Periodu podlěšić

štwórtk, 22. decembera 2022 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). Prezidentka zwjazkoweho sejma Bärbel Bas (SPD) je so za to wuprajiła, wólbnu periodu zwjazkoweho sejma wot štyri na pjeć lět podlěšić. „Pjećlětna legislaturna perioda by zwjazkowemu sejmej tyła“, zwurazni wona tele dny w Berlinje. „Snano móhli so tež te abo tamne wólby na samsnym terminje přewjesć.“ Za wšitke krajne sejmy nimo Bremena wólbna perioda pjeć lět traje.

Zdobom wupraji so prezidentka parlamenta za to, starobu wólbokmanych wot 18 na 16 lět znižić. Tak je to hižo při mnohich komunalnych a krajnych wólbach kaž tež přichodnje při europskich wólbach. „Ja wosobinsce sym za to, starobu 16 lět po cyłym Zwjazku zawjesć“, wona wuzběhny.

Nowelu zakonja wobzamknyli

štwórtk, 22. decembera 2022 spisane wot:

Drježdźany (dpa/SN). Sakski kabinet je naćisk za nowy zakoń wo wysokich šulach wobzamknył. Nowela bě jedne z centralnych ćežišćow koaliciskeho zrěčenja, kotrež nětko zwoprawdźeja. Minister za wědomosć Sebastian Gemkow (CDU) je wčera detaile předstajił. Po jeho słowach je zakoń zakład, zo móže so Sakska na wědomostne stejnišćo dale wuwić. Zdobom polěpši so wubědźowanjakmanosć mjez wysokimi šulemi we wobłukomaj slědźenje a wučba.

Nadźija na lěpši přichod w EU

štwórtk, 22. decembera 2022 spisane wot:

Měšćanosća Bosniskeje a Hercegowiny list pisali

Sarajewo (juny). W zhromadnym lisće prezidentce Europskeje komisije Ursuli von der Leyen su so měšćanostka a měšćanostaj třoch najwjetšich městow Bosniskeje a Hercegowiny – Sarajewa, Banje Luki a Mostara – minjeny tydźeń za to podźakowali , zo je EU jich krajej status kandidata EU spožčiła. Kaž Benjamina Karić, Draško Stanivuković a Mario Kordić wuzběhuja, je móžny přistup balkanskeho kraja „swójbje EU“ městam „pohon a pozbudźenje“ kaž tež jich „chutny zajim“.

To a tamne (22.12.22)

štwórtk, 22. decembera 2022 spisane wot:
Juskajcy fanojo su žurnalista ARD Matthiasa Eberta w Argentinskej stolicy Buenos Aires po dobyću narodneho koparskeho hnydom na wjacorych dnjach poćežowali. Wideja wo tym su nětko tež w Argentinskej pokazali. „Němski žurnalist so na swjedźenju narodneje wubranki wobdźěli, štož bě za njeho odyseja“, pisaše wčera nowina „La Nación“. We widejach je widźeć, kak fanojo Eberta wobjimuja, z ješćom popryskaja a do powětra mjetaja.

Etat Sakskeje: Serbska rada z jednaćelnju

srjeda, 21. decembera 2022 spisane wot:

Rada za serbske naležnosće w Sakskej změje bórze prěni raz swójsku jednaćelnju. To je wulki wuspěch wojowanja radźićelow, kotřiž móža přichodnje serbske zajimy efektiwnišo zastupować.

Drježdźany (dpa/SN/mb). Sakska chce w přichodnymaj lětomaj telko pjenjez wudać kaž nihdy do toho. Wčera wječor je Sakski krajny sejm dwójny etat za lěće 2023 a 2024 we wobjimje 49,34 miliardow eurow wobzamknył. Wšitke namjety za změny w etaće opoziciskeju stronow AfD a Lěwicy su CDU, Zeleni a SPD wotpokazali.

„Na zakładźe aktualnje wysokich dawkowych dochodow a w zašłosći wutworjenych rezerwow móžachmy etat takle zestajić“, rozłoži sakski financny minister Hartmut Vorjohann (CDU). Přiwšěm ma wón wobmyslenja. „Wot zasady sem měrja so wudawki po dochodach. Tule pak zdźěla trochu wotchilamy.“

Apel strowotniskej ministerce

srjeda, 21. decembera 2022 spisane wot:

Drježdźany (dpa/SN). Dokelž medikamenty pobrachuja, su sakscy prezidenća lěkarskeje komory, zubnolěkarskeje komory kaž tež komory apotekarjow saksku strowotnisku ministerku Petra Köpping (SPD) k spěšnemu jednanju namołwjeli. Tuchwilu hrozy wulki strach, zo njemóže strowotniski wobłuk zastaranje ludźi garantować, prezidenća komorow wčera w zhromadnym wozjewjenju zdźělichu. Postajenja strowotniskeje politiki njehodźa so w realiće zwoprawdźić.

Zelenyskyj we Washingtonje

Washington (dpa/SN). Ukrainski prezident Wolodymyr Zelenskyj je so na krótki wopyt do USA podał. To je jeho prěnja ­jězba do wukraja wot spočatka ruskeje ­wójny před nimale dźesać měsacami. Hłowna tema su dalše dodawanja brónjow. Zaměr je skrućenje stability a woboro­kmanosće swojeho kraja, pisaše wón dźensa rano na Twitteru. Wječor zetka so wón z prezidentom USA Joewom Bidenom.

