Razna ataka na Hariga

srjeda, 30. nowembera 2016 spisane wot:
Budyšin/Berlin (dpa/K/SN). Wotpohlad Budyskeho krajneho rady Michaela Hariga (CDU), zetkać so z předsydu městneje NDP Marcom Wruckom a z nim wosobinsce rěčeć wo nadpadach na ćěkancow w minjenych měsacach, je předsyda zwjazkoweje Lěwicy Bernd Riexinger raznje kritizował. „To tola čłowjek njeby wěrił“, rjekny Riexinger­ dźenikej Berliner Zeitung. „Po mojim­ měnjenju je to při­čina za proceduru pušćenja ze zastojnstwa. CDU je chutnje napominana, rozmołwje hnydom zadźěwać.“ Riexinger pokaza w tym zwisku na to, zo prócuja so kraje z podpěranjom CDU tuchwilu na Zwjazkowym wustawowym sudni­stwje w Karlsruhe wo zakaz prawicarskoekstremistiskeje NPD. Zetkanje Hariga z Wruckom ma so po Berliner Zeitung srjedź decembra wotměć. Wo rozrěč z krajnym radu bě Wruck po posedźenju wuběrka k pomocy młodostnym prosył. Tam bě Harig wuwjedł, zo dyrbi zaso k tomu dóńć, zo w nowinach nadpisma wo tolerancy, swětawotewrjenosći a čłowjeskosći přewažuja.

Stawizny město fyziki wučić

srjeda, 30. nowembera 2016 spisane wot:

Pólske knježerstwo šulski system zasadnje přerjaduje

Waršawa (dpa/SN). Miliony pólskich młodostnych so tuchwilu prašeja, hdźe klětu do šule póńdu. Woni tež njewědźa, z kotrych wučbnicow budu wuknyć. Wěste jenož je: Wšitko budźe hinak. Z razantnej spěšnosću nowe pólske narodnokonserwatiwne knježerstwo šulski system přerjaduje. Wučbny plan za přichodne šulske lěto hišće nima. Najebać to chce zakoń, kotryž hakle tutón tydźeń do parlamenta přińdźe, hižo 2017 zwoprawdźić. Z absolutnej wjetšinu knježaca strona Prawo a sprawnosć (PiS) chce z reformu šulstwa tajke struktury wutworić, kaž běchu wone za čas komunizma. Protesty dźesaćitysacow wučerjow, staršich a šulerjow knježacych njewottrašeja.

Snano cyrkej pomha

srjeda, 30. nowembera 2016 spisane wot:
Wjac hač sto ludźi je wčera na diskusiji wo přichodźe Łužicy w Slepjanskej cyrkwi było. Fararka Jadwiga Malinkowa bě hnuta, spóznawši wulku trěbnosć, wo přichodźe rěčeć, dokelž to ludźi jima. W Slepom su wčera rěčeli. Byrnjež, kaž je jedna ze sobuorganizatorkow prajiła, towaršnosć pačena była, su mnozy – wšojedne hač přihłosowarjo abo přećiwnicy brunicy – přišli, ze sobu rěčeli a fairnje ze sobu wobchadźeli. Tole je woprawdźe dobry signal do přichoda. Wšako jeničce zhromadnje wužadanja přichoda zmištrujemy. W serbskich towarstwach a zwjazkach to zdźěla paruju, hladam-li jenož na Domowinu a iniciatiwnu skupinu Serbski sejm a kak wonej ze sobu wobchadźetej. Snano by tu radźomne było, zo – kaž w Slepom – cyrkej jako po­srědkowar mjez zwadźenymaj zapřimnje. Snano byštej wonej potom scyła fairnje ze sobu rěčałoj, štož bych sej jara přał. Janek Wowčer

