Ryanair tež klětu njepoleći

štwórtk, 08. oktobera 2026 spisane wot:
Lipsk/Halle/Drježdźany (dpa/SN). Zawod Ryanair tež w lěću 2027 hižo žane lěty wot lětanišćow w Lipsku/Halle a Drježdźanach poskićeć njebudźe. Rozmołwy wo tym su zamołwići bjez wuslědka zakónčili, kaž airline a Srjedźoněmska lětanišćowa AG (MFAG) wobkrućištej. Hač do měrca 2025 bě Ryanair z Lipska/Halle do Londona lećał, z Drježdźan pak na Mallorcu. Je nadal wotewrjene, hač zwiskaj, kotrejž běštej pola pasažěrow wulce woblubowanej, znowa poskića. Ryanair zdźěli, zo wo tym jednaja, hač njemóhli jej w zymje 2027/2028 zaso poskićeć. Konkretnje pak ničo připrajili njejsu. Wobě stronje zdźělištej, zo drje su kóšty přičina za zwrěšćenje jednanjow. MFAG zdźěli, zo wobsahuje jeje poskitk to, štož je minimalnje trěbne. Nimo popłatkow lětanišćow pak su tež dawki a wotedawki w Němskej jara wysoke. Rěčnik Ryanair mjenowaše mjez druhim dawk za lětarstwo, kotryž wučinja třinaće eurow na pasažěra. Sakske financne ministerstwo sej tuž žada, zo měł Zwjazk ramikowe wobstejnosće polěpšić, wšako Němska hewak tež w přichodźe wubědźowanja­kmana njebudźe.

Nowy festiwal Güntera Grassa

štwórtk, 08. oktobera 2026 spisane wot:

Stara Darbnja (dpa/SN). Z wustajeńcu pod hołym njebjom zahaja jutře w Starej Darbni (Altdöbern) we wokrjesu Hornje Błóta-Łužica nowy kulturny festiwal na česć­ wulkeho němskeho spisowaćela Güntera Grassa (1917–2015). Po padnjenju murje je wón chwilu w gmejnje žiwy był. Po informacijach zarjadowarjow zarjaduja hač do 17. oktobra čitanja, po­dijowe rozmołwy, koncerty a filmowe wječory. Tež wuskeho přećela swójby Grassa su sej lětsa přeprosyli.

W swojim bydlenju na Dwórnišćowej 9 w Starej Darbni je lawreat Nobeloweho myta za literaturu w lěće 1990 podawki a wosobinske zaćišće wo času změny literarisce předźěłał. Nowy festiwal z mjenom Kulturne dny Güntera Grassa je zarjadowanje, kotrež wužiwa jeho tworjenje jako nastork za rozestajenje z kulturnymi kaž tež towaršnostnymi temami našeho časa, a to na najwšelakoriše wašnje.

Zarjadowarjo chcedźa festiwal tež w přichodźe dale wjesć. Předewšěm klětu chcedźa jón składnostnje 100tych po­smjertnych narodnin Güntera Grassa jako wosebity kulturny wjeršk w Delnjej Łužicy etablěrować.

To a tamne (08.10.26)

štwórtk, 08. oktobera 2026 spisane wot:

Zakaz skakanja w stadionje płaći za fanow koparskeho kluba druheje zwjaz­koweje ligi VfL Bochum wot přichodneho tydźenja. Fachowcy běchu tam w běhu twarskich dźěłow zwěsćili, zo móhło zhromadne rytmiske skakanje mnohich ludźi k sylnemu čumpanju tribuny, tak mjenowanemu trampolinowemu efektej, wjesć. „Tute čumpanje móže mjakliwosć wuskutkować“, pisaja zamołwići kluba w nowinskej zdźělence. Měšćanski zarjad Bochuma podšmórny, zo statika woclobetonoweho twara přez to wohrožena njeje.

Smjertnje znjezbožili su štyrjo młodostni w starobje mjez 14 a 19 lětami wčera wječor blisko gmejny Biesenthal w braniborskim wokrjesu Barnim. 61lětny šofer chcyše ze swojim awtom přesćahnyć a zrazy frontalnje do napřećo přichadźaceje skupiny młodych ludźi z mopedami.

