Krótkopowěsće (09.02.16)

wutora, 09. februara 2016 spisane wot:

Dźěłowe městna zachować

Praha. Čěski energijowy koncern ČEZ je sej wěsty, zo móhł po móžnym přewzaću brunicoweje wotnožki koncerna Vattenfall 8 000 dźěłowych městnow we Łužicy zachować. „Njeplanujemy rewoluciju“, rjekny šef koncerna Daniel Beneš powěsćerni dpa. „Brunicowe jamy su derje wobstarane. Njetrjebamy čěski personal město němskeho zasadźić.“

Karnewal wotprajeny

Dieburg. Wjedro je karnewalistam tež dźensa, póstnisku wutoru, swjedźeń skazyło­. Kaž policija zdźěli, dyrbjachu w Hessenskej wjacore zarjadowanja hrožaceho njewjedra dla wotprajić. Tež w porynsko-pfalcskim Ramsteinje-Miesenbachu přećah norow wupadny. Wobdźělnicy běchu město toho do měšćanskeje hale na swjedźeń prošeni.

Wobchad w Praze blokowali

Krótkopowěsće (08.02.16)

póndźela, 08. februara 2016 spisane wot:

Interview z Benom Budarjom

Lipsk. W januarskim wudaću informaciskeho łopjena Sakskeje literarneje rady „angezettelt“ nadeńdu čitarjo dwustronski interview z Benom Budarjom. W rozmołwje z dr. Sibillu Tröml praji serbski spisowaćel mjez druhim, zo je nuznje trjeba, wědu wo rěči, stawiznach a literaturje Serbow němskemu rěčnemu rumej bóle spřistupnjeć.

Muflony po puću do Bołharskeje

Česká Lípa. Stadło 34 muflonow z přirodoweho parka Vřísek pola Českeje Lípy je tuchwilu na nakładnych awtach po puću do Bołharskeje. Tam chcedźa je w hońtwjerskim rewěrje pola města Laki w Rodopach zaměstnić. Po zdźělenju firmy Lesy ČR jedna so wo najwjetšu předań tuteje zwěrjaceje družiny w minjenych 50 lětach. W Čěskej je třećina cyłkowneje populacije muflonow žiwa.

Pruwowarjo w Pólskej

Krótkopowěsće (05.02.16)

pjatk, 05. februara 2016 spisane wot:

Wjetšina žane nory

Budyšin. Wjetšina čitarjow Serbskich Nowin žane nory njejsu. Jeničce 26 procentow je prašenje, hač wobdźěleja so na wjerškach pjateho počasa, z „haj“ wotmołwiło. Nimale 70 procentow so njewobdźěla, pjeć procentow je njerozsudźenych. Mnozy čitarjo pak su zawěsće kostimy paslili a njemóžachu wothłosować. Nowe naprašowanje namakaće pod www.serbske-nowiny.de.

Kniha wo prezidentach wušła

Praha. Pod titlom „Čěskosłowakscy prezidenća“ je w Praskim nakładnistwje Paseka wušła kniha, wobjednawaca wšitke dźewjeć hłowow Čěskosłowakskeje wot Tomáša G. Masaryka hač k Václavej Havelej. Žiwjenjoběhi pochadźeja z pjera wuznamnych čěskich stawiznarjow. Skutkowanje prezidentow socialistiskeho časa dodnić njebě – hladajo na njepřistupnosć sowjetskich archiwow – móžno.

Wočakuja nalětnje wjedro

Krótkopowěsće (04.02.16)

štwórtk, 04. februara 2016 spisane wot:

Prěnje serbske blido wuspěšne

Lipsk. Prěnje serbske blido w měsće nad Plesnu bě wuspěch. 17 ludźi je so wčera na nim wobdźěliło, zdźěli sobu­iniciatorka Bibiana Bartec Serbskemu rozhłosej. Přichodne zetkanje Serbow w Lipsku planuja nalěto přewjesć. Zetkać chcyli so njedźelu popołdnju, tak maja předewšěm młode serbske swójby składnosć, so z dźěćimi wobdźělić.

Hdyž žanych pjenjez wjac njeje

Drježdźany. Drježdźanske zarjadniske sudnistwo, ke kotremuž słušatej Budyski a Zhorjelski wokrjes, je loni 1 100 priwatnych a 550 firmowych insolwencow zahajiło. Wjac hač dwójce telko firmow je sudnistwu zdźěliło, zo njejsu wjace kmane płaćić. Insolwencu přizjewichu přewažnje awtowe domy, twarske zawody a předźěłanske firmy.

Njespokojnosć přiběra

Krótkopowěsće (03.02.16)

srjeda, 03. februara 2016 spisane wot:

Gripa zaso knježi

Budyšin. We wokrjesu Budyšin zličichu wot spočatka lěta 36 padow schorjenja na gripu. To je jasny rozrost, ale typiske wuwiće za počas, praji rěčnik Budyskeho krajnoradneho zarjada. Potrjecheni su ludźo wšitkich starobow. Na zbožo njejsu cyle ćežke pady dotal njeběchu. Strowotniski zarjad pak poruča škitne šćěpjenje, seruma je dosć. Ćěło trjeba dwaj tydźenjej, zo by škit wutworiło.

Žane kite-surfowanje

Zhorjelc. Kite-surfowanje na Bartonjanskim (Berzdorf) jězoru njeje dale dowolene. Zhorjelski krajnoradny zarjad zakaz z tym wobkruća, zo su kupanscy hosćo a wodosportowcy wohroženi. Před lětomaj bě so kite-surfowar runje tak smjerći wuwinył. Jeho parašut bě so w bliskim milinowodźe zapopadnył.

