Wuwzaćny staw w Ekuadorje

štwórtk, 10. awgusta 2023 spisane wot:
Quito (dpa/SN). Po morjenju prezidentskeho kandidata w Ekuadorje je prezident Guillermo Lasso wuwzaćny staw w južnoameriskim staće wukazał. Naprawa traje 60 dnjow, wón po posedźenju wěstotneho kabineta zdźěli. Wólby prezidenta chcedźa kaž planowane 20. awgusta přewjesć. Prezidentski kandidat ­Fernando Villavicencio bě wčera při atentaće žiwjenje přisadźił. Njeznaty bě 59lětneho po wólbnym zarjadowanju w stolicy Quito zatřělił. Ekuador tči w ćežkej politiskej krizy. Kraj ćerpi žołmy namocy ze stron drogowych cwólbow.

Dalšej systemaj Patriot za Ukrainu

štwórtk, 10. awgusta 2023 spisane wot:

Berlin/Kijew (dpa/SN). Němska sylni powětrowe wotwobaranje Ukrainy z dalšimaj baterijomaj lětadła a rakety wotwobaraceho systema Patriot. Tole wuchadźa z oficialneje lisćiny wojerskeje pomocy za wot Ruskeje nadpadnjeny kraj. Zwjazkowe knježerstwo lisćinu tydźensce wudospołnja. Ukrainje su w USA twarjene systemy Patriot wosebje wažne, dokelž su z nimi po informacijach Kijewa hižo wospjet přewšo spěšne ruske rakety wottřělili. Na pomoc běchu so ze zwjazkowym kanclerom Olafom Scholzom (SPD) dojednali, zdźěli ukrainski prezident Wolodymyr Zelenskyj. „Dojednanje tysacam našich wobydlerjow žiwjenje wuchowa“, Zelenskyj w interneće piše. Němska sćele Ukrainje we wobłuku plana mjez druhim rjećazowe jězdźidła, nakładne awta, mašinske třělby, dalokowidy a techniski ­material za wotstronjenje minow.

Němske baterije systema Patriot wostanu hač do kónca lěta w Pólskej. Wotpowědny poskitk zwjazkoweho knježerstwa su we Waršawje přiwzali, zdźěli zakitowanski minister Mariusz Błaszczak wčera pólskim rozhłosownikam. Potom chce Pólska sama tajke systemy wužiwać.

To a tamne (10.08.23)

štwórtk, 10. awgusta 2023 spisane wot:

Šok w připołdnišej hodźinje: Staršej staj so w sewjerorynsko-westfalskim Milspe samaj z bydlenja wuzamknyłoj, w kotrymž ležeše runje narodźeny ćěšenk. Wobaj prošeštaj wohnjowu woboru wo pomoc. Wobornicy wotewrěchu z pomocu wjerćateho rěbla nachilene wokno w prěnim poschodźe a po tym durje bydlenja. Wšitcy wobdźěleni wuńdźechu ze stróželemi, wohnjowa wobora zdźěla.

1 800 lět stary pjenjez z časa Romjanow namakał je wosom lět stary hólc w Bremenje při hrajkanju njedaloko horta. Hólc bě pjenježk hižo loni w lěću našoł a so z fotami wo nim na krajnu archeologowku wobroćił. Ta jeho prošeše, namakanku na dźeń wotewrjeneho pomnika sobu přinjesć. Fachowča při přepytowanju zwěsći, zo jedna so wo slěborny dinar z časa romskeho kejžora Marca ­Aurela před wjace hač 1 800 lětami.

Durinski sejm stacija mjeńšin

srjeda, 09. awgusta 2023 spisane wot:
Erfurt (SN/mb). Pućowansku wustajeńcu „Was heißt hier Minderheit“ su wčera wječor w Durinskim krajnym sejmje wotewrěli. Do toho bě wustajeńca Mjeńšinoweho sekretariata tež hižo w zwjazkowym sejmje a w krajnym parlamenće Schleswigsko-Holsteinskeje a Saksko-Anhaltskeje widźeć. Wustajeńca předstaja štyri připóznate domoródne mjeńšiny Němskeje, Danow, Frizow, Serbow a němskich Sintow a Romow, a skedźbnja na škitanu regionalnu rěč delnjoněmčinu. Doreen Denstädt, durinska ministerka za migraciju, justicu a škit pře-trjebarjow (Zeleni), nawjaza z witanjom „Dajće sej słodźeć“ na saterfriziske wuprajenje: „Minnerhaiden sunt dät Soalt inne Soppe“. Přez wustajeńcu wjedł je Saterfriz Karl-Heinz Schramm, Dotschy Reinhardt zastupowaše Centralnu radu Sintow a Romow. Při staciji wo serbskim ludźe rozłožowaše Madlenka di Sarnowa, referentka za naležnosće třěšneho zwjazka Domowiny, prezentaciju serbskeho žiwjenja. Wustajeńca je w Erfurće hač do 5. požnjenca wšědnje přistupna. Dalša stacija budźe wot 15. požnjenca w Choćebuskim Serbskim muzeju.

Wobaraja so ruskim nadběham

srjeda, 09. awgusta 2023 spisane wot:

Kijew (dpa/SN). Ukrainske wójsko je po swójskich informacijach na wuchodźe kraja ruske nadběhi wuspěšnje wotwobarało. „Smy w ćežkich wojowanjach“, zdźěli rěčnik generalneho staba Andrij Kowaljow dźensa medijam. Jeničce wčera je tam k 30 wojowanjam dóšło. Po jeho słowach su ruske jednotki njedaloko wsy Synkiwka podarmo spytali, ukrainske zepěranišća přełamać. Ruske wójsko je ze swojej ofensiwu na wjacorych městnach pokročowało, dotal bjez wuspěcha.

