Wšelaka zasłužba

srjeda, 31. awgusta 2022 spisane wot:
Nihdy wone wozbožace začuće njezabudu, kotrež mějach, jako bě lěta 1990 doskónčnje jasne, zo Třeća swětowa wójna njewudyri a zo smě so Němska měrliwje zjednoćić. Zamołwity za to bě Michail Gorbačow, kotryž takrjec samlutki zymnu wójnu skónči. Hižo do toho wšak bě ­Gorbačow symbol nadźije, jako demonstranća w tehdyšej NDR wołachu „Gorbi, pomhaj nam!“ Byrnjež sej wón w bywšim Sowjetskim zwjazku ze swojej politiku wotewrjenja wjele njepřećelow načinił – kónc zymneje wójny a swoboda Europy stej a wostanjetej jeho zasłužba. Kajki ­to kontrast k začućam, kotrež nas wot 24. februara přesćěhuja a poćežuja. Wójna w Europje je zaso realna. Tež ruski prezident Wladimir Putin bě raz symbol nadźije na europske dorozumjenje a partnerstwo. Wón pak je wšěch přesłapił, ­kotřiž su do njeho wěrili a jemu dowěrjeli. Jeho mjeno budźe stajnje z wójnu Ruskeje přećiwo Ukrainje zwjazane – kajke to zawostajenstwo! Marko Wjeńka

Bärbel Bas mjeńšiny wopytała

srjeda, 31. awgusta 2022 spisane wot:
We wobłuku swojeho wopyta wčera w Flensburgu je prezidentka Němskeho zwjazkoweho sejma Bärbel Bas (SPD, naprawo) danske kubłanišćo Gustav-Johannsen Skole wopytała. Na to je so politikarka, kotruž bě zapósłanc SSW Stefan Seidler (třeći wotprawa) přeprosył, ze zastupjerkami a zastupjerjemi młodźiny w Schleswigsko-Holsteinskej bydlacych narodnych mjeńšin Frizow, Danow kaž tež Sintow a Romow rozmołwjała. Za Seidlera wotbłyšćuje tónle wopyt prezidentki parlamenta „poziciju mjeńšin wosrjedź towaršnosće“. To jeho posylnja, jich widźomnosć zwyšić a za šěršu wědu wo nich w ludnosći wabić. Foto: Martin Ziemer

Atrapy Rusku za nós wodźa

srjeda, 31. awgusta 2022 spisane wot:

Washington (dpa/SN). Ukrainske wójsko zasadźuje w zakitowanskim boju přećiwo ruskim nadpadnikam po informacijach nowiny Washington Post tež atrapy bróni, zo by inwazorow zamyliło. Při tym jedna so zwjetša wo drjewjane napo­dobnjenja modernych rakety mjetacych systemow USA, piše nowina, powołujo so na zamołwitych zastojnikow USA ­a Ukrainy. Na tute wašnje su ruske wójsko pohnuli, dosć drohe wokřidlene rakety typa Kalibr na njestrašne replikaty přepraskać. Nowiny wozjewjeja k tomu fota tajkich pozdatnych wojerskich objektow.

„Ruske truty, kotrychž pozicije pozdatnych raketowych systemow wójnskim łódźam w Čornym morju posrědkuja, njemóža atrapy wot woprawdźitych raketowych baterijow rozeznawać“, cituje nowina ukrainskeho oficěra. Po někotrych tydźenjach su atrapy znajmjeńša dźesać raketow typa Kalibr za nós wjedli. Hladajo na wuspěch su produkciju replikatow dale rozšěrili. Napodobnjenja móh­li tež přičina toho być, zo su ličby wot Ruskeje pječa zničenych ameriskich systemow takle wysoke, wosebje hladajo na raketowy system Himars.