Wólby z wulkim echom

srjeda, 07. oktobera 2026 spisane wot:

SPD a Zeleni kritizuja CDU raznje a žadaja sej wujasnjenje eklata

Magdeburg/Berlin (dpa/SN). Po tym zo su zapósłancy krajneho sejma w Saksko-Anhaltskej prěni raz politikarja AfD do zastojnstwa prezidenta parlamenta wo­lili, sej SPD nětko na zwjazkowej runinje z koaliciskim partnerom CDU rozmołwu žada. Z pochodom pod Braniborskimi wrotami protestowachu socialdemokraća přećiwo wólbam Tobiasa Rauscha za prezidenta­ parlamenta Saksko-Anhaltskeje. W Berlinje diskutuja dźeń a wótrišo wo tak mjenowanej wohnjowej muri, potajkim wo jasnym wotmjezowanju CDU wot AfD kaž tež Lěwicy.

Krygaŕ prosy hosći do Poršic

srjeda, 07. oktobera 2026 spisane wot:

Budyšin (SN/mb). Serbske ewangelske towarstwo (SET) hotuje so na lětušu hłownu zhromadźiznu. Wona so na zwučene wašnje na dnju reformacije, 31. winowca, zjawnje wotměje, a to lětsa w Poršicach w Kubšiskej gmejnje. Nutrnosći w 14 hodź. w cyrkwi přizamknje so zeńdźenje we wosadnym domje při farje, kaž předsyda SET Mato Krygaŕ informuje. Wšitcy zajimcy su wutrobnje přeprošeni. Po rozprawomaj předsydstwa a rewizorow chcedźa namjety za dalšu dźěławosć towarstwa rozjimać, doniž so dr. Anja Pohončowa, wědomostna sobudźěłaćerka wotrjada za rěčespyt Serbskeho instituta, temje „Rěčne kućiki. Kak móžu swoju serbšćinu polěpšić?“ njewěnuje. Kónc zarjadowanja budźe wokoło 17 hodź.

Kaž Mato Krygaŕ wčera w rozmołwje z našim wječornikom wuzběhny, su nimo čłonow towarstwa „hosćo, kotřiž so za serbske ewangelske wosadne žiwjenje zajimuja, lubje witani.“ Towarstwu přisłuša tuchwilu 51 čłonow, z tym je ličba nadal stabilna. Skutkownosć saha mjeztym tež do syćow interneta. Tak je kanal „serbskafararka“ Jadwigi Malinkoweje na Instagramje z techniku podpěrało.

Přihotuja nowy zakoń

srjeda, 07. oktobera 2026 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). Zwjazkowa ministerka za swójby Karin Prien (CDU) chce swój plan za nowe, tak mjenowane lěto za towaršnosć nětko spěšnje zakonsce zapisać dać. „Chcemy faktisce wšěm tym, kotřiž to chcedźa, prawniski zakład za to dać, zo móža swoju słužbu zahajić. Słužba ma financielnje atraktiwniša być hač tuchwilna dobrowólna słužba, tak zo zamóženje staršeju hižo njerozsudźi, hač móže sej něchtó tajku słužbu dowolić“, rjekny Prien powěsćerni dpa po puću z Kyijwa domoj.

Twarja drje nowu trasu

Berlin (dpa/SN). Za nowotwar wažneje železniskeje trasy mjez Hannoverom a Hamburgom je so zwjazkowy sejm nětko wuprajił. Wobchadny wuběrk wobkrući, zo je železnica zažne planowanje wotzamknyła, kotrež nowotwar trasy předwidźi. Wuběrk pak sej nimo toho na hižo wobstejacej čarje bytostne polěpšenja žada. Jutře, štwórtk, ma so cyły sejm z temu zaběrać.

Knižne wiki zahajene

Kritizujetaj knježerstwo

srjeda, 07. oktobera 2026 spisane wot:
Podstupim (dpa/SN). Braniborski ministerski prezident Dietmar Woidke (SPD) a nutřkowny minister Jan Redmann (CDU) žadataj sej „radikalnu změnu“ čorno-čerwjeneho­ zwjazkoweho knježerstwa. Wólby w Saksko-Anhaltskej, Mecklenburgsko-Předpomorskej a Berlinje su najnowše z dołheje lisćiny warnowanskich signalow, pisataj wonaj w hóstnym přinošku nowiny „Welt“. Ludźo chcedźa wědźeć, dokal so kraj wuwiwa a kak móhła­ Němska tež w přichodźe hospodarsku sylnosć a derjeměće zawěsćić. Při tym­ hrozy demokratiske srjedźišćo stronskeho spektruma zwrěšćić, wonaj dale pisataj. Tole pokazuja wosebje jasnje projekty kaž tankowanski rabat, reforma renty abo reforma hladanja.

