk, 21. julija 2023 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). Wjace hač połojca ludźi w Němskej ma AfD za prawicarsko-ekstremnu stronu. Tole pokazuja wuslědki reprezentatiwneho woprašowanja slědźenskeho instituta YouGov w nadawku powěsćernje dpa. Po tym ma 57 procentow wuraz „prawicarsko-ekstremna“ za prawy při wopisowanu AfD. 19 procentow ma AfD za byrgarsku-konserwatiwnu stronu. Dźewjeć procentam ludźi steji AfD „wosrjedź towaršnosće“.

Zasadźuja brojacu so municiju

Kijew/Moskwa (dpa/SN). W zakitowanskim boju přećiwo Ruskej zasadźuje Ukraina po informacijach Běłeho domu we Washingtonje dwělomnu brojacu so municiju. „Woni zasadźuja ju na přiměrjene wašnje a efektiwnje“, rjekny direktor za komunikaciju narodneje wěstotneje rady knježerstwa USA John Kirby. Zasadźenje municije so mjeztym na ruske zakitowanske stejnišća a na jeje ofensiwne manewry wuskutkuje, wón rjekny. Brojaca so municija je mjezynarodnje zasudźena.

Netanjahu reformu zakitował

W Berlinje hotuja so na jutřiši Christopher Street Day. Na wulki přećah po zwjazkowej stolicy wočakuja něhdźe poł miliona wobdźělnikow. Zamołwići zarjadowanja chcedźa zamołwitym města lisćinu žadanjow přepodać, kotrež měrja so přećiwo diskriminowanju a wumjezowanju nic homoseksualnych ludźi. Tež w Berlinje registruje tuta skupina stajnje zaso namóc a diskriminowanje, zamołwići zarjadowanja kritizuja. Foto: dpa/Fabian Sommer

Berlin (dpa/SN). Hladajo na wulku njespokojnosć ludźi na wuchodźe Němskeje warnuje nawoda Lěwicy Martin Schirdewan zwjazkowe knježerstwo před skrótšenjemi spěchowanja demokratije a socialnych programow. „W někotrych kónčinach su prawicarjo při tym, wodźacu rólu přewzać“, rjekny Schirdewan powěsćerni dpa. „Financny minister Christian Lindner je zbłaznił, hdyž chce runje tam srědki šmórnyć.“ Skrótšenja w zwjazkowym etaće, kotrež tež dobroćelske zwjazki kritizuja, „bychu połoženje na wuchodźe dale přiwótřili“, Schirdewan rjekny.

Předsyda Lěwica mjenowaše w tym zwisku škit klimy. „Zwjazkowe knježerstwo je z tepjenskim zakonjom bjez socialneje podpěry a bjez ćopłotneho planowanja katastrofu zawostajiło a tak přiběracym wuspěcham AfD při woprašowanjach přinošowało“, Schirdewan rjekny. „Njedowěra přećiwo klimu škitacym naprawam je dale rozrostła.“

Chróšćan Šulerjo

nowostki LND