Hišće tójšto prašenjow

srjeda, 30. nowembera 2016 spisane wot:
Minsk (dpa/SN). Zetkanje wonkownych ministrow krizy na wuchodźe Ukrainy dla je lědma něšto wunjesło. Z jasnym dźělenjom jednotkow na fronće chcedźa pokročować. Hač do kónca lěta ma so nimo toho wuměna jatych organizować. Na časowy plan k přesadźenju Minšćanskeho měroweho zrěčenja z lěta 2015 njemóžachu pak so ministrojo z Ruskeje, Ukrainy, Němskeje a Francoskeje wčera dojednać, powěsćernja dpa rozprawja. „Bě tež dźensa zaso jara wobćežne“, rjekny němski wonkowny minister Frank-Walter Steinmeier (SPD) po štyri hodźiny trajacym zetkanju w běłoruskej stolicy. Ryzy přilubjenja po jeho měnjenju njedosahaja konflikt rozrisać. Při zwoprawdźenju Minšćanskeho měroweho plana je po jeho słowach hišće tójšto wotewrjenych prašenjow. Namjet, wobrónjenych policistow na wuchodnu Ukrainu pósłać, je po informacijach ruskeho wonkowneho ministra Sergeja Lawrowa z blida. Ukraina bě sej tajku misiju we wobłuku Organizacije za wěstotu a zhromadne dźěło w Europje za krizowu kónčinu žadała.

To a tamne (30.11.16)

srjeda, 30. nowembera 2016 spisane wot:

Praktikum pola queen w Londonje? Młodym hotelownikam z Karibiki móh­ło so tole zmóžnić. Princ Harry bě tam na dwutydźenskej jězbje wosebity program předstajił. Tak pytaja dźewjeć praktikantow w Buckinghamskim palasće a na hrodźe Windsor, kaž britiski kralowski dom zdźěla. Šěsć tydźenjow trajacy praktikum měri so na zajimcow karibiskich statow Jamaiki, Grenady a Santa Lucije, hdźež je queen hłowa stata.

Njetrjebachu woheń hašeć, ale dyrbjachu sej z klockami hrajkać: wohnjowi wobornicy w Mnichowje. Nan dwulětneho hólca dyrbješe problemow dychanja dla nu­znje do chorownje. Dokelž njebě mać hišće doma, so wohnjowi wobornicy tak dołho wo hólčka starachu, kiž wopokaza so „jara kooperatiwny“. Maćeri móžachu skónčnje wšelake „wotdźěłane hry“ a wulki twar z lego-klockami přepodać.

Pjenježny podźěl podwojili

wutora, 29. nowembera 2016 spisane wot:

Berlin (B/SN). Zwjazk chce swój financny podźěl za 500. róčnicu reformacije w lěće 2017 podwojić. Město pjeć milionow eurow lěta 2017 ma so potom 11,65 milionow eurow jako přidawk Zwjazka za jubilejne swjatočnosće přewostajić, wobkrući zapósłanc zwjazkoweho sejma Christian Hirte (CDU) w Berlinje. Zwjazk přidawa k 500. jubilejej reformacije wot 2011 lětnje pjeć milionow a lětsa sydom milionow eurow.

Nadźija na lěpše poćahi

Moskwa (B/SN). Ruska ortodoksna cyrkej nadźija so po wólbnym dobyću Donalda Trumpa za prezidentstwo USA, zo so mjezynarodne poćahi wotputaja. Metropolit Hilarion, nawoda cyrkwinskeho zarjada za wonkowne poćahi, rjekny ruskej powěsćerni Interfax w Moskwje, zo njeje přičiny za euforizm. Wotewrjene tež wostanje, hač Trump jako ameriski prezident swoje přilubjenja z wólbneho boja zwoprawdźi a kak budźe wón na čole stata jednać. Přiwšěm schadźa nětko nadźija, zo so cyły system mjezynarodnych poćahow polěpši a zo wuwije so zhromadna swětowa koalicija přećiwo terorizmej.

