Moskwa (dpa/SN). W Ruskej, na Ukrainje, w Běłoruskej a dalšich bywšich sowjetskich republikach su dźensa nadpad nacionalsocialistiskeje Němskeje před 80 lětami wopominali. Z nadpadom je so za komunistow swój čas Druha swětowa wójna zahajiła, kotruž mjenuja w bywšim Sowjetskim zwjazku Wulku wótčinsku wójnu. W Berlinje je zwjazkowy prezident Frank-Walter Steinmeier dźensa dopołdnja při wopomnišću za padłych sowjetskich wojakow wěnc połožił. Krjeml nimo toho připowědźi, zo ma artikl ruskeho prezidenta Wladimira Putina w jednej z němskich nowin wuńć.
Sowjetski zwjazk měješe ze 27 milionami mortwych hač do lěta 1945 telko woporow kaž žadyn druhi kraj w Druhej swětowej wójnje. Nadpad nacijow 22. junija 1941 bě zdobom započatk dotal njesłyšaneje zaničowanskeje wójny přećiwo Słowjanam. Zwjazkowa kanclerka Angela Merkel (CDU) bě róčnicu němskeho nadpada njedawno „přičinu hańby“ mjenowała.
Berlin (dpa/SN). Nimale lěto po wobzamknjenju Europskeje unije nastupajo pomocny program koronawirusa dla přepoda prezidentka komisije EU Ursula von der Leyen dźensa zwjazkowej kanclerce Angeli Merkel (CDU) šek EU za spěchowanske srědki na dobro Němskeje.
Von der Leyen je wot minjeneho tydźenja w Europje po puću, zo by so z knježerstwami wo pomocnych programach rozmołwjała. Programy knježerstwow su zakład rozdźělenja 750 miliardow eurow. Přiměrjenja na inflaciju dla je pomocny fonds EU mjeztym na 800 miliardow eurow rozrostł. Wčera poby von der Leyen mjez druhim w Awstriskej.
Wšitke kraje dyrbja nadrobne plany nowonatwara předpołožić. Zwjazkowe knježerstwo bě swój plan kónc apryla schwaliło. Po nim wočakuja nimale 26 miliardow eurow z Brüssela.
Zeleni němski plan raznje kritizuja. Fachowča za europske naležnosće Franziska Brantner knježerstwu wumjetuje, zo njesadźa žane impulsy, ale zo z pjenjezami stare projekty financuje.
Berlin (dpa/SN). Jednohłósnje su wodźace gremije CDU a CSU swój program k wólbam zwjazkoweho sejma schwalili. Předsydaj wobeju stronow, Armin Laschet (CDU) a Markus Söder (CSU) staj jón wčera popołdnju na nowinarskej konferency předstajiłoj. 140 stron wopřijacy manifest steji pod hesłom „Program stability a ponowjenja – zhromadnje za modernu Němsku“.
Nimale sto dnjow do wólbow pokazaštaj so Laschet a Söder optimistiskaj. „Nětko je runje hišće 98 dnjow a nětko dźemy do kónčneho spurta“, rjekny Laschet, kiž je hladajo na wobzamknjeny program „widźomnje wolóženy“. Po jeho słowach jedna so wo dosć konkretny program. Wón je socialnje wuwaženy a pokazuje puć, kak móhła so Němska na lěpšu klimu wusměrjeny industrijny kraj wuwić, bjez toho zo by to dźěłowe městna płaćiło, Söder rjekny. Z nim chcyła unija stabilitu a runočasne ponowjenje zwjazać. Ludźo móhli so na to spušćeć, zo unija tež přichodnje na nowe wužadanja reaguje. Z ludźimi pak nochcyła při tym jako mudry wyši wučer wobchadźeć, předsyda CSU přilubi.
Drježdźany (dpa/SN). Sakska strowotniska ministerka Petra Köpping (SPD) je zmylki při dotalnej organizaciji za čas pandemije přiznała. W diskusijnym kole na dnju sakskich lěkarjow naspomni wona problematiku zetkanjow mjez zwjazkowymi krajemi wot lońšeje nazymy. „To je z mojeho wida jasny zmylk, dokelž měli kraje same rozsudźić.“
Hižo w prěnim lockdownje běchu po słowach politikarki CDU kraje w dalokej měrje samostatnje jednali. Tež rozdźělne regionalne naprawy w zwjazkowym kraju w druhej žołmje pandemije njeby wona dźensa wjace dowoliła. „Trjebamy cyłokrajne naprawy.“
Nimo toho bychu mjezu k Čěskej wulkeje ličby infekcijow dla nazymu prjedy zawrěć dyrbjeli. Tak móhli natyknjenjam lěpje zadźěwać. Köpping připowědźi lěpše personalne, financielne a digitalne zastaranje strowotniskich zarjadow. Měšćanske a krajne zarjadnistwa njeběchu hač do spočatka pandemije žanu wulku wažnosć na wuhotowanje tychle zarjadow kładli. Ministerka Petra Köpping wupraji so w tym zwisku za to, zarjadować krajny strowotniski zarjad.