Patrioty w Pólskej podlěšić

Berlin (dpa/SN). Zwjazkowe knježerstwo je Pólskej poskićiło, słužbu němskeho lětadła wotwobaraceho systema Patriot w Pólskej hač do kónc lěta podlěšić. Kaž zakitowanske ministerstwo zdźěla, su systemy „wažny přinošk zakitowanja powětroweho ruma na wuchodźe teritorija NATO“. Tři baterije raketow Patriot steja wot januara na juhu Pólskeje njedaloko ukrainskeje mjezy. Poprawom chcychu systemy najdlěje poł lěta nastajić.

Kriminalisća za wotsunjenje

W japanskim Nagasakiju su dźensa 78. róčnicu zasadźenja atomoweje bomby wopominali. Při wopomnišću za wopory zhromadźichu so kaž kóžde lěto wobydlerjo. Oficialne zarjadowanje wotmě so taifuna dla lětsa w měšćanskej hali. USA běchu tři dny po Hiroshimje 9. awgusta tež na Nagasaki atomowu bombu ćisnyli a 70 000 wobydlerjow morili. Foto: pa/AP/Daisuke Urakami

Hišće ženje tak horco kaž lětsa

srjeda, 09. awgusta 2023 spisane wot:
Genf/Reading (dpa/SN). Po datach europskeje klimoweje posłužby Copernicus bě julij 2023 najhorcyši měsac scyła. ­„Hižo znajmjeńša 120000 lět njebě tak horco“, praji wicedirektorka posłužby ­Samantha Burgess. Globalna přerězna temperatura běše po datach Copernicusa pola 16,95 stopjenjow Celsiusa a z tym wo 0,33 stopnjow wyše hač w dotalnym rekordnym měsacu 2019. Samy horcy dźeń běše 6. julij 2023. Hladajo na Němsku pak njebě julij na žadyn pad na rekordnym niwowje. W přirunanju poslednich štyrjoch lět drje bě wón přećopły, nic pak horcy. W samsnym času stupaja temperatury w Europje spěšnišo hač druhdźe na swěće. Po cyłym swěće wu­činješe woćoplenje w poslednich pjeć ­lětach 1,2 stopjenjej; w Europje 2,2 stopjenjej. Přičina za razantne woćoplenje je změna klimy, kotruž čłowjek ma­siwnje pospěši.

Wo riziku konopje informować

srjeda, 09. awgusta 2023 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). Do planowaneho daloko sahaceho legalizowanja cannabisa chce zwjazkowy minister za strowotnistwo Karl Lauterbach (SPD) ludnosć wo hrožacych strachach informować. „Paralelnje ze zakonje dawacym procesom zahajimy wulku kampanju, zo bychmy na rizika wužiwanja konopje pokazali“, rjekny po­litikar w dźensnišim wudaću nowiny Rheinische Post.

Cannabis škodźi wosebje mozam, kotrež hišće rostu. „Hač do 25. žiwjenskeho lěta so mozy hišće přetwarjeja. Štóž w tutej fazy konsumuje, sej wosebje škodźi“, Lauterbach rjekny. Wón chcył „konsum cannabisa mjez młodostnymi znižić a jón za tych, kotřiž chcyli jón přiwšěm brać, wěsćiši sčinić.“

Minister za strowotnistwo po swójskim wuprajenju z tym liči, zo so zwjazkowe knježerstwo přichodny tydźeń z namjetom strowotniskeho ministerstwa nastupajo legalizowanje cannabisa zaběra. Lauterbach chcył plahowanje, předawanje a wobsydstwo cannabisa pod krutymi wuměnjenjemi zmóžnić.

Čehodla šach?

srjeda, 09. awgusta 2023 spisane wot:
Čehodla je šach w minjenym času tak wob­lubowany a samo młodźina so za tutón lěttysacy staru hru zajimuje? Online-šachowe-portale kaž na přikład lichess.org abo chess.com skića móžnosć na kompjuteru abo šmóratku šach přećiwo ludźom z cyłeho swěta hrać. Za časy do interneta běše to zawěsće komplikowanišo. Sy dyrbjał so přeco ně­hdźe fyzisce zetkawać za jednu partiju. Šach běše składnostna hra, kotraž je so hdys a hdys hrała. Dźakowano online-šachej móžeš sej nětk wšudźe a přeco, hdyž chceš, koło šach zapiknyć. Ale je dalšich přičinow za popularitu šacha. Po wšěm zdaću je korona k tomu přinošowała. Online-šachowy-portale su za čas pandemije telko nowych wužiwarjow zregistrowali kaž ženje do toho. Po zdaću drje su sej wjele ludźi z wulkeje wostudy šach nawučili. Netflix-serija „The Queens gambit“, kotraž powěda stawiznu holcy, kotraž je w šachu wobdarjena, běše popularna a je wjele ludźi za hru zahoriła. Jakub Meškank

Dalše Leopardy za Ukrainu

srjeda, 09. awgusta 2023 spisane wot:
Düsseldorf (dpa/SN). Brónjenski koncern Rheinmetall přihotuje po informacijach medijow dalše bojowe tanki Leoparda za Ukrainu. Za to je předewzaće 50 tankow staršeho typa Leopard 1 belgiskemu předewzaću OIP Land Systems wotkupiło, nowina Handelsblatt rozprawja. Prjedy hač su tanki w Ukrainje zasadźomne, móže hišće hač do šěsć měsacow trać. Kaž Handelsblatt rozprawja, chcedźa tanki nětko w twornjach koncerna w Němskej za wójnske zasadźenje přihotować. Zwjazkowa wobora bě lěta 2003 poslednje Leopardy 1 wumustrowała.

nowostki LND