Dopominaja na sławne časy hale

srjeda, 19. awgusta 2026 spisane wot:
Zły Komorow (SN). Tuchwilu je sportownja Delnjołužiska hala w Złym Komorowje wulke twarnišćo a jedyn z najwjetšich projektow w zwisku ze změnu strukturow w měsće. Přichodne lěta ma so twarjenje na moderne a bjezbarjerne zetkanišćo za transfer wědy, sporta a kultury pře- a wutwarić. Přez wjele lětdźesatkow běše hala znate a wažne wubědźowanišćo. Bywša sportownja „Aktiwist“ je za čas NDR někotryžkuli europski rekord dožiwiła. Wot póndźele hač do pjatka přeprošuje město zajimcow na přehladku stawiznow sportownje do měšćanskeje radnicy. Wopytowar nańdźe tam mjez druhim historiske fota a filmowe na­hrawanja wulkich sportowych zarjadowanjow.

Knobloch: AfDrosće kaž NSDAP

srjeda, 19. awgusta 2026 spisane wot:
Berlin/Mnichow (dpa/SN). Hladajo na prognozy za wólby w Saksko-Anhaltskej je so Charlotte Knobloch, předsydka Israelitiskeje­ kultusoweje wosady Mnichow a Hornja Bayerska, wčera słowa jimała.­ W interviewje z magacinom Stern wotmołwi 93lětna na prašenje, hač hodźi so wuwiće stronow AfD a NSDAP přirunować: „Na jenaku runinu stajeć to njemóžemy, ale přirunować.“ Tež NSDAP je swój čas jako mała nakromna strona dźěłać započinała a hranicy politiskich móžnosćow wuspytowała. „Eksaktnje to samsne stawa so nětko z AfD. Strona rosće, ćim radikalnišo wustupuje“. W jeje žiwjenju je mnoho hrózbnych stronow dožiwiła, přispomni Knobloch, „žana pak tak strašna njebě, kaž to AfD tuchwilu je“.

Najebać suchotu žně moderatne

srjeda, 19. awgusta 2026 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). Joachim Rukwied, prezident Němskeho burskeho zwjazka DBV, wopisa na wčerawšej nowinarskej konferency zwjazka w Berlinje lětuše žně jako přesłapjace. Wosebje w južnej a zapadnej Němskej su so pobrachowace spadki negatiwnje na wunoški burow wuskutkowali. DBV wočakuje lětsa cyłkowne žně žita we wobjimje něhdźe 41,9 milionow tonow. To je sydom procentow mjenje hač loni. Rukwied pak na to skedźbni, zo mějachu němscy ratarjo loni z 45 milionami tonami žita wosebje sylny wuslědk.

Regionalne rozdźěle žnjow we wšelakich kónčinach republiki běchu lětsa wosebje widźomne, prezident DBV naspomni. Hladajo na hubjenu hospodarsku situaciju mnohich ratarskich zawodow žada sej burski zwjazk financnu podpěru ze stron Zwjazka a EU. Mjez druhim namjetuje, zo EU planowane přiražki za hnojenje wot 60 milionow na 180 milionow eurow zwyši. Direktne agrarne subwencije měła EU k 80 procentam město w decembrje hižo w oktobrje na burow wupłaćić.