Jenož dźěl rabata dale dawaja

srjeda, 07. oktobera 2026 spisane wot:
Mnichow (dpa/SN). Nastupajo tankowanski rabat zwěsća institut Ifo, zo jón koncerny jenož zdźěla kupcam dale dawaja. „Diesel su tankownje w prěnich pjeć dnjach při 17 centach dawkoweho rabata za přerěznje 15 centow mjenje předawali. Superbencin předawachu za přerěznje něhdźe 16 centow mjenje a super E10 za 15 centow mjenje“, rjekny eksperta instituta Florian Neumeier. „1. oktobra su tankownje rabat hišće dospołnje kupcam dale dawali, kónc tydźenja pak so tole hižo stało njeje“, tak Neumeier dale. „Tankowanski rabat wšěm ludźom jenak wjele njepomha“, zwěsća eksperta instituta Ifo Christian Greus. Swójby z małym awtom a mało jězdźenymi kilometrami hižo tak jara z toho njeprofituja.

Nowy gremij za wěstotu w Sakskej

srjeda, 07. oktobera 2026 spisane wot:
Drježdźany (dpa/SN). Něhdźe měsac po sabotaži na němsku syć miliny je Sakska nowy wěstotny gremij za škit kritiskeje infrastruktury (Kritis) wutworiła. „Wočakuju wot gremija jasne impulsy“, rjekny nutřkowny minister Armin Schuster (CDU). Hladajo na hybridne wohroženje z wukraja chcedźa nětko prěni raz wšu kritisku infrastrukturu w lisćinje hromadu zwjesć. Z tutych datow chcyli wěstotnu strategiju wuwić, kotruž měł kabinet zwoprawdźić. Schuster wuzběhny, zo njeń­dźe jeno wo škit před wojerskimi nadpadami, ale tež wo scenarije kaž wupad miliny na wulkim teritoriju, pandemiju abo přirodne katastrofy. Dotal maja w Sakskej wěstotny kabinet, w kotrymž su wšitcy relewantni ministrojo a ministerski prezident zastupjeni, kaž tež zarjadniski stab za aktualne krizy. Nowy koordinowacy gremij za wěstotu a škit kritiskeje infrastruktury (KGSK) ma mjez tutymaj runinomaj agěrować a so ze strategiskimi prašenjemi wěstoty zaběrać.

Doprědka a nic dozady

srjeda, 07. oktobera 2026 spisane wot:
Jako běch wčera po puću do Kamjenskeje chorownje, běch wćipny, što chce wjednistwo domu žurnalistam powědać. Připowědźena běše reakcija chorownje na analyzu stejnišća, kotraž bu zašły tydźeń we wokrjesnym sejmje předstajena. Po tutej njeje Kamjenska chorownja hižo trěbna, runje tak kaž chorownja w Radebergu. Pacienća wšak móhli w nuzowym padźe w běhu poł do tři štwórć hodźiny do Budyšina, Wojerec abo Biskopic jěć a so tam zastarać dać, tak běchu zapadni analysća wuličili. Jako pak nowy jednaćel Kamjenskeje chorownje a jemu poboku lěkarski direktor rěčeć započeštaj, běch woprawdźe překwapjeny. Přetož wo analyzu dźěše jenož cyle skrótka. Wo wjele dlěje rěčeštaj wo přichodźe Kamjenskeje chorownje. Njeńdźeše potajkim wo to skiwlić, skoržić abo so postorkować, ale skerje wo to, z nowym wusměrjenjom so na puć po­dać a z tym dom dołhodobnje zawěsćić. Tajku reakciju njejsym wočakował. Chapeau! Stefan Šmit

LND onlineshop 2026

Nowe poskitki LND namakaće w lětušim wudaću Nowinkarja!

Nowinkar 2026-27

HSSL25

Chróšćan Šulerjo

Midas Logo