Komunalna naležnosć?

srjeda, 29. januara 2020 spisane wot:
Serwisowy běrow za serbsku rěč we Wojerecach dobre štwórć lěta dźěła. Jako posłužbnik komunow w serbskim sydlenskim rumje Sakskeje wažny nadawk spjelnja. Wšako dźe wo to, w mnohich wosebje němsko-serbskich komunach našu maćeršćinu zaso zaměrnišo wužiwać. Dokelž nimaja tam hižo wobydlerjow-serbšćinarjow, je jim tale wěcywustojna rěčna podpěra jara spomóžna. Prawje je, zo financuje Swobodny stat Sakska běrow z hornca serbskeje komunalneje pawšale. Aktualny přikład pak da mje wo tym rozmyslować, što za „komunalnym“ tči: Wojerowski běrow njeje nadawk přiwzał, serbskorěčne přełožki za webstronu noweho lětnika Sakskeho fondsa „Čiń sobu!“ wobstarać, dokelž nima to za komunalnu naležnosć. Z toho wurosće prašenje, hač je jenož to komunalneho razu, štož gmejny, města abo wokrjesaj tam přełožować dadźa. Abo słuša tež to k tomu, štož ma z tamnišim žiwjenjom činić? Axel Arlt

Wuskidź (CK/SN). Na třělnej čarje čo. 8 wojerskeho zwučowanišća Hornja Łužica pola Wuskidźe bě minjene dny chětro wótře. Nadawk wojakow tankoweho bataljona 414 rěkaše: mechanizowane mocy přećiwnika zničić, bjeztoho zo swójski škit zanjechaja. Zwučowali su to ze štyrjomi tankami typa Leopard 2, w kóždym z nich bě wobsadka štyrjoch wojakow. Třěleli su na atrapy pozdatneho njepřećela, pak stejo pak jěducy. Nimo toho zwučowachu na druhich čarach z ručnymi brónjemi třěleć a škričkować.

Hakle před třomi lětami běchu dwunarodowy tankowy bataljon 414 nastajili. Projekt „Taurus“ je „dospołnje nowa dimensija zhromadneho dźěła we wobłuku NATO“, rozłožuje komandant, podpołkownik­ Hagen Ruppelt. Zaměr je zhromadne zwučowanje měšanych wobsadkow tankow. Wšitkim wobdźělenym je to „wšědnje nowe wužadanje“. Rozdźělne zakonske rjadowanja, dźěłoškitne předpisy, zakonje wo dźěłowych a wotpočnjenskich časach kaž tež wjele druheho ma so wobkedźbować. Jednotki hotuja so na swoje klětuše zasadźenje w Litawskej.

To a tamne (29.01.20)

srjeda, 29. januara 2020 spisane wot:

Z oficialnym protestom je so italske knježerstwo pola němskeho knježerstwa hóršiło, dokelž dyrbješe ministerski prezident Giuseppe Conte na skupinskim wobrazu wobdźělnikow konferency wo Libyskej w Berlinje w druhim rynku stać. „To bě zmylk němskeho protokola“, rjekny Conte wčera w italskej telewiziji. We wideju je widźeć, kak italski premier za městnom w prědnim rynku pyta, skónčnje pak dyrbi do druheho.

Wosrjedź kuchnje stejo wostało je awto w Eifeli, po tym zo bě murju domskeho přerazyło. 64lětny bě na nahłej dróze po puću a chcyše naprawo wotbočić. Z dotal njeznateje přičiny pak jědźeše runje dale, přełama płót, zjědźe do murje, přerazy ju a wosta w kuchni stejo. 69lětny wobsedźer domu, kiž tam runje w kuchni kofej warješe, so na zbožo jenož­ na noze zrani.

Kurt Biedenkopf słuša k tym (zapado-)­ ­němskim politikarjam, kotřiž běchu hižo do nowowu­two­rjenja Swobodneho stata Sakskeje nazymu 1990 Serbow wopytali. Jako načolny kandidat CDU zetka wón zastupjerjow našeho ludu w Budyskim Serbskim domje. Wusko zwjazane z jeho mjenom je wu­two­rjenje Załožby za serbski lud. Na jubilara, kiž swjeći dźensa dźewjećdźesaćiny, so někotři Serbja dopominaja.

Kurta Biedenkopfa, chětro małeho, ale mudreho a zrěčniweho profesora, hižo wot nazymy 1990 bliže znaju, zaćahnywši jako zapósłanc do krajneho sejma. Štyri lěta sym so te­hdy husćišo z nim we wěstej distancy abo cyle blisko zetkawał – a to nic jenož na přijećach w statnej kencliji abo na koncertach w Semperowej operje a dru­hdźe, hdźež jemu dru­hdy ruku stłóčich abo jenož strowjo přinygnych. Biedenkopf přeco, hdyž so mje dohlada, kedź­bliwje ze šibałym a přećelnym nygnjenjom wotmołwi, druhdy mje tež sam z ruku ­a zdwórliwym postrowom powita.

Předewšěm w chutnych debatach w plenumje a w kulturnym a medijowym wuběrku sejma sym so z nim samo „kocorował“. Jako rěčnik za kulturu, medije­ a serbske naležnosće najsylnišeje opoziciskeje frakcije w krajnym parlamenće sym husćišo jónu politiku CDU a jeje knježerstwa na polomaj medijow a kultury zjawnje a druhdy dosć wótrje rozskubał.