To a tamne (31.08.22)

srjeda, 31. awgusta 2022 spisane wot:

Chory pinguin w zwěrjencu w San Diegu w USA ma wotnětka ortopediske gumijowe črije. Štyri lět stary Lucas, zastupnik južnoafriskich pinguinow, ćerpi hižo dlěši čas zahorjenych nohow dla, zwěrjenc w južnej Kaliforniskej zdźěla. Prěnje wuslědki su wjele lubjace: Lucas móže zaso lěpje běhać a wo wjele lěpje stejo runowahu dźeržeć. Črije su wosebje polstrowane a maja bolosćam zadźěwać.

Młodostnej płuwarce w Sprjewi stej w Berlinje zasadźenje policije a wohnjoweje wobory zawiniłoj. Swědcy běchu holcy wokoło 21 hodź. w Friedrichs­hainje wuhladali a policiju informowali. Policisća płuwarce po někotrych disku­sijach z wody wućahnychu. Płuwanje w Sprjewi w centrumje Berlina je zakazane. Jedna so wo zwjazkowu wodowu dróhu z tójšto nakładnymi a sportowymi łódźemi. Nimo toho je kwalita wody špatna.

Merz: Ampla zawinuje njeměr

wutora, 30. awgusta 2022 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). Předsyda frakcije CDU/CSU w zwjazkowym sejmje Friedrich Merz je njepřezjednosć amploweje koalicije nastupajo plany płunoweho popłatka na dobro wulkich importerow energije kritizował. „Surowa wójna w Europje, stupace płaćizny energije a strach hospodarskeje krizy w Němskej: Runje nětko by kraj rozsudne knježerstwo za jasnosć w njewěstych časach trjebało“, rjekny Merz powěsćerni dpa. „Zwada ample ludźi zamyla a zawinuje njeměr.“

Mortwi při namócnosćach

Bagdad (dpa/SN). Při nadběhu přiwisnikow wliwapołneho nawody šiitow Muktady al-Sadreho na knježerstwowy palast w irakskej stolicy Bagdadźe su wěstotne mocy znajmjeńša jědnaće ludźi zatřělili. Wjace hač 160 demonstrantow je so zraniło. Krótko do nadběha bě al-Sadr připowědźił, zo so z politiki wróćo sćehnje. Wobkedźbowarjo rěča wo „strašnej eskalaciji politiskeho połoženja“. Napjatosće běchu minjene tydźenje přiběrali.

Žada sej čujomne wolóženja

Aktiwisća organizacije Campact su sej dźensa před Zwjazkowym ministerstwom za zežiwjenje a ratarstwo z protestnej akciju „Taler město korta“ žadali, wobstatk kormjenych zwěrjatow znižić. Woni kritizowachu, zo tuchwilu w Němskej 60 procentow wšeho nažnjateho žita jako picu wužiwaja, mjeztym zo miliony ludźi na swěće hłód tradaja. Foto: dpa/Bernd von Jutrczenka

General namjet Scholza wita

wutora, 30. awgusta 2022 spisane wot:
Ämari (dpa/SN). Inspektor wojerskeho lětarstwa, generalny leutnant Ingo Gerhartz, je namjet zwjazkoweho kanclera Olafa Scholza (SPD) nastupajo zhromadny powětrowy wotwobaranski system w Europje witał. „Móžu tomu jenož přihłosować“, rjekny Gerhartz při wopyće estiskeho wojerskeho lětarskeho zepěranišća Ämari. Scholz bě na swojim wčerawšim wopyće w Praze připowědźił, zo chcył zhromadnje z europskimi susodami tajki system natwarić. Předewzaće je reakcija na ruski nadpad na Ukrainu. Při tym na to mysla, israelski wotwobaranski system „Arrow 3“ za zwjazkowu woboru kupić. Prěni tajki system móhł hižo w lěće 2025 być kmany fungować, šef němskeho wojerskeho lětarstwa zdźěli.