Čěscy zastajency swobodni

Krótkopowěsće (02.02.16)

wutora, 02. februara 2016 spisane wot:

Merbitz: Pogromowa nalada

Lipsk. Policajski prezident Lipska Bernd Merbitz zasudźa najnowše nadpady na domy požadarjow azyla mjez druhim w Kamjenicy a Lipsku. W kraju „knježi pogromowa nalada, kotraž dóstawa přewšo strašnu intensitu“, praji Merbitz w Leipziger Volkszeitung. Minjeny kónc tydźenja bu w Sakskej pjeć domow požadarjow azyla nadpadnjenych.

Nadróžnu hudźbu wobmjezować

Praha. Měšćanske zarjadnistwo Prahi je noworjadowanje schwaliło, z kotrymž ma so dotalne skutkowanje nadróžnych muzikantow wobmjezować. Cyle zakazane su wótře hudźace instrumenty, kaž bubony, saksofony abo dudy, a elektriske zesylnjowaki. Wuměłske pokazki ze zwěrjatami njejsu hižo dowolene. Nowe předpisy, postajace tohorunja čas a městnosć hudźenja, mnozy kritizuja.

Samodruhe wohrožene

Krótkopowěsće (01.02.16)

póndźela, 01. februara 2016 spisane wot:

Pytaja za institut direktora

Drježdźany. Na Instituće za slawistiku Drježdźanskeje techniskeje uniwersity je profesura za zapadosłowjansku, wosebje serbsku literarnu a kulturnu wědomosć, zwjazana z městnom direktora Serbskeho instituta, wupisana. Hač do 3. měrca móža so zajimcy požadać. Wědomostna rada Němskeje bě w ewaluaciji Serbskeho instituta namjetowała, slědźenišćo z uniwersitu zwjazać.

Matrix ze Serbomaj

Ludwigsburg. W najnowšim wudaću němskorěčneho časopisa za literaturu a wuměłstwo Matrix staj mjez druhim Beno Budar a Benedikt Dyrlich z přinoškomaj zastupjenaj, a to w tematiskim ćežišću pod hesłom „Tamne Drježdźany – literarny wšědny dźeń w połobskim Florencu“. Matrix wuchadźa w Ludwigsburgskim nakładnistwje POP.

Hotuja so na jubilej reformacije

Krótkopowěsće (29.01.16)

pjatk, 29. januara 2016 spisane wot:

Wjetšina so za dialog wupraja

Budyšin. Nimale dwě třećinje wobdźělnikow na pjatkownym online-naprašowanju Serbskich Nowin stej so w běhu tydźenja za to wuprajiłoj, zo by spomóžne było, hdyž Domowina z iniciatiwnej skupinu Serbski sejm rěči. Nimale třećina hłosowaše z ně. Jedyn hłós bě njerozsudźeny. Nowe online-naprašowanje je pod www.serbske-nowiny.de přistupne.

Maćična akademija wo Krabaće

Budyšin. Něhdźe dwanaće zajimcam je sobudźěłaćerka Serbskeho instituta dr. Susanne Hozyna, slědźerka na polu powědanja, wčera wječor w Budyskim hosćencu „Wjelbik“ swoje nowe dopóznaća wo Krabaće jako kuzłarju a huzaru předstajiła. Dr. Edmund Pjech ze stawizniskeje sekcije Maćicy Serbskeje bě hosći na Maćičnej akademiji powitał.

Spěšnišo na „idiotowy test“

Krótkopowěsće (28.01.16)

štwórtk, 28. januara 2016 spisane wot:

Darmotnu hudźbnu šulu měli

Drježdźany. Wjace hač 8 200 šulerjow prěnjeho a 3 000 šulerjow 2. lětnika je so wot lěta 2009 na programje „Kóždemu dźěsću instrument“ wobdźěliło a so tak darmotnje hudźbnje kubłało. Za to přewostaji kultusowe ministerstwo 2,7 milionow eurow, kaž dźensa w Drježdźanach zdźělichu. Wjace hač 50 šulow so na programje wobdźěla. Dźěći móža sej instrumenty zbližić a je wupruwować.

Mjenje korupcije w Čěskej

Praha. Korupcija w Čěskej republice je loni w zwisku z wjacorymi naprawami wuraznje woteběrała. Po přepytowanju organizacije Transparency International, kotrež je 168 krajow swěta přirunowało, zaběra Čěska 37. městno. W lěće 2014 bě to 53. pozicija. Najebać polěpšenje je pak korupcija w kraju tola hišće wyša hač přerězk Europskeje unije.

2015 lěto ekstremow było

Krótkopowěsće (27.01.16)

srjeda, 27. januara 2016 spisane wot:

Wo Kilianu přednošowała

Bukecy. Wo fararju Janu Kilianu je Trudla Malinkowa wčera na přeprošenje ewangelskeho šulskeho towarstwa w Bukečanskej srjedźnej šuli přednošowała. Nimale 60 ludźi słyšeše wo žiwjenju a skutkowanju najwuznamnišeho syna Bukečanskeje wosady, kiž bě so 1811 w Delanach pod Čornobohom narodźił. Wěsty čas je w Bukecach wotrostł a chwilu jako pomocny prědar skutkował.

Swoboda měnjenja ma hranicy

Rom. Swoboda měnjenja ma swoje hranicy, dźe-li wo hanjenje Boha a ranjenje druhich nabožinow. Wo tym staj sej iranski prezident Hassan Ruhani a bamž Franciskus přezjednaj, kaž dźensa w Romje rjeknyštaj. „Swoboda njerěka, to ranić štož je druhemu swjate“, Ruhani zwurazni. Bamž je to pječa podobnje formulował.

Tež Němcy fanojo Tigrow

Serbska debata

nowostki LND