Mjeztym zo móžachu nowinarjo minjenej dnjej najnowše wuwića awtomobiloweje branše na Genfskim awtosalonje wobdźiwać, móže to zjawny publikum wot dźensnišeho hač do 19. měrca. Wčera prezentowachu fachowcy mjez druhim prototyp awta Micro Microlino. Mjez zajimcami najwoblubowaniši pak je dale sportowy wóz SUV. Foto: dpa/Uli Deck

Wažny wjeršk EU wohroženy?

štwórtk, 09. měrca 2017 spisane wot:
Brüssel (dpa/K/SN). Dźensa a jutře schadźuja so šefojo statow a knježerstwow krajow Europskeje unije na nalětnim wjeršku. Předewšěm wěnuja so tam hospodarskemu połoženju Europy a migraciskej politice. Na spočatku pak steja wólby­ prezidenta Rady EU na programje. Pólska pak swojeho krajana Donalda Tuska­ na tym městnje dlěje nochce a namjetuje někoho druheho. Tusk móhł so přiwšěm wuzwolić, a za njeho stej tež krajej­ Visegrádskeje štyrki Čěska a Słowakska a tohorunja Letiska. Pólska wšak hrozy wjeršk haćić, dyrbjało-li so „wot­hłosowanje wo personaliji wunuzować“, a zdźěli to tamnym čłonam zhromadźenstwa.

Merkel wabi za Europu

štwórtk, 09. měrca 2017 spisane wot:
Berlin (dpa/SN). Zwjazkowa kanclerka Angela Merkel (CDU) wupraja so změnow wonkowneje politiki USA dla za to, wěstotnu politiku Europy zesylnić. „Měnjateho charaktera mjezsobnych poćahow ma Europa wjace zamołwitosće přewzać“, zwurazni Angela Merkel dźensa w knježerstwowym wozjewjenju zapósłancam zwjazkoweho sejma w Berlinje. Poćahi k USA su wažne. Tohodla chce so kanclerka tež přichodnu wutoru z jich nowym prezidentom Donaldom Trumpom rozmołwjeć, kotrehož potom we Washing­tonje prěni raz wosobinsce zetka. Wabiła je dźensa tež za Europsku uniju roz­dźělnych spěšnosćow. „Kraje, kotrež so spěšnje dosć njewuwiwaja, njeměli wuzamknyć. Mamy za wšitke staty EU wotewrjene wostać“, Merkel podšmórny.

Zrudny Budyšin!

štwórtk, 09. měrca 2017 spisane wot:
„Staršej chcetaj mje jutry wopytać. Sym tajki program zestajała, zo budźemy hłownje we wokolinje a w Drježdźanach po puću, na žadyn pad pak w Budyšinje. Nochcu, zo staršej dožiwitaj, kak so prawicarjo na mnje wusypaja“, rjekny Annalena Schmidt wčera za stajnym blidom Budyskeje CDU. Zrudny Budyšin! Telko lět dźěłaja tam na pozitiwnym imagu jako jutrowne město, a nětko sej wobydlerjo ani hižo njezwěrja hosći witać, prawicarskeho wohroženja dla. Sama spyta potrjechena so njebojeć a strowi samo na dróze muža, kiž je ju wohrozył. Husto so praji, zo je „bruny image“ Budyšina wunamakanje medijow, a bychmy hišće dołho diskutować móhli, w kotrej měrje to trjechi. Lěpje by było, dobru radu nawody Zhorjelskeje kriminalneje policajskeje inspekcije Axela Teichmanna zwoprawdźić a syć za prewenciju wutworić. Tule staj wyši měšćanosta a měšćanska rada­ prašanaj. Cordula Rajaczakowa

Přisydlenje rjadować

štwórtk, 09. měrca 2017 spisane wot:

Zhorjelski wokrjes nastaja so na dołhodobny koncept integracije

Hornja Łužica (AK/K). Na přisydlenje dalšich ludźi z Pólskeje a Čěskeje kaž tohorunja migrantow z wukraja wotmysli so Zhorjelski wokrjes z dołhodobnym integraciskim­ konceptom nastajić. „Tajki koncept ma na wšitke žiwjenske wobstejnosće připućowarjow dźiwać a jich prawa a winowatosće wopřijeć“, zwurazni krajny rada Bernd Lange (CDU). „Při tym dźe mjez druhim wo nawuknjenje němčiny, zaměstnjenje dźěći w pěstowarni resp. šuli a starosć wo swójby“, wón k tomu wuswětli. Předewšěm ma so wuža­danjam w róžku třoch krajow wotpowědować. Trěbna je wulka syć, kiž wobsteji z přisłušnych zarjadow wokrjesa a z komunow a kotraž připućowarjow zaměrnje přewodźa.

