Ruscy wobchadni policisća su dźensa po wšej Moskwje kontrole přewjedli. Woni pytachu za taksijowymi šoferami, kiž swoje dźěło ilegalnje wukonjeja. Jich dla stat kóžde lěto wjele milionow eurow přisadźa, kaž powěsćernja Tass zwěsći. Opozicija akciju kritizowaše, dokelž měri so přećiwo tym, kotřiž dyrbja wšědny dźeń někak zmištrować. Foto: dpa/Maksim Blinow

Azylowy system ma so změnić

wutora, 05. apryla 2016 spisane wot:

Brüssel/Athen (dpa/K/SN). Komisija Europskeje unije wotmysli namjetować daloko sahacu reformu europskeho azyloweho systema. Kaž nowina Die Welt rozprawja, ma so mjez druhim doporučić, zo so zamołwitosć za wobdźěłanje próstwow na azyl z narodneje runiny přenjese na runinu EU. Konkretnje k tomu namjetuja, europski podpěranski běrow za azylowe naležnosće EASO přetworić z jednoreje agentury EU na agenturu, kotraž je woprawnjena rozsudźeć. Wona by w kóždym kraju wotnožki měła, hdźež móhli tež wobdźěłać protesty, nastupace wuprajene azylowe próstwy.

Grjekske knježerstwo chce hač do kónca tydźenja wobě prowizoriskej lěhwje za ćěkancow w Piräuskim přistawje kaž tež w Idomeniju na makedonskej hranicy rumować. Migranća budu w arab­šćinje namołwjeni, w busach podać so do oficialnych přijimanskich lěhwow.

Hrozy wójna wudyrić?

wutora, 05. apryla 2016 spisane wot:

Konflikt mjez Azerbajdźanom a Armenskej so přiwótřa

Baku/Jerjewan (dpa/K/SN). Konflikt, kotryž­ je njedźelu mjez Azerbajdźanom a Armenskej wo juhokawkaski region Hórski Karabach znowa wudyrił, hrozy eskalěrować. Azerbajdźan je swojemu wójsku bojowu hotowosć přikazał. Jednotki wšitkich družin brónjow měli „zaničace­ dyry“ přihotować, jeli tamna strona ze swojimi atakami njepřestanje. Tole zdźěla zakitowanske mi­nister­stwo kraja w Baku.

Na tamnej stronje Armenska Azerbajdźan před tym warnuje, situaciju dale přiwótřeć. To móhło měć „njepředwidźomne a njepřewróćomne sćěhi – hač k wójnje“, rjekny prezident Serž Azati Sargsjan w stolicy Jerjewanje. Po tym zo běchu njedźelu boje wudyrili, je dotal dwaceći armenskich wojakow padnyło. Azerbajdźan rěči wo cyłkownje 18 mortwych, mjez kotrymiž su třo ciwilisća. Po wudawanju­ zakitowanskeho minis­terstwa su naposledk w běhu 24 hodźin třo wojacy žiwjenje přisadźili.

Policija protestnu akciju skónčiła

wutora, 05. apryla 2016 spisane wot:
Slepo (dpa/SN). Policija je protestnu akciju přećiwo wudobywanju brunicy we Łužicy wčera wječor namócnje skónčiła. Tři aktiwistki běchu so rano we Wochožanskej brunicowej jamje 60 metrow wysoko ze železnymi rjećazami na wuwozny móst F 60 přiwjazali. Čłonki skupiny Lautonomia­ chcychu tak na sćěhi wudobywanja skedźbnić. Policisća su wospjet podarmo­ spytali je pohnuć, zo akciju skónča. Na to ju „z jednorymi srědkami bjezposrědnjeho nuzowanja“ skónčichu, kaž rěkaše. Njedźelu bě něhdźe 250 ludźi přećiwo rozšěrjenju Wochožanskeje wuhloweje jamy protestowało.

Sobotka wita wotkryće

wutora, 05. apryla 2016 spisane wot:
Praha (dpa/SN). Čěski ministerski prezident Bohuslav Sobotka wita wotkryće pozdatnych firmow w Panamje. „To dopokazuje, kak system offshore-słužbow a dawkowych paradizow ludźi wusměšuje, kotřiž sprawnje dźěłaja a dawki płaća“,­ rjekny premier dźensa w Praze. Na lisćinje dwělomnych firmow jewja so tež mjena 283 čěskich wosobow, mjez nimi­ naj­bohatšich kraja.