Cyrkej wuznamjenjena

Wo Ukrainje jednali

wutora, 29. nowembera 2016 spisane wot:

Minsk (dpa/K/SN). W stolicy Běłoruskeje su wonkowni ministrojo Němskeje, Francoskeje, Ruskeje a Ukrainy dźensa wo ukrainskim konflikće wuradźowali. Šef němskeje diplomatije Frank-Walter Steinmeier (SPD) k tomu rjekny, zo dźěše předewšěm wo nowy časowy plan nastupajo zwoprawdźenje Minšćanskich wobzamknjenjow z februara 2015.

Reaktor škitnje wodźěty

Kijew (dpa/K/SN). Lěta 1986 rozbuchnjeny reaktor Černobylskeje atomoweje milinarnje su fachowcy dźensa z kompletnym škitnym wodźěwkom zawodźěli. Hoberski woclany płašć, kotryž su po kolijach nad znjezboženy štwórty reaktor zesuwali, ma sto lět wuprudźenju radioaktiwnych pruhow zadźěwać. Na 100 metrow dołhej a 31 000 tonow wažacej připrawje běchu šěsć lět dźěłali. Na financowanju něhdźe dwě miliardźe eurow droheho projekta je so wjace hač 40 krajow wobdźěliło.

Ciwilistam pomhać

Wiki za integraciju ćěkancow su dźensa w Hamburgu přewjedli. Tam mějachu Hamburgske předewzaća a ćěkancy składnosć, so zeznać a móžnosće zhromadneho dźěła w formje praktikuma a kruteho přistajenja wobrěčeć, mjez druhim w strowotni­stwje (hlej wobraz). Mnohich ćěkancow přewodźachu čestnohamtscy kmótřa. Foto: dpa/Markus Scholz

Saněrowanje zaručene

wutora, 29. nowembera 2016 spisane wot:

Zarjadniske zrěčenje za brunicowe kónčiny hač do lěta 2022 dojednane

Berlin/Podstupim (dpa/SN). Saněrowanje wuchodoněmskich brunicowych jamow je hač do lěta 2022 financielnje zaručene. Zwjazk a kraje přewostaja za to 1,23 miliardow eurow. Tole stej zwjazkowy financne a wobswětowe ministerstwo wčera w Berlinje zdźěliłoj. Zwjazk, Braniborska, Sakska, Saksko-Anhaltska a Durinska běchu so na financowanske zrěčenje za lěta 2018 hač do 2022 do­jednali. Zwjazkowe knježerstwo přino­šuje 851 milionow eurow. Tak su Zwjazk a „brunicowe kraje“ wot lěta 1990 wjace hač dźesać miliardow eurow za saněrowanje něhdyšich jamow nałožili. W rewěrach nastachu jězoriny kaž tež nowe industrijne stejnišća.

Po politiskim přewróće běchu we wuchodnej Němskej wjacore brunicowe jamy z NDRskeho časa zawrěli. Zo bychu płoniny saněrowali, wobzamknychu Zwjazk a potrjechene kraje zarjadniske zrěčenje, kotrež financowanje rjaduje. Dotal eksistuje pjeć tajkich dojednanjow, kotrež stajnje wjacore lěta płaća. Po­slednje klětu wuběži.

Lětadło znjezbožiło

wutora, 29. nowembera 2016 spisane wot:
Medellín (dpa/SN). Při znjezboženju pasažěrskeje mašiny je dźensa w Kolumbiskej 76 ludźi žiwjenje přisadźiło. Pjeć wosobow njezbožo přežiwi. Mjez pasažěrami bě koparske mustwo prěnjeje brazilskeje ligi Chapecoense, kotrež měješe jutře w Medellínje přećiwo tamnišemu koparskemu mustwu hrać. Lětadło typa Avro RJ85 boliwiskeho předewzaća Lamia bě do hory zrazyło.

Serbska debata

nowostki LND