Pjany muž je so w horcej nocy do cuzeho domu zabłudźił a so tam nahi wuslěkał. Wobydlerjo wuhladachu 33lětneho wosrjedź nocy w kuchni jednoswójbneho domu w hornjopfalcskim Eschenbachu. Jako jeho narěčachu, so wón zwoblěka a so zminy. Kaž so wukopa, bě 33lětny w susodstwje swjećił a bě skónčnje chětro natutkany a bjez orientacije.
Lětacy omlet je zwadu mjez hosćimi hotela w Brandenburgu nad Habolu přiwótřił. Zwada bě nastała, jako so někotre wosoby na skupinu dalšich hosći na nutřkownym dworje hotela hary dla hóršachu. Při tym z hotelowym woknom wěcy na dwór mjetachu. Jako skónčnje omlet přileća, poda so 33lětny z dalšimi wosobami k hotelowej stwě. Tam so wón namócnje zadoby, storkaše do 17lětneho a jeho snadnje zrani. Policija namócnosće nětko přepytuje.
Bamberg (B/SN). Bamž Franciskus je próstwu němskeho kardinala Reinharda Marxa wo wuwjazanje ze zastojnstwa wotpokazał. Swój rozsud wopodstatni tak, zo „ma kóždy swoje nadawki tak derje kaž móžno na swojim městnje spjelnić“. Bamž žada sej wosebje wobdźěłanje a wujasnjenje padow seksualneho znjewužiwanja. „Wopory maja w srjedźišću stać, nic institucija“, praji Bambergski arcybiskop Ludwig Schick. „Wotpokazanje próstwy sym wočakował.“ Biskop Schick znapřećiwja formulaciji arcybiskopa Marxa w lisće bamžej Franciskusej, zo je cyrkej „na wěstym mortwym dypku“. Zakitujo so Marx měni, zo „njebě to žana kritika, ale skerje namołwa, trěbny wukřik. W posłušnosći akceptuju rozsud, kaž sym to bamžej slubił.“
Vatikan a pjenjezy
Berlin (dpa/SN). Antisemitizm a prawicarski ekstremizm so z wida noweho wojerskeho rabbinera drje ženje dospołnje ze zwjazkoweje wobory njezminjetej. „Myslu sej, zo stej antisemitizm a hida přećiwo mjeńšinam wěcy, kotrež njemóžemy na přeco z našeje towaršnosće wotstronić“, rjekny Tsolt Balla nowinarjam. Balla je prěni židowski dušepastyr zwjazkoweje wobory. Sakskeho krajneho rabbinera chcedźa dźensa do jeho wojerskeho zastojnstwa zapokazać.
Prawicarjo słabše hač myslene
Paris (dpa/SN). Prawicarsko ekstremistiska francoska strona Rassemblent National, bywša Front National, je při prěnim kole francoskich regionalnych wólbow słabšo wotzamknyła hač běchu wočakowali. Strona předsydki Marine Le Pen zdoby sej při wčerawšich wólbach 19,3 procenty hłosow. Tak přińdźe wona za konserwatiwnym lěhwom, kotrež zdoby sej 27,2 procentaj, jenož na druhe městno. Při poslednich wólbach 2015 běchu prawicarjo hišće najsylniša móc byli.
Wo sankcijach wuradźowali
Podstupim (SN). Ministerstwa přesahowaca dźěłowa skupina braniborskeho krajneho knježerstwa je dźewjeć dalšich projektow w zwisku ze strukturnej změnu we Łužicy wobkrućiła. Za předewzaća planuja 310 milionow eurow. Nětko móža zamołwići za projekty próstwy wo spěchowanske srědki zapodać, kaž statna kenclija zdźěli.
Projekty běchu w cyłkownje pjeć fachowych dźěłarničkach wobrěčeli. Dźěłarnički steja pod nawodom towaršnosće Hospodarski region Łužica. Hłowna směrnica w zwisku z přizwolenjom projektow je jich skutkownosć na dobro strukturneho wuwića.
Nawodnica statneje kenclije, ministerka Kathrin Schneider, wita docpěty staw: „Z dźěłarničkami w regionje smy wažny proces nastorčili. Fachowcy dźěłaja wusko hromadźe ze zastupnikami wotpowědnych wobłukow knježerstwa, zo bychu projekty wuwiwali. Z kóždym projektom je strukturne wuwiće Łužicy widźomniše, štož je za ludźi regiona rozsudne.“