Milinowód Nordlink wotewrjeny

štwórtk, 27. meje 2021 spisane wot:

Wilster (dpa/SN). Zwjazkowa kanclerka Angela Merkel (CDU) a norwegska ministerska prezidentka Erna Solberg stej dźensa nowy milinowód Nordlink mjez Němskej a skandinawiskim krajom wotewrěłoj. Dwě miliardźe eurow droha trasa zwjazuje prěni króć milinowe systemy wobeju krajow a je wažny měznik energijoweje změny. Po wjacore měsacy trajacym wupruwowanju milinowód mjeztym něšto tydźenjow dźěła.

Nordlink zwjazuje Wilster w Schleswigsko-Holsteinskej a Tonstad w Norwegskej přez cyłkownje 623 kilometrow, 516 kilometrow z toho w morju. Přez milinowód ćeče po potrjebje milina wětrnikow do Norwegskeje abo nawopak wodowych milinarnjow do Němskeje. Hoberske składy wody w Norwegskej słuža tak indirektnje jako składźišća přewjele produkowaneje miliny wětrnikow. Nawopak móže Němska problemy pobrachowaceje miliny wětrnikow z milinu z wody wurunać. Milinowód ma kapacitu 1 400 megawattow, štož za to dosaha 3,6 milionow domjacnosćow zastarać.

Tež dźěćom šćěpjenje poskićeć

štwórtk, 27. meje 2021 spisane wot:

Rozjimuja wotewrjenje šulow a lěpši škit wuknjacych před wirusom

Berlin (dpa/SN). Hladajo na woteběrace ličby koronainfekcijow sej dźeń a wjace ludźi žada, w šulach so zaso k normalnej prezencnej wučbje wróćić. Po měnjenju sejma wokrjesow by to infekciske połoženje hišće do lětnich prózdnin dowoliło. „Přilubjenje, šule jako prěnje zaso wotewrěć, měła politika najspěšnišo spjelnić“, rjekny prezident sejma Reinhard ­Sager Osnabrückskim nowinarjam. Tak tež wo to dźe, hač měli šulerjow přećiwo koronawirusej šćěpić abo nic.

Předsyda stajneje šćěpjenskeje komisije Thomas Mertens chcył pruwować, hač je šćěpjenje dźěći woprawdźe jenički a prawy srědk přećiwo wirusej. „Njezabudźmy: Při šćěpjenju njerozdźělamy placki. Je to medicinski zasah.“ Hłowny zaměr měło derjeměće dźěći być. Porno tomu su argumenty kaž wotewrjenje šulow, nawrót k normalnemu žiwjenju abo dowol ze staršimaj jeno „sekundarne“.

Nowa institucija EU

štwórtk, 27. meje 2021 spisane wot:
Brüssel (dpa/SN). Wot 1. junija chcedźa z nowym Europskim statnym rěčnistwom skutkownišo přećiwo njeskutkam wobtykanja, překřiwjenja a wobšudnistwa ze srědkami EU postupować. To zdźěli městopředsydka komisije EU Věra Jourová wčera w Brüsselu. Statne rěčnistwo ma so wo to starać, zo so „žadyn euro wjace korupcije abo jebanstwa dla njezhubi“. Komisija EU z toho wuchadźa, zo dyrbi mjenowane statne rěčnistwo srjedźodobnje hač do 3 000 padow přepytować.

To a tamne (27.05.21)

štwórtk, 27. meje 2021 spisane wot:

Kónčk kurjeneje cigary bywšeho britiskeho premierministra Winstona Churchilla ma za 4 850 eurow noweho wobsedźerja. Sydom centimetrow krótka historiska dopomnjenka je tak wo wjele wjace wunjesła, hač běchu trochowali, zdźěli awkciski dom Bellmans. Churchill, za­hority kurjer cigarow, bě kónčk jedneje tajkeje 1940 preč ćisnył. Policist, kiž ­premierministra přewodźeše, bě jón zběhnył a swojemu wnučkej zawostajił.

Chětro rědki minikóń je so w zwěrjencu w Aue narodźił. Kobła Anielka je minjeny pjatk žrěbca porodźiła. Jara k wjeselu sobudźěłaćerjow ma kožuch konja krasnu a jara rědku barbu „liščeho tigra“. Charakteriske dypki na kožuchu njejsu kaž pola maćerje čorne, ale čerwjene. Po rysowarju z NDRskeje telewizy rěka žrěbjo „Taddeus Punkt“. Jeho mać Anielka je runje 86 centimetrow wulka.

Budyšin (SN/JaW). Po tym zo je wčera tydźenja braniborske knježerstwo nowemu zrěčenju wo financowanju Załožby za serbski lud přihłosował, su wšitke zadźěwki, kotrež podpisanju dekreta zadźěwaja, z puća. „Z tym je tež nachwilne hospodarjenje za wšitke wot załožby spěchowane institucije zběhnjene“, rjekny jeje direktor Jan Budar na onlinowej nowinarskej konferency po wuradźowanju załožboweje rady minjeny štwórtk.

Wumjetuje Ruskej podpěru

srjeda, 26. meje 2021 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). W padźe wunuzowaneho přizemjenja pasažěrskeho lětadła předewzaća Ryanair w Minsku nima Norbert Röttgen, předsyda wonkowneho wuběrka zwjazkoweho sejma, wobdźělenje Ruskeje za wuzamknjene. „Wuchadźam z toho, zo bě statne zawlečenje lětadła ze stron Krjemla wotžohnowane, chiba samo podpěrane“, rjekny politikar CDU nowinarjam. Moskwa kóždežkuli wobdźělenje wotpokazuje. Běłoruska policija bě 26lětneho opozicionalneho Romana Protasjewiča po přizemjenju w lětadle zajała.