Prěnje stawki

wutora, 05. apryla 2016 spisane wot:
Lipsk (dpa/SN). W tarifowym rozestajenju w zjawnej słužbje je dźensa we wjacorych zwjazkowych krajach k prěnim warnowanskim stawkam dóšło. Potrjechene běchu radnicy w Sakskej, Saksko-Anhaltskej a Durinskej. W Lipsku staw­kowaše 60 sobudźěłaćerjow někotre hodźiny. Dźěłarnistwa žadaja sej za přista­jenych šěsć procentow wjace mzdy. Dźěłodawarjo tole dotal wotpokazuja.

Trumpej hrozy poražka

wutora, 05. apryla 2016 spisane wot:
Madison (dpa/SN). Při předwólbach w zwjazkowym staće USA Wisconsin hrozy kandidatej republikanow Donaldej Trumpej prawdźepodobnje ćežka poražka. Po dotalnych woprašowanjach ma jeho konkurent, texaski senator Ted Cruz, jasny předskok. Wolerjo Wisconsina su předewšěm dźěłaćerjo, mjez kotrymiž bě Trump dru­hdźe stajnje wuspěšny. Po­ražka by jeho tuž čućiwje trjechiła.

Orbán přijědźe Kohlej na wopyt

wutora, 05. apryla 2016 spisane wot:

Berlin (dpa/SN). Bywši zwjazkowy kancler Helmut Kohl (CDU) chce po wozjewjenju nowiny Bild 19. apryla dwělomneho madźarskeho ministerskeho prezidenta Viktora Orbána přijeć. Termin je madźarski wulkopósłanc Péter Györkös wobkrućił, kaž Bild dźensa piše. Po informacijach nowiny chce Orbán Kohla w toho priwatnym domje w Ludwigshafenje wopytać.­ Viktor Orbán je w politice ćěkancam napřećo jedyn z najraznišich kritikarjow zwjazkoweje kanclerki Angele Merkel (CDU).

Wobkedźbowarjo maja zetkanje wobeju politikarjow za symboliske: Kohl sej Orbána pječa jara waži a je jeho wospjet napřećo kritikarjam jako „horliweho Europjana“ zakitował. Mjeztym je SPD Kohla namołwiła, na Orbána wliw wukonjeć, zo by tón swoju zasakłu politiku napřećo ćěkancam změnił. Hač so Kohl kritice Orbána na němskej kanclerce při- zamknje, njeje wěste. Jeje rěčnik zwura­zni: „Něhdyši zwjazkowy kancler smě sej swój wopyt wězo sam wupytać.“ Angela Merkel so pječa nadběhowana nječuje.

To a tamne (05.04.16)

wutora, 05. apryla 2016 spisane wot:

W błóće tčacy wostało je awto pola badensko-württembergskeho Bad Wimpfena, dokelž bě so jeho šofer na nawigaciski nastroj spušćał. Při tym so w lěsu dospołnje zabłudźi. Skónčnje so awto tež hišće po mokrej skłoninje dele suny. 35lětny zazwoni nuzowe čisło policije. Ta pak dyrbješe so pěši po błóće k njemu předrěć. Mjeztym wšak bě na pomoc wołany­ traktor awto zaso na puć sćahnył.

Cyle naheho šofera po puću do bordela su policisća w posaarskim Völklingenje zadźerželi. 38lětny sedźeše njezdrasćeny za wodźidłom, jako jeho sobotu rano kontrolowachu. Dokelž njeměješe jězbnu dowolnosć, dyrbješe muž pěši dale hić – po tym zo bě so zdrasćił. Čeho­dla bě nahi po puću, wón sam njewědźeše.

Łužica (05.04.16)

wutora, 05. apryla 2016 spisane wot:

Internetna strona ponowjena

Choćebuz (SN). Internetna strona města Choćebuza je wot minjeneho kónca tydźenja zaso přistupna. Zašłe měsacy su ju dospołnje předźěłali. Homepage prezentuje so z nowym napohladom, nowymi funkcijemi, je aktualna a wužiwarjam přichilena, zdźěla Choćebuska radnica. Hižo prěnja strona skedźbnja zajimcow na wjerški měšćanskeho žiwjenja kaž tež na aktualne twarske naprawy a na posłužby zarjadnistwa. Zo je nowy inter­netny wustup na najwyšim techniskim niwowje, je zasłužba studentskeho předewzaća Cornell Binder, Sven Schoradt GbR. Tale předewzaćelska wotnožka Braniborskeje techniskeje uniwersity bě za měšćansku potrjebu koncipowanu stronu Cottbus.de programěrowała. Informacije su tam němsce, delnjoserbsce, jