Hornja Łužica (AK/K). Na přisydlenje dalšich ludźi z Pólskeje a Čěskeje kaž tohorunja migrantow z wukraja wotmysli so Zhorjelski wokrjes z dołhodobnym integraciskim konceptom nastajić. „Tajki koncept ma na wšitke žiwjenske wobstejnosće připućowarjow dźiwać a jich prawa a winowatosće wopřijeć“, zwurazni krajny rada Bernd Lange (CDU). „Při tym dźe mjez druhim wo nawuknjenje němčiny, zaměstnjenje dźěći w pěstowarni resp. šuli a starosć wo swójby“, wón k tomu wuswětli. Předewšěm ma so wužadanjam w róžku třoch krajow wotpowědować. Trěbna je wulka syć, kiž wobsteji z přisłušnych zarjadow wokrjesa a z komunow a kotraž připućowarjow zaměrnje přewodźa.
Budyšin (SN/CoR). Dyrbiš so w Budyšinje prawicarskich ekstremistow bojeć? Je połoženje w sprjewinym měsće za normalneho wobydlerja mjeztym wohrožace? A što hodźi so přećiwo tomu činić? Tele prašenja stejachu wčera w srjedźišću stajneho blida měšćanskeho zwjazka CDU w Budyskej piwarni. Jeho předsyda Tobias Schilling bě sej jako hłowneho hosća přeprosył historikarku Annalenu Schmidt, kotraž bu čestnohamtskeho angažementa za ćěkancow dla hižo někotre razy wohrožena. Z policajskeho wida rozprawještaj nawoda Zhorjelskeje kriminalneje policajskeje inspekcije Axel Teichmann a hłowny kriminalny komisar Dietmar Jurk ze Zhorjelskeho policajskeho statneho škita.
Po 960 dnjow trajacej swětowej jězbje z oldtimerom nawróći so přichodnu njedźelu prominentna 79lětna předawarka awtow Heidi Hetzer zaso do Němskeje. 24. julija 2014 bě sona wona ze swojim ameriskim oldtimerom z lěta 1930 do Azije, Awstralskeje a Nowoseelandskeje dale přez Sewjernu a Južnu Ameriku do Afriki nastajiła. Dožiwiła je, kaž sama praji, wšudźe wutrobnu hospodliwosć a wjesołych ludźi.
Wopačny wopor wupytał je sej rubježnik z dwěmaj pomocnikomaj w Berlinje. Po nadpadźe na 23lětneho muža prošeše tón naraz policiju wo pomoc. Jako wopor mjenujcy rubježnistwo pytny, ćěrješe roznjemdrjeny za paduchom, kiž dósta prawdźepodobnje paniku. Z telefonatom na policiju wšak so wón zdobom přeradźi. A ta jeho nachwilnje zaja.
Kabul (dpa/SN). Po sydomhodźinskim nadpadźe wojakow teroristiskeje milicy IS na wulku chorownju w Kabulu su boje zakónčene. Wšitcy terorisća su morjeni, zdźěli dźensa popołdnju afghaniske nutřkowne ministerstwo. Kelko woporow je sej nadpad žadał, njeje dotal jasne. Ličby chětro chabłaja.
Podpěru skrótšić
Berlin (dpa/K/SN). Awstriski kancler Christian Kern je za to, krajam srjedźneje a wuchodneje Europy pjenježnu podpěru čućiwje skrótšić, jeli so dale spjećuja ćěkancow přijimać. Wšelke kraje Europskeje unije wočakuja wot druhich solidaritu, dźe-li wo hospodarstwo, wěstotu abo sankcije přećiwo Ruskej, same pak ju njepraktikuja, rjekny Kern nowinje Die Welt. Na wjeršku EU chce wón naležnosć narěčeć. Přerozdźělenje ćěkancow wotpokazuja mjez druhim Čěska, Słowakska, Pólska a Madźarska.
K respektej namołwjał