Berlin/Moskwa (dpa/SN). Zwjazkowa kanclerka Angela Merkel (CDU) a ruski prezident Wladimir Putin staj wčera aktualnu krizu mjez Ruskej a Ukrainu po telefonje rozjimałoj. W rozmołwje Putin němsku kanclerku prošeše na ukrainske knježerstwo wliw wukonjeć, zo by so „dalšich njepřemyslenych kročelow wzdało“, ruska powěsćernja Tass rozprawja. K tomu rysowaše Putin situaciju jako „prowokatiwne akcije“ ukrainskeje strony kaž tež jako „hrube ranjenje mjezynarodneho prawa přez jeje wójnske łódźe“ a jako „wotpohladne ignorowanje prawidłow měrniweje pasaže přez teritorialne wodźizny ruskeje federacije“. Poziciju kanclerki Tass žanu njepodawa. Minjeny kónc tydźenja bě ruska mórska straža ukrainskej marinje přejězd přez Kerčsku mórsku wužinu zapowědźiła a tři ukrainske łódźe sćazała. Na to ukrainski prezident Petro Porošenko připowědźi, zo płaći wot jutřišeje srjedy 30 dnjow wójnske prawo. Parlament je naprawu wčera z wulkej wjetšinu schwalił. Dyrbjało-li so połoženje zaso změrować, móže Porošenko wójnske prawo „kóždy čas“ zaso zběhnyć, kaž rjekny.
Zwenkau (dpa/SN). W zwisku ze znješkódnjenjom bomby z Druheje swětoweje wójny w městačku Zwenkau južnje Lipska dyrbješe dźensa 6 000 ludźi swoje bydlenje wopušćić. Wot naprawy nimo toho potrjechene běchu pěstowarnja, šula a chorownja, kaž policija rano zdźěli. Kónčina we wobkruhu jednoho kilometra wokoło strašneje namakanki je zaraćena. Wšitke dróhi do Zwenkauwa su zawrjene. Pěškam a jězdźidłam stej přistup a přijězd do města zakazanej. Wot ranja su wobydlerjam nuzowe kwartěry přistupne. Bombu chcychu w připołdnišich hodźinach znješkódnić.
Hižo wčera popołdnju dyrbješe něhdźe 600 ludźi we wokolinje sto metrow wokoło bomby swoje bydlenje wopušćić. Blisku chorownju su minjenu nóc ewakuowali. Bombu běchu wčera dopołdnja namakali, jako wuzběhnychu twarsku jamu za nowy jednoswójbny dom. Fachowcy za znješkódnjenje municije z Drježdźan zwěsćichu, zo dyrbja bombu na městnje znješkódnić. Za potrjechenych su wobydlerski telefon zarjadowali.
Štyri měsacy njewinowata w jastwje sedźała je žona w staće USA Georgia, dokelž bě policija cokorowu watu za drogi měła. Při kontroli běchu zastojnicy titu ze zdźěla roztłóčenej módrej cokorowej watu našli, kotruž mějachu za metamfetamin. Dokelž bě prěni drogowy test k tomu hišće pozitiwny, zajachu žonu jako dealerku drogi crystal meth. Hakle měsacy pozdźišo sej w laborje namakanku bliže wobhladachu a zwěsćichu, zo je to wata. Žona skorži nětko přećiwo policistam a zhotowjerjej drogoweho testa.
Z „přećelnymi chłostankami“ chcedźa tež lětsa zaso wopytowarjow hodownych wikow w Annabergu-Buchholzu na to skedźbnić, hdyž wopak parkuja. Na lisćiku při awće chcedźa wopytowarjow prosyć lěpje na wobchadne tafle dźiwać, kotrež parkowanje na wšelkich městnach poprawom zakazuja. Pjenježnu pokutu chcedźa sej jenož potom žadać, hdyž wopytowarjo zakaz wospjet ignoruja.
Vatikan (B/SN). Bamž Franciskus je znowa přesnadne přihoty na mandźelstwo w katolskej cyrkwi kritizował. Někotre „pozdatne přihoty“ za zrały rozsud njedosahaja. Dźe tu wo sakrament a nic wo někajku formalitu. Cyłe žiwjenje wjerći so wokoło lubosće. „Z lubosću njesměš so hrajkać!“, praji swjaty wótc.
Myto spožčili
Berlin (B/SN). Myto za „ciwilnu kuražu“ přećiwo prawicarskemu radikalizmej, antisemitizmej a rasizmej spožčichu Janinje Levy z Hamburga. Jednaćelka kreatiwneje agentury bě w aprylu zakročiła, jako buštaj młodaj mužej z kipu na hłowje w Berlinje wot młodeho Syričana z pasom nadběhowanaj a z antisemitiskimi wudmami hanjenaj. Z 3 000 eurami dotěrowane myto dósta Levy 29. oktobra w Berlinje na zarjadowanju Carity.
Wobwinuja měšnika
Varanasi (B/SN). W indiskim měsće Varanasi (zwjazkowy stat Uttar Pradesh) su 18. nowembra katolskeho měšnika Vincenta Pereiru radikalni hinduistiscy nacionalisća wosrjedź nyšpora w modlerskim centrumje atakowali. Policija měšnika zaja, dokelž měni, zo je ze swojej modlitwu a wustupowanjom tumulty hindu-přiwisnikow prowokował.
Bórkowy (SN/at). Žylowska Witaj-pěstowarnja „Mato Rizo“ je prěnja lawreatka krajneho Myta Miny Witkojc za wuběrny serbskorěčny angažement. Z rukow braniborskeje ministerki za wědomosć, slědźenje a kulturu dr. Martiny Münch (SPD) přija nawodnica kubłanišća Diana Buchanowa wuznamjenjenje na swjatočnosći sobotu w Bórkowach.
Na prócowanja wo přichod serbskeje rěče skedźbni ministerka Münch w swojim postrowje runje tak kaž na ćeže, mjeńšinowu rěč wšědny dźeń konsekwentnje nałožować. „Tohodla su rěčne přikłady trěbne“, wona podšmórny. Narodny přikład je Mina Witkojc, mjenowa patronka noweho serbskeho myta, dotal jeničkeho po žonje pomjenowaneho.
London (dpa/SN). Po wčerawšim přihłosowanju čłonskich krajow EU k zrěčenju z Wulkej Britaniskej wo wustupje kraja z EU měrja so woči zaso na britisku stolicu London. Tam chcyła premierministerka Theresa May wujednany kompromis w Delnjej komorje parlamenta zakitować, byrnjež přećiwnicy masiwne spjećowanje připowědźili. Rozsudne wothłosowanje ma so w decembru wotměć. Dyrbjało-li zrěčenje zwrěšćić, hrozy chaos.
Migrantow wróćo dowjezć
Tijuana (dpa/SN). Po tumultach na mjezy k USA je Mexiko připowědźiło, zo chcyło migrantow ze srjedźoameriskich krajow, kotřiž běchu spytali mjezu ilegalnje přewinyć, do jich domizny wróćo dowjezć. Skupina něhdźe 500 migrantow chcyše so na namjeznym přechodźe El Chaparral na sewjeru kraja namócnje do USA dóstać. Mexiska policija podarmo spyta, tomu zadźěwać. Wěstotne mocy USA zasadźichu sylzopłun.
Za dobrowólny zawjazk
Moskwa/Kijew (dpa/SN). Po sćazanju wjacorych łódźow ukrainskeje mariny přez Rusku je ukrainske knježerstwo wójsku kraja přikazało na wojerske zasadźenje so přihotować. Do toho bě wěstotna rada kraja poručiła wójnski staw wukazać, kaž zakitowanske ministerstwo dźensa w Kijewje zdźěli.
Mjeztym je Ruska blokowanu Kerčsku mórsku wužinu před połkupu Krim zaso wotewrěła. Łódźe smědźa ju wot dźensnišeho ranja zaso wužiwać, ruske medije rozprawjeja. Ruska bě přeliw wčera z wěstotnych přičin zawrěła. Do toho bě ruska marina ukrainskim łódźam zakazała, přejězd wužiwać, a je tři łódźe sćazała.
Ukrainski prezident Petro Porošenko je připowědźił, zo chce so w tej naležnosći z generalnym sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom a druhimi zapadnymi politikarjemi skontaktować a z nimi dalše postupowanje rozjimać. Zdobom je rezerwistam kraja přikazał na móžne zwołanje do wójska so přihotować.
Moskwa je, reagujo na naprawy Kijewa, wo hnydomne zwołanje Bjezstrašnostnejej rady UNO prosyła.
Wutřěle ze samopasleneje płunoweje kanony na kwasu su w delnjobayerskim Bad Füssingenje zasadźenje policije zawinili. Do toho informowachu wjacori wobydlerjo policiju, zo bě něchtó w nocy třělał. Tomu drje zasadnje tak bě, ale wutřěle njeběchu strašne. Kwasna hosćina bě na priwatnej ležownosći na česć nowozmandźeleneju z kanonu třělała. Městna policija pak njebě informowana. Zastojnicy hotowostneje a zwjazkoweje policije móžachu woměrje zaso wotjěć. Štó ma akciju zapłaćić, hišće pruwuja.
Pytajo za pokładom je cłownica w Podstupimje drogi namakała. Zhromadnje ze swójbnymi bě wona we wobłuku moderneje nawigaciskeje hry geocaching po puću, jako jej podhladnej pakćikaj napadnyštej, kotrež zboka puća schowanej ležeštej. W nimaj bě cyłkownje 116 gramow marihuany. „Wjeselu so, zo njejsu dźěći drogi při hrajkanju našli“, rjekny žona a donjese pakćikaj policiji.