Plahuja dale a mjenje swini

Praskotakow so wzdać

srjeda, 21. decembera 2022 spisane wot:

Osnabrück (dpa/SN). Prezident Zwjaz­koweje lěkarskeje komory je so za trajny zakaz praskotakow wuprajił. „Njerjadowane praskotanje je hubjene za wobswět a klimu a wjedźe přeco zaso k ćežkim zranjenjam“, Klaus Reinhardt tele dny wuzběhny. Předewšěm dźěći, młodostni a młodźi dorosćeni pod 25 lětami so zranja. „To woznamjenja sylne přidatne poćežowanje za sobudźěłaćerki a sobudźěłaćerjow w chorownjach, kotřiž tak a tak hižo na hranicy swojich mocow dźěłaja“, Reinhardt rozłoži. Minjenej lěće bě za­kazane w Němskej praskotaki předawać. A tež priwatne wohnjostroje běchu jenož we wěstych kónčinach dowolene. Pozadk toho běchu wućežene chorownje za čas koronapandemije. Lětsa tajkich wobmjezowanjow njeje.

Reinhardt přeješe sej tež hladajo na połoženje na swěće, so praskotakow wzdać. Tak njeměli z raketami nowe lěto witać, hdyž je w samsnym času wójna w Europje. „Pola mnohich ćěkancow z wójnskich kónčin silwesterske praskotanje hubjene začuća wuwabja. Město ­toho zo ludźo pjenjezy za praskotaki ­wudawaja, měli je radšo za něšto zmysłapołne wužiwać a je darić.“

Dźěło přetorhnyli

srjeda, 21. decembera 2022 spisane wot:
Waršawa/Berlin (dpa/SN). Zarjadniske sudnistwo we Waršawje je dowolnosć za wutwar Wódry pólskeho wobswětoweho zarjada nachwilnje cofnyło a twarske dźěła zadźeržało. Tole su minjeny tydźeń postajili, zdźěli wčera rěčnik wojewódskeho zarjadniskeho sudnistwa we Waršawje powěsćerni dpa. Sudnistwo njewuzamkuje, zo dóńdźe k škodam za wobswět. Doskónčnje sudnistwo we hłownym jednanju rozsudźi. Skoržili běchu wobswětowe organizacije Němski přirodoškitny kruh (DNR), přirodoškitny zwjazk Nabu a Zwjazk za wobswět a přirodoškit Němskeje (BUND). Po wobswětowej katastrofje we Wódrje maja so mjezy přesahowace wuskutki twarskich naprawow na škitane družiny zwěrjatow a rostlinow a žiwjenske rumy bóle wobkedźbować.

Zaso ruske jednotki w Běłoruskej

srjeda, 21. decembera 2022 spisane wot:

Kijew (dpa/SN). Po informacijach ukrainskich medijow je Ruska znowa jednotki wójska na hranicu mjez Běłoruskej a Ukrainu přepołožiła. Tak su nimo pancerow a transporterow tež najwšelakoriše wojerske nastroje blisko hranicy dowjezli, rozprawještej wčera nowina „Ukrajinska prawda“ a agentura Unian powołujo so na běłoruski kolektiw hackerow „Hajun Project“. Wosebita skupina kompjuterowych fachowcow sćěhuje wšitke akcije tam zaměstnjenych ruskich jednotkow.

Wobkedźbowarjo wuchadźeja z toho, zo jedna so pak wo přeměstnjenje ruskich jednotkow ze sewjerneje a srjedźneje Běłoruskeje abo wo krótkodobne přepołoženje k zhromadnym manewram z běłoruskim wójskom na ukrainskej mjezy. Za dalše nadpady pak njejsu na hranicu přepołožene zwjazki tuchwilu sylne dosć, fachowcy měnja.

Rekord bjez wjesela

srjeda, 21. decembera 2022 spisane wot:
Tež sakski krajny sejm móžeše rekordowu sumu za etat 2023/2024 nałožować. Najebać to smy samo z rjadu zastupjerjow koalicije kritiku słyšeli, zo je přemało wizijow a zakładneho rozrisanja problemow. Wo naćisk přichodneho etata ma so nowe knježerstwo starać – po wólbach sejma za dwě lěće. Dotalny financny minister ­je metodu „swojeho“ knježerstwa třoch ­koaliciskich partnerow kritizował, z dale a wjac srědkami wšudźe telko „reparować“, zo njeby so nichtó přewótře hóršił: Z tym woni njedźiwajcy najwjetšich dochodow stata z dawkowych pjenjez wšěch časow samo financne rezerwy přetrje­buja. Snadź budźe sakska CDU 2024 dosć zmužita, po wólbach – jeli by podobny wuslědk procentow był – mjeńšinowe knježerstwo po skandinawiskim přikładźe wuspytać. Potom dyrbiš z argumentami w parlamenće za konkretne wěcy wjetšinu namakać a njetrjebaš so za kulisami koalicije z njespokojacym a předrohim „handlom“ bědźić. Marcel Brauman

Chróšćan Šulerjo

nowostki LND