Šule njech jednaja

srjeda, 19. awgusta 2026 spisane wot:
Wšědny dźeń a w medijach widźu přeco wjace młodostnych, kotřiž ekstremistiske powěsće a symbole šěrja a so w typiskej modźe po měsće a šulach pohibuja. Direktorka Phillipa Melanchtonoweho gymnazija w Budyšinje ma prawdźepodobnje styki do prawicarsko-ekstremistiskeho miljeja; šulske blida a sćěny Serbskeho gymnazija Budyšin běchu za mój šulski čas zdźěla z hokatymi křižemi „pyšene“. Prawicarski ekstremizm zadobywa so dźeń a bóle do srjedźizny towaršnosće a šulskeho žiwjenja. Reagujo na to wuwichu wjacore sakske ministerstwa zhromadny „Akciski plan přećiwo ekstremizmej na šulach“, kotryž su wčera w kabineće předstajili. Prewenciski plan wopřijima zažne demokratiske kubłanje, dalekubłanja wučerjow, podpěru šulow we wobchadźe z ekstremizmom kaž tež spěchowanje wědomja nastupajo symbole tajkeho razu. Nadźijam so, zo so starosće šulerjow skónčnje chutnje bjeru a šule plan swědomiće realizuja. Mila Dźisławkec

Wosobinska podpěra wažna

srjeda, 19. awgusta 2026 spisane wot:

Drježdźany (dpa/SN). Po wobličenjach chorobneje kasy Barmer diagnosticěruje so pola nimale kóždeho štwórteho dźěsća w Sakskej rěčne mylenje. W lěće 2024 registrowachu pola 23,8 procentow sakskich dźěći w starobje dweju do pjeć lět tute mylenje wuwića. W lěće 2005 wučinješe podźěl potrjechenych hišće 19,8 procentow. Něhdźe 8,3 procenty dźěći ma mylene motoriske wuwiće. To je 26 procentow wjace hač w lěće 2005. Zasadnje su hólcy bóle potrjecheni hač holcy. Za statistiske wobličenja su fachowcy Barmer anonymizowane daty Zwjazkoweho statistiskeho zarjada wuhódnoćili.

Hladajo na wuslědki skedźbnja sakska krajna jednaćelka Barmer Claudia Beutmann na to, zo trjebaja dźěći wot spočatka žiwjenja nadosć składnosćow sej hrajkać, rěčeć a so hibać. Tute aktiwity nje­spěchuja jenož wuwiće, ale tež socialne kompetency dźěći. Při tym su spušćomne socialne kontakty njeparujomne. Wosobinsku podpěru dźěći digitalne medije narunać njemóža. „Runje w prěnich žiwjenskich lětach su realne interakcije a zhromadne dožiwjenja jara wažne“, Beutmann wuzběhnje.

Tež w Strobicach kokota łapali

srjeda, 19. awgusta 2026 spisane wot:
Po lětušich žnjach žita su minjenu njedźelu tež w delnjołužiskej wsy Strobice žnjenski nałožk łapanja kokota přewjedli. We wsy, kotraž słuša do gmejny Choćebuz, wojowaše­ wosom muži na konju wo krónu žnjenskeho krala. Tu zdoby sej lětsa bywši nawoda Strobičanskeje wjesneje młodźiny Maks Behla na swojim konju Lucky­ (na foće). Trenowali běchu zmužići jěcharjo kaž hižo loni na Jerolec jěcharskim­ dworje w Běłej Górje. Zarjadowanje zahajiło je 21 holcow w delnjoserbskej drasće ze swjedźenskim ćahom po wsy. Hudźbnje přewodźachu je při tym muzikanća­ wjesneje dujerskeje kapały. Foto: Michael Helbig

Pegel Sprjewje stabilizować

srjeda, 19. awgusta 2026 spisane wot:
Podstupim (dpa/SN). Sprjewja na juhu Braniborskeje ma dale přemało wody. Hladajo na napjate połoženje spytaja zarjadnistwa telko wody kaž móžno w kónčinje dźeržeć. Tola tež w składach za wodu je mało rezerwow, kotrež móhli deficit wurunać. Tohodla su so zarjadnistwa w Braniborskej rozsudźili, druhu fazu koncepta za wobhospodarjenje při niskim stawje wody wuwołać, kaž braniborske ministerstwo za ratarstwo a zežiwjenske hospodarstwo, wobswět a škit přetrjebarjow zdźěla. We wotpowědnym wozjewjenju medijam rěka, zo njeje hižo móžno, minimalny wotliw wody Sprjewje zaručeć. Tohodla su přidatne naprawy trěbne, zo móhli situaciju stabilizować. Jednotliwe přepławy w delnich Błótach maja so hišće w běhu tohole tydźenja zawrěć. Nimo toho zamołwići staw wody skedźbliwje a krok po kroku we wěstych pasmach zniža, štož je dźakowano spušćadłow w Błótach móžno. Nadal je kruće zakazane, wodu z rěki brać. Jeli njehodźi so pegel w Błótach stabilizować, su dalše naprawy trěbne. Přiwšěm je tuchwilu hišće móžno, po błótowskich groblach padlować abo čołmikować.