W měsće prewenciju skomdźili

štwórtk, 09. měrca 2017 spisane wot:

Budyšin (SN/CoR). Dyrbiš so w Budyšinje prawicarskich ekstremistow bojeć? Je połoženje­ w sprjewinym měsće za normalneho wobydlerja mjeztym wohrožace? A što hodźi so přećiwo tomu činić? Tele prašenja stejachu wčera w srjedźišću stajneho blida měšćanskeho zwjazka CDU w Budyskej piwarni. Jeho předsyda Tobias Schilling bě sej jako hłowneho hosća přeprosył historikarku Annalenu Schmidt, kotraž bu čestnohamtskeho angažementa za ćěkancow dla hižo někotre razy wohrožena. Z policajskeho wida rozprawještaj nawoda Zhorjelskeje kriminalneje policajskeje inspekcije Axel Teichmann a hłowny kriminalny komisar Dietmar Jurk ze Zhorjelskeho poli­cajskeho statneho škita.

To a tamne (09.03.17)

štwórtk, 09. měrca 2017 spisane wot:

Po 960 dnjow trajacej swětowej jězbje z oldtimerom nawróći so přichodnu njedźelu prominentna 79lětna předawarka awtow Heidi Hetzer zaso do Němskeje. 24. julija 2014 bě sona wona ze swojim ameriskim oldtimerom z lěta 1930 do Azije, Awstralskeje a Nowoseelandskeje dale přez Sewjernu a Južnu Ameriku do Afriki nastajiła. Dožiwiła je, kaž sama praji, wšudźe wutrobnu hospodliwosć a wjesołych ludźi.

Wopačny wopor wupytał je sej rubježnik z dwěmaj pomocnikomaj w Berlinje. Po nadpadźe na 23lětneho muža prošeše tón naraz policiju wo pomoc. Jako wopor mjenujcy rubježnistwo pytny, ćěrješe roznjemdrjeny za paduchom, kiž dósta prawdźepodobnje paniku. Z telefonatom na policiju wšak so wón zdobom přeradźi. A ta jeho nachwilnje zaja.

Chorownju nadpadnyli

srjeda, 08. měrca 2017 spisane wot:

Kabul (dpa/SN). Po sydomhodźinskim nadpadźe wojakow teroristiskeje milicy IS na wulku chorownju w Kabulu su boje zakónčene. Wšitcy terorisća su morjeni, zdźěli dźensa popołdnju afghaniske nutřkowne ministerstwo. Kelko woporow je sej nadpad žadał, njeje dotal jasne. Ličby chětro chabłaja.

Podpěru skrótšić

Berlin (dpa/K/SN). Awstriski kancler Christian Kern je za to, krajam srjedźneje a wuchodneje Europy pjenježnu podpěru čućiwje skrótšić, jeli so dale spjećuja ćěkancow přijimać. Wšelke kraje Europskeje unije wočakuja wot druhich solidaritu, dźe-li wo hospodarstwo, wěstotu abo sankcije přećiwo Ruskej, same pak ju njepraktikuja, rjekny Kern nowinje Die Welt. Na wjeršku EU chce wón naležnosć narěčeć. Přerozdźělenje ćěkancow wotpokazuja mjez druhim Čěska, Słowakska, Pólska a Madźarska.

K respektej namołwjał

Předsydka strony SPD w Biskopicach dr. phil. Uta Strewe (nalěwo) je na dźensnišim Mjezynarodnym dnju žonow na Budyskej Bohatej­ Christinje Kühn čerwjenu róžu přepodała. W samsnym času a na samsnym městnje je tež zapósłanc Lěwicy Sakskeho krajneho sejma Hajko Kozel (nalěwo) žonam róže darił. Mjez druhim wjeseleše so Katia Rudolph nad jednej, hdźež bě na připójsnjenej cedlce dwurěčne zbožopřeće napisane. Foto: SN/Maćij Bulank

Płoty zaraćeja ćěkancam puć

srjeda, 08. měrca 2017 spisane wot:
Běłohród (dpa/K/SN). Lěto je so minyło po zawrjenju tak mjenowaneje balkanskeje čary, po kotrejž bě dobry milion migrantow do srjedźneje Europy přišoł, hłownje do Awstriskeje a Němskeje. Nětko­ zaraća karawanam ćěkancow puć 525 kilometrow namjeznych płotow. Sćěh toho je, zo wjace hač 6 000 migrantow w Grjekskej žiwori, 8 000 w Serbiskej. Dale njemóža, wróćo nochcedźa. „Pućrubar“ zašlahanja bě Madźarska. Wona natwari 170 km dołhi płót na mjezy k Serbiskej, kotraž na to ze stokilometrowskim płotom hranicu do Chorwatskeje zaraći. Slědowaše Bołharska z dlěšim hač 200 kilometrow dołhim płotom podłu turkowskeje hranicy. Płoty nastajałoj stej tež Słowjenska a Chorwatska.

nowostki LND