Za spěšny nawrót normality

Berlin (dpa/SN). Šule a pěstowarnje w Němskej měli so z wida zwjazkoweje justicneje ministerki Christiny Lambrecht (SPD) spěšnje zaso k normalnemu žiwjenju nawróćić. Aktualne přepytowanja pokazuja, kak jara koronapandemija runje šulske dźěći poćežuje, rjekny Lambrecht nowinarjam. Při niskich incidencach měli wšitko za to činić, normalny wotběh w šulach a pěstowarnjach zaručić, „a to spěšnje“. Zwjazk a kraje chcedźa naležnosć jutře rozjimać.

Prezidentske wólby zahajene

Pod hesłom „Ruce preč wot Turowa“ su minjenu njedźelu w Zgorzelecu za dalewjedźenje Turówskeje brunicoweje jamy demonstrowali. Rěčnicy na to pokazachu, zo by zawrjenje jamy tysacy dźěłowych městnow płaćiło. Europske sudnistwo bě minjeny pjatk po skóržbje Čěskeje wukazało, zo ma Pólska wudobywanje brunicy w Turowje hnydom zakónčić. Foto: Matthias Wehnert

Zwěrjenc: Testowanje wotstronić

srjeda, 26. meje 2021 spisane wot:
Wojerecy (SN). Jednaćel Wojerowskeho zwěrjenca, Arthur Kusber, je so hladajo na najnowše postajenja trěbneho testowanja wopytowarjow ze zjawnym listom na sakskeho ministerskeho prezidenta Michaela Kretschmera (CDU) a ministerku za socialne naležnosće, Petru Köpping (SPD) wobroćił. W nim Kusber skorži, zo je po wulkim wjeselu připowědźeneho wotewrjenja zwěrjenca nětko zaso chětro přesłapjeny. Knježerstwo bě wukazało, zo smědźa jenož na koronawirus testowani do zwěrjenca přińć a při tym sebjetesty ludźi wotpokazało. Sćěh tutoho wukaza je, zo je ličba wopytowarjow na 57 procentow tak a tak hižo wot pandemije potrjecheneho lońšeho nalěća spadnyła. Kusber chcył wědźeć, na kotre wědomostne dopóznaća so knježerstwo při swojim rozsudźe zepěra, hdyž přechodźowanje pod hołym njebjom dowola, wopyt zwěrjenca we wonkownym wobłuku pak nic. Nowy testowanski centrum njedaloko zwěrjenca tež njepomha, dokelž je wón kónc tydźenja, hdyž ludźo skerje do coologiskeje zahrody přińdu, zawrjeny.

Lindner: Dlěje nječakać

srjeda, 26. meje 2021 spisane wot:
Berlin (dpa/SN). Předsyda FDP Christian Lindner zwjazkowe knježerstwo namołwja, skónčnje impulsy za rozrost hospodarstwa dawać, zo hodźał so wot koronapandemije zawinowany zastatk zaso nachwatać. „Hospodarska politika zwjazkoweho knježerstwa so z tym spokoja, hospodarsku pomoc a pjenjezy za krótkodźěło podlěšić“, rjekny Lindner powěsćerni dpa. Wón reagowaše tak na připowědźenje ministra za dźěło Hubertusa Heila (SPD), wolóženja pola krótkodźěła najprjedy raz wo tři měsacy podlěšić. Je prawje, zo so hospodarska pomoc a krótkodźěło njejapcy njeskónčitej, Lindner praji. Nětko pak dźe wo to, přidatne powabki za inwesticije a nowe dźěłowe městna dawać. Předewzaćam njesměli poskićić, přez wopačne powabki dale w čakanskim modusu wostać. „Tak wutworimy zaměrnje wupuće z wotwisnosće wot statneje podpěry. Njemóžemy hač do kónca lěta čakać.“ Christian Lindner žada sej mjenje běrokratije a nowe inwesticije.

Statny terorizm?

srjeda, 26. meje 2021 spisane wot:
Na to smy poprawom wot wšeho spočatka čakać móhli: Wina na wunuzowanym přizemjenju pasažěrskeho lětadła w Minsku je – kak móhło hinak być – Ruska. Społnomócnjeny knježerstwa za poćahi k Ruskej Norbert Röttgen „z toho wuchadźa“, zo je Ruska akciju Běłoruskeje wotžohnowała. Je to dalši argument w paleće toho, štož móžeš Ruskej wumjetować: Wona wohroža susodne kraje, potłóčuje opoziciju a podpěruje wotnětka statny terorizm awtoritarnych krajow. Derje tuž, zo mamy tež w Němskej ludźi, kotřiž njejsu pomjatk zhubili: Bywši předsyda Lěwicy Gregor ­Gysi je w prěnjej reakciji na to skedźbnił, zo su lěta 2013 na iniciatiwu USA lětadło boliwiskeho prezidenta Eva Moralesa we Wienje přizemić nuzowali, tukajo na to, zo je w mašinje wotkrywar Eduard Snowden. Tehdy njebě žana rěč wo statnym tero­rizmje. Po dwanaće hodźinach „smědźeše“ Morales dale lećeć, bjez kóždehožkuli zamołwjenja ze stron zapada. Na to njeměli zabyć. Marko Wjeńka

Chróšćan Šulerjo

nowostki LND