To a tamne (16.06.26)

wutora, 16. junija 2026 spisane wot:

Hape Kerkeling, znaty němski komikar a awtor, je w online-peticiji, w kotrejž jeho jako zwjazkoweho prezidenta namjetuja, dotal 100 000 wot 200 000 trěbnych hłosow docpěł. Na prašenje, hač sej přicpěwa, najwyše statne zastojnstwo w Němskej woprawdźe wukonjeć, wón praji: „Hdyž sej ludźi bliže wobhladam, kotřiž tuchwilu we wodźacych funkcijach na swěće skutkuja, zwažu sej haj prajić!“

Somaliskemu sudnikej Omarej Artanej, kotremuž njeběchu USA zajězd do kraja dowolili, zapłaći FIFA połnu mzdu, tež hdyž so na swětowym mišterstwje w kopańcy njewobdźěli. Kelko sudnicy dokładnje zasłuža, zhonja hakle na kóncu turněra, zdźěli koparski zwjazk. FIFA je Omara Artana nimo toho jako sudnika supercup-finala mjez mustwomaj Paris Saint-Germain a Aston Villa dnja 12. awgusta in Salzburgu powołała.

Natwarja solarnu připrawu

póndźela, 15. junija 2026 spisane wot:

Vatikan (B/SN). Najmjeńši stat swěta so bórze kompletnje ze solarnej milinu zastara, podkładźe hižo wot lěta 2025 płaćiwe zrěčenje z Italskej. Twar hoberskeje fotowoltaikoweje připrawy, kotryž je bamž Franciskus nastorčił, nastanje na płoninje 420 hektarow – dźesać króć tak wulkej kaž je 44 ha wulka ležownosć Vatikanskeho stata. Z připrawu móže Vatikan samo Rom dźělnje sobu zastarać.

Cyrkwinske wuměłstwo

Linz (B/SN). Dekanka na fakulće za filozofiju a wuměłske wědomosće uniwersity w Linzu prof. Ilaria Hoppe zwěsća, zo je cyrkwinske wuměłstwo zaso jara aktualne. Wuměłcy su so stajnje hižo z nabožinami zaběrali, kaž Wassily Kandinsky, Marc Chagall, Tilmann Riemenschneider abo Michael Triegel. Kak wuměłcy swoje twórby zhotowjeja wotwisuje wot nadawkidawarjow.

Nabožinska mnohotnosć

Malinkowa nowa społnomócnjena

póndźela, 15. junija 2026 spisane wot:

Wojerecy (AK/SN). Pod hesłom „Mój čas je w twojimaj rukomaj“ swjećachu wobdźělnicy minjeny kónc tydźenja we Wojerecach 80. Serbski ewangelski cyrkwinski dźeń. „Njejsmy jenož digitalnje zwjazani. Woprawdźita zwjazanosć je wot čłowjeka k čłowjekej žiwa“, podšmórny sobotu fararka Jadwiga Malinkowa ze Slepoho na zahajenskim nyšporje dnja. Cyrkwinski dźeń je Serbow a přećelow z cyłeje Łužicy kaž tež z Drježdźan abo Lipska zjednoćił. We wodźenjach po měs­će zeznachu woni serbske Wojerecy. Sigrun Nasdala a Werner Sroka wobdźělnikam zajimawosće města spřistupništaj.

Płaćizny wolija spadnyli

póndźela, 15. junija 2026 spisane wot:

New York (dpa/SN). Dojednanje mjez USA a Iranom w zwisku ze zakónčenjom wójny je so hnydom pozitiwnje na płaćizny wolija na swětowych wikach wuskutkowało. Płaćizna referencneje družiny nafty Brent spadny wčera wo nimale štyri procenty na něhdźe 84 US-dolarow za barrel. Płaćizna US-družiny wolija WTI spadny podobnje sylnje na 81 US-dolarow na barrel.

Rusku łódź zadźerželi

London (dpa/SN). Britiske wójsko je wčera w Doverskim přeliwje łódź njelegalneje ruskeje floty za transport nafty zadźeržało. Wo tym informuje britiski premierminister Keir Starmer na platformje X. Wojerska operacija traješe šěsć hodźin. Nimale 244 metrow dołha łódź „Smyrtos“ jězdźi pod kamerunskej chorhoju a běše z ruskeho přistawa startowała, britiske zakitowanske ministerstwo wčera­ zdźěli.

Na deportacije spominali

W francoskim Évianje zahaja dźensa hospodarski wjeršk G7. W něhdźe 45 kilometry zdalenym šwicarskim Genfje su wčera tysacy­ přećiwo politice wulkich zapadnych industrijnych narodow protestowali. Spočatnje měrliwa demonstracija w běhu popołdnja­ eskalěrowaše. Něhdźe 7 000 policistow běše zasadźenych. W rozestajenjach z policiju wobškodźichu k namocy zwólniwi­ demonstranća awta a twarjenja. Foto: dpa/Pietro Staricco

Köpping za lěpši škit dołžnikow

póndźela, 15. junija 2026 spisane wot:
Drježdźany (dpa/SN). Sakska socialna ministerka Petra Köpping (SPD) žada sej po zdźělence němskeje powěsćernje dpa, zo maja so w zadołženju tčacy wobydlerjo lěpje škitać. „Ludźo dyrbjeli najebać swoju chutnu financnu situaciju móžnosć měć, swoju podruž, milinu abo zežiwidła a medikamenty zapłaćić“, wona podšmórny. Tole zaručeja tak mjenowane p-konta. Tam je postajena měsačna suma za potrjechenych před sćazanjom škitana. Hustohdy pak banki na to njedźiwaja, girokonto dołžnika na p-konto změnić. „Trjebamy jednotne zwjazkowe standardy za banki, dalekubłanja jich sobudźěłaćerjow­ w tutym zwisku kaž tež sankcije, jeli předpisy njedodźerža“, Köpping­ podšmórny.