Chinjanka wirus sobu přinjesła

wutora, 28. januara 2020 spisane wot:

Mnichow (dpa/SN). Prěni króć su w Němskej infekciju z nowym wirusom Corona zwěsćili, kotryž zawinuje schorjenje płucow. Muž ze Starnbergskeho wokrjesa njedaloko Mnichowa je so z wirusom natyknył. Jeho lěkuja na izolaciskej staciji. Po prěnich informacijach je Chinjanka muža natyknyła. Wona bě na dalekubłanju w firmje Webasto w Starnbergskim wokrjesu w Hornjej Bayerskej była a je drje wirus sobu přinjesła, kaž powěsćernja dpa rozprawja.

Merkel Morawieckeho přijała

Berlin (dpa/SN). Zwjazkowa kanclerka Angela Merkel (CDU) je dźensa pólskeho ministerskeho prezidenta Mateusza Morawieckeho na rozmołwu přijała. Wona witaše jeho w kanclerskim zarjedźe. Na dnjowym porjedźe wuměny myslow stejachu temy kaž brexit a nowy etat Europskeje unije. Wobkedźbowarjo wočakowachu, zo budźetaj tež nowy pólski zakoń wo disciplinowanju sudnikow rozjimać. Zjawnosć po rozmołwje informować njebě­ planowane.

Duda do Israela přeprošeny

Namóc raznje zasudźeja

wutora, 28. januara 2020 spisane wot:
Lipsk (dpa/SN). Dźěłarnistwo žurnalistow dju je nadpady na zastupnikow medijow na demonstraciji minjenu sobotu w Lipsku raznje zasudźiło. Zo na kromje demonstracije – a to hišće za nowinarsku swobodu – žurnalistow atakuja, njeje zasadnje akceptabelne, rjekny zwjazkowa jednaćelka dźěłarnistwa Cornelia Berger. Nowinarska swoboda měła so najebać wšitke wobstejnosće respektować, sej wona žadaše. Dźěłarnistwo dju je čłon wulkeho dźěłarnistwa ver.di. Při demonstraciji lěwicarskeje platformy „Linksunten.Indymedia“ běchu kamjenje na policistow mjetali. Wjacori žurnalisća rozprawjachu nimo toho wo njepřećelskosćach a hroženjach ze stron demonstrantow přećiwo nim.

Hišće tójšto dźěła

wutora, 28. januara 2020 spisane wot:
Berlin (dpa/SN). Předźěłać tysacy padow znjewužiwanja dźěći w Němskej je so minjene dźesać lět po słowach potrjechenych a fachowcow chětro dlijiło. Tež nastupajo prewenciju kritizuja woni pobrachowacy angažement. „Njejsmy dawno hišće na kóncu“, potwjerdźi předsydka njewotwisneje komisije k předźěłanju splažneho znjewužiwanja dźěći Sabine Andresen powěsćerni dpa. Přeco hišće njeje politika rozsudźena dosć, sej woprawdźe wot wšitkich institucijow předźěłanje, škitne koncepty a připóznaće prawow dźěći a młodostnych konsekwentnje wužadać. Runje před dźesać lětami, 28. januara 2010, buchu pady znjewužiwanja w katolskim elitnym gymnaziju Koleg Kanizija ze 70- a 80tych lět znate. Na to jewjachu so po wšej Němskej dalše pady. Komisiju su lěta 2016 zasadźili.

Wopory nacijow wopominali

wutora, 28. januara 2020 spisane wot:
Drježdźany (dpa/SN). 75 lět po wuswobodźenju nacistiskeho zaničowanskeho lěhwa Auschwitz je Sakski krajny sejm wčera zhromadnje z krajnym knježerstwom wopory nacionalsocializma wopominał. Ministerski prezident Michael Kretschmer (CDU) rěčeše na wopomnjenskim zarjadowanju wo „najćmowšim dźělu“ němskich stawiznow. Nacisća su miliony ludźi šikanowali, wuhnali, krjudowali a morili. Tež hdyž někotři wo „kulće winy“ rěča, je kultura dopomnjenja tež 75 lět po tym wažna. „K našemu žiwjenskemu wašnju w Němskej słuša jasna pozicija k našim stawiznam, wotpokazać kóždu formu antisemitizma a podpěrać eksistencne prawo Israela“, Kretsch­mer potwjerdźi. Tež prezident krajneho sejma Matthias Rößler (CDU) namołwi do boja přećiwo antisemitizmej a za demokratiju. Ničo njewoprawnja hroženja ze smjerću, namołwy k namocy a politisce motiwowane nadpady. „Štóž to čini, njeje ničo ze stawiznow wuknył.“

„Žane eksperimenty z milinu“

wutora, 28. januara 2020 spisane wot:

Ministerski prezident Kretschmer chce najprjedy nowe dźěłowe městna

Drježdźany/Berlin (dpa/SN). Sakski ministerski prezident Michael Kretschmer (CDU) nochce nastupajo kónc zmilinjenja brunicy „žane eksperimenty na kóšty wěsteho zastaranja z milinu w Němskej“ akceptować. „Pospyty ze zastaranjom energije, kotrež hospodarstwo wohrožeja a ludźi w ćmě stejo wostajeja, njedowolu“, rjekny Kretschmer nowinarjam. „Budźemy w lětomaj 2023 a 2026 přepruwować, hač so kónc brunicy radźi abo nic.“

Zwjazkowe hospodarske ministerstwo bě minjeny tydźeń nowy naćisk wo skónčenju zmilinjenja předpołožiło. Kónc brunicy je wuměnjenje za planowane inwesticije Zwjazka. Je to 40 miliardow eurow we wuhlowych kónčinach, z kotrymiž chce potrjechenym regionam pomhać hospodarstwo přetworić.

HSSL25

LND onlineshop 2026

Chróšćan Šulerjo

Nowe poskitki knihow LND namakaće w lětušim wudaću Nowinkarja!

Nowinkar 2025

Midas Logo