To a tamne (19.08.26)

srjeda, 19. awgusta 2026 spisane wot:

Wulki krater na měsačku zawostajił je dźěl swětnišćoweje rakety Falcon9, kotraž je tam 5. awgusta do powjercha dorazyła. Wotpowědne fota měsačk wobkružowaceje sondy je ameriska swětnišćowa agentura NASA wčera wozjewiła. Krater ma přeměr něhdźe 18 metrow a je nimale tři metry hłuboki. Raketa Elona Muskoweho předewzaća SpaceX běše loni nazymu slědźenske nastroje na měsačk transportowała.

Ameriski koncern Meta steji wospjet wohrožowanja strowoty dźěći dla před sudnistwom, tónraz w kaliforniskim Oak­landźe. Online-platformy su „wědomje tak konstruowane, zo polěkuja wotwisnosćam dźěći“, wumjetuje zamołwita sudnica Megan O’Neill koncernej pod nawodom Marka Zuckerberga. W padźe zasudźenja hrozy chłostanje we wob­jimje 200 miliardow dolarow.

Smjerć profesora rozhorja

wutora, 18. awgusta 2026 spisane wot:

Cambridge/London (dpa/SN). W zwisku ze smjerću Jasona Ardayja, bywšeho profesora na jendźelskej wysokej šuli University of Cambridge, je kancler uniwersity wo „rasistiskej honjeńcy“ medijow w zašłych tydźenjach rěčał. Wumjetowanjow plagiata dla běše 41lětny swoju profesuru złožił. Minjeny pjatk nadeńdźechu jeho mortweho w jeho Londonskim bydlenju. Ardaya su 2023 jako najmłódšu person of colour na profesora w stawiznach uniwersity powołali. Tysacy ludźi su so wčera na wopominansku­ stražu w Londonje zešli a na rasistisku kampanju medijow skedźbnili.

Do syće senata so zadobyli

Berlin (dpa/SN). Hackerojo su so do syće zarjadnistwa Berlinskeho senata zadobyli. Potrjechenej stej zarjadnistwje za wuwiwanje města, twarjenje a bydlenje kaž tež za mobilitu, wobchad, wobswět a škit klimy, kenclija senata wčera zdźěli. Hač abo kotre daty skućićeljo rubichu, dotal „trajacych forensiskich přepytowanjow dla“ wozjewili njejsu.

Najćeši nadpad na Moskwu

Ze swjatočnej Božej mšu su minjenu sobotu hoberski „Pomnik maćerje Božeje“ w pólskej wsy Konotopie blisko Torunja­ ­poswjećili. 55 metrow wysoki twar je najwjetša postawa swj. Marije w Europje. Financował je ju 75lětny multimilionar Roman Karkosik, sobu najbohatši přede­wzaćel Pólskeje. Kelko pjenjez je do natwara inwestował, pak njepřeradźi. Twarscy fachowcy wuchadźeja z toho, zo wučinjeja kóšty cyłkownje něhdźe 23 milionow eurow. Foto: dpa/Claudia Ciobanu

HSSL25

LND onlineshop 2026

Chróšćan Šulerjo

Nowe poskitki knihow LND namakaće w lětušim wudaću Nowinkarja!

Nowinkar 2025

Midas Logo