Znowa klawsura knježerstwa

wutora, 30. awgusta 2022 spisane wot:
Berlin (dpa/SN). Po štyrjoch měsacach je so zwjazkowe knježerstwo znowa ke klawsurje na hrodźe Meseberg w Braniborskej zetkało. W hóstnym domje zwjazkoweho knježerstwa steja mjez druhim temy zastaranje z energiju, digitalizacija, powołanske kubłanje kaž tež narodna wěstotna strategija na dnjowym porjedźe, rěčnik knježerstwa Steffen ­Hebestreit minjeny pjatk zdźěli. K tutej temje wočakuja tež španiskeho ministerskeho prezidenta Pedra Sáncheza. Dalši hosćo klawsurneho posedźenja su mjez druhim nowa nawodnica zwjazkoweje agentury za dźěło Andrea Nahles, předsydka dźěłarnistwa DGB Yasmin Fahimi a prezident zwjazkoweje syćoweje agentury Klaus Müller.

Ukrainske wójsko ofensiwu zahajiło

wutora, 30. awgusta 2022 spisane wot:

Kijew (dpa/SN). Poł lěta po nadpadźe ruskich wojerskich jednotkow na juh Ukrainy je ukrainska armeja přećiwnu ofensiwu zahajiła. Při tym móžachu prědnje zakitowanske linije ruskeje armeje na wjacorych městnach přełamać, ukrainske wójsko zdźěla. Prezident Wolodymyr Zelenskyj w swojej narěči ofensiwu jenož naspomni, dokelž nochcyše nadrobnosće přeradźić. „Tola okupanća měli wědźeć, zo jich přez mjezu ćěrimy, kotraž přeco hišće wobsteji.“ Ruscy wojacy, kotřiž chcedźa přežiwić, „měli nětko domoj hić“, Zelenskyj rjekny. Při wšěm njeje wjele faktow ofensiwy znate. Po informacijach južneje skupiny ukrainskeje armeje su separatistow a rusku mari­nowu infanteriju nuzowali, so wróćo sćahnyć. Po informacijach sćelaka CNN w USA su ukrainske jednotki štyri wsy wuswobodźili.

Ruske zakitowanske ministerstwo je ukrainski nadpad wobkrućiło. Zdobom w Moskwje twjerdźa, zo je wona „žałostnje zwrěšćiła“. Pozdatna ofensiwa je „kaž přeco fake ukrainskeje propagandy“.

Połoženje so přiwótřiło

wutora, 30. awgusta 2022 spisane wot:

W Němskej pobrachuje po trochowanju něhdźe 40 000 wučerjow

Berlin (dpa/SN). K zahajenju noweho šulskeho lěta pobrachuje na šulach Němskeje po posudku Zwjazka wučerjow Němskeje hač do 40 000 wučerkow a wučerjow. Wučbne zastaranje je so we wšitkich zwjazkowych krajach dale pohubjeńšiło, rjekny prezident zwjazka Heinz-Peter Meidinger powěsćerni dpa. „Po wšej Němskej wuchadźamy wot woprawdźiteho njedostatka 30 000, snano samo 40 000 njewobsadźenych městnow.“

Połoženje, městna z derje wukubłanymi wučerjemi wobsadźić, je so přirunujo z lońšim lětom hišće raz přiwótřiło“, ­rjekny předsydka dźěłarnistwa kubłanje a wědomosć (GEW) Maike Finnen. „Wupad wučby hnydom na spočatku šulskeho lěta je hižo woprawdźitosć, wjetše wučbne skupiny, šmórnjenje spěchowanskich poskitkow a skrótšenja hodźinskich taflow su na dnjowym porjedźe“, rjekny Udo Beck­mann, předsyda Zwjazka zdźěłowanje a kubłanje.

HSSL25

LND onlineshop 2026

Chróšćan Šulerjo

Nowe poskitki knihow LND namakaće w lětušim wudaću Nowinkarja!

Nowinkar 2025