Kyjiwski klóšter so palił

póndźela, 15. junija 2026 spisane wot:
Kyjiw (dpa/SN). W běhu wčerawšich ruskich powětrowych nadpadow na ukrainsku stolicu Kyjiw je so tež klóšter na pahórčinje při rěce Dnipro, kotryž słuša wot lěta 1990 k swětowemu kulturnemu herbstwu, wobškodźił. Po informacijach wojerskeho guwernera Kyjiwa Tymura Tkatšenka je so třěcha katedrale klóštra paliła. Ruska bě při swojich nadpadach minjenu nóc wjace hač 50 raketow a 500 trutow zasadźiła. Dotal njeje jasne, hač je wona w 11. lětstotku załoženy klóšter direktnje bombardowała abo hač je so wón indirektnje přez wottřělene a na zemju padace dźěle raketow a trutow zapalił. Lěta 1941 wobškodźenu katedralu klóštra běchu restawrowanu hakle w 1990tych lětach zjawnosći přepodali.

Iran a USA zakład za přiměr stworiłoj

póndźela, 15. junija 2026 spisane wot:
Washington/Islamabad/Teheran (dpa/SN). Wjacore tydźenje běchu USA a Iran wo pućach k zakónčenju wójny jednałoj. Wčera, na 80. narodninach prezidenta USA Donalda Trumpa, stej so wobě stronje na ramikowe zrěčenje dorozumiłoj. Nimo zastupjerjow knježerstwow wobkrućeja tole tež zastupjerjo Pakistana, kotryž bě w jednanjach jako posrědkowar skutkował. Zrěčenje je zakład za dalše jednanja, w kotrychž chcedźa mjez druhim wažnej dypkaj kaž iranski atomowy program abo wojerske rozestajenja na teritoriju Libanona mjez Israelom a islamistiskej organizaciju Hisbollah rozrisać. Dokładny tekst ramikoweho zrěčenja dotal wozjewili njejsu. Ministerski prezident Pakistana Shehbaz Sharif piše na platformje za krótkopowěsće X, zo stej so wobě stronje na hnydomne a doskónčne zakónčenje wojerskich operacijow na wšěch frontach dojednałoj. To płaći tež za konflikt mjez Israelom a islamistiskej Hisbollah. Pjatk chcedźa Iran a USA dojednanje na hospodarskim wjeršku G 7 w francoskim Évianje podpisać.

Wólby krajneju sejmow w fokusu

póndźela, 15. junija 2026 spisane wot:

Schwesig (SPD) a Schulze (CDU) chcetaj ze swojej prominencu wolerjow zdobyć

Wismar/Dessau-Roßlau (dpa/SN). Na swojimaj stronskimaj zjězdomaj minjenu sobotu stej Saksko-Anhaltska CDU kaž tež Mecklenburgsko-Předpomorska SPD swój kurs hladajo na přichodne wólbny krajneho sejma lětsa w septem­brje postajiłoj. Dokelž AfD we woběmaj zwjazkowymaj krajomaj we woprašowanjach tuchwilu jasnje najwjace sympatije za sebje zběra, zhladujetej wobě stronje z wěstej nerwozitu na wólby. W Saksko-Anhaltskej leži AfD z 42 procentami před CDU, kotraž ma 25 procentow. W Mecklenburgsko-Předpomorskej ma AfD 35 procentow před SPD ze 27 procentami.

Palaca žarliwosć

póndźela, 15. junija 2026 spisane wot:
Po nowych masiwnych ruskich bombowych nadpadach so wot wčerawšeho wječora na Ukrainje wjele wuznamnych twarjenjow pali. Mjez druhim Muzej tworjaceho wuměłstwa w Charkowje abo Kyjiwski prózdnjeńcowy klóšter, kotryž je ze swojej nimale sto metrow wysokej zwóńcu jara napadny symbol ukrainskeje stolicy.­ Klóšter steji wot lěta 1990 na li­sćinje swětoweho kulturneho herbstwa UNESCO, potajkim wot časa, jako Ukraina hišće samostatna była njeje. W běhu poslednich wulkich wójnow je so wón štyri króć palił – 1918, 1941, lětsa w januarje a nětko w juniju. Wina na tym běše přeco režim w Moskwje. Čehodla? Dokelž su Rusojo žarliwi na to, zo maja jich stawizny, stawizny wuchodnych Słowjanow, swoje spočatki w Ukrainje. Klóšterski kompleks w Kyjiwje měješe swoje spočatki w lěće 1051. Prěnje pisomne naspomnjenje Moskwy­ běše w lěće 1147. Hižo tutón fakt praji wšitko wo stawizniskim wuznamje Ukrainy. Lukáš Novosad

HSSL25

LND onlineshop 2026

Chróšćan Šulerjo

Nowe poskitki knihow LND namakaće w lětušim wudaću Nowinkarja!

Nowinkar 2025

Midas Logo