Brüssel/Athen (dpa/K/SN). Komisija Europskeje unije wotmysli namjetować daloko sahacu reformu europskeho azyloweho systema. Kaž nowina Die Welt rozprawja, ma so mjez druhim doporučić, zo so zamołwitosć za wobdźěłanje próstwow na azyl z narodneje runiny přenjese na runinu EU. Konkretnje k tomu namjetuja, europski podpěranski běrow za azylowe naležnosće EASO přetworić z jednoreje agentury EU na agenturu, kotraž je woprawnjena rozsudźeć. Wona by w kóždym kraju wotnožki měła, hdźež móhli tež wobdźěłać protesty, nastupace wuprajene azylowe próstwy.
Grjekske knježerstwo chce hač do kónca tydźenja wobě prowizoriskej lěhwje za ćěkancow w Piräuskim přistawje kaž tež w Idomeniju na makedonskej hranicy rumować. Migranća budu w arabšćinje namołwjeni, w busach podać so do oficialnych přijimanskich lěhwow.
Baku/Jerjewan (dpa/K/SN). Konflikt, kotryž je njedźelu mjez Azerbajdźanom a Armenskej wo juhokawkaski region Hórski Karabach znowa wudyrił, hrozy eskalěrować. Azerbajdźan je swojemu wójsku bojowu hotowosć přikazał. Jednotki wšitkich družin brónjow měli „zaničace dyry“ přihotować, jeli tamna strona ze swojimi atakami njepřestanje. Tole zdźěla zakitowanske ministerstwo kraja w Baku.
Na tamnej stronje Armenska Azerbajdźan před tym warnuje, situaciju dale přiwótřeć. To móhło měć „njepředwidźomne a njepřewróćomne sćěhi – hač k wójnje“, rjekny prezident Serž Azati Sargsjan w stolicy Jerjewanje. Po tym zo běchu njedźelu boje wudyrili, je dotal dwaceći armenskich wojakow padnyło. Azerbajdźan rěči wo cyłkownje 18 mortwych, mjez kotrymiž su třo ciwilisća. Po wudawanju zakitowanskeho ministerstwa su naposledk w běhu 24 hodźin třo wojacy žiwjenje přisadźili.
Berlin (dpa/SN). Bywši zwjazkowy kancler Helmut Kohl (CDU) chce po wozjewjenju nowiny Bild 19. apryla dwělomneho madźarskeho ministerskeho prezidenta Viktora Orbána přijeć. Termin je madźarski wulkopósłanc Péter Györkös wobkrućił, kaž Bild dźensa piše. Po informacijach nowiny chce Orbán Kohla w toho priwatnym domje w Ludwigshafenje wopytać. Viktor Orbán je w politice ćěkancam napřećo jedyn z najraznišich kritikarjow zwjazkoweje kanclerki Angele Merkel (CDU).
Wobkedźbowarjo maja zetkanje wobeju politikarjow za symboliske: Kohl sej Orbána pječa jara waži a je jeho wospjet napřećo kritikarjam jako „horliweho Europjana“ zakitował. Mjeztym je SPD Kohla namołwiła, na Orbána wliw wukonjeć, zo by tón swoju zasakłu politiku napřećo ćěkancam změnił. Hač so Kohl kritice Orbána na němskej kanclerce při- zamknje, njeje wěste. Jeje rěčnik zwurazni: „Něhdyši zwjazkowy kancler smě sej swój wopyt wězo sam wupytać.“ Angela Merkel so pječa nadběhowana nječuje.
W błóće tčacy wostało je awto pola badensko-württembergskeho Bad Wimpfena, dokelž bě so jeho šofer na nawigaciski nastroj spušćał. Při tym so w lěsu dospołnje zabłudźi. Skónčnje so awto tež hišće po mokrej skłoninje dele suny. 35lětny zazwoni nuzowe čisło policije. Ta pak dyrbješe so pěši po błóće k njemu předrěć. Mjeztym wšak bě na pomoc wołany traktor awto zaso na puć sćahnył.
Cyle naheho šofera po puću do bordela su policisća w posaarskim Völklingenje zadźerželi. 38lětny sedźeše njezdrasćeny za wodźidłom, jako jeho sobotu rano kontrolowachu. Dokelž njeměješe jězbnu dowolnosć, dyrbješe muž pěši dale hić – po tym zo bě so zdrasćił. Čehodla bě nahi po puću, wón sam njewědźeše.
Internetna strona ponowjena
Choćebuz (SN). Internetna strona města Choćebuza je wot minjeneho kónca tydźenja zaso přistupna. Zašłe měsacy su ju dospołnje předźěłali. Homepage prezentuje so z nowym napohladom, nowymi funkcijemi, je aktualna a wužiwarjam přichilena, zdźěla Choćebuska radnica. Hižo prěnja strona skedźbnja zajimcow na wjerški měšćanskeho žiwjenja kaž tež na aktualne twarske naprawy a na posłužby zarjadnistwa. Zo je nowy internetny wustup na najwyšim techniskim niwowje, je zasłužba studentskeho předewzaća Cornell Binder, Sven Schoradt GbR. Tale předewzaćelska wotnožka Braniborskeje techniskeje uniwersity bě za měšćansku potrjebu koncipowanu stronu Cottbus.de programěrowała. Informacije su tam němsce, delnjoserbsce, jendźelsce a pólsce podate.
Na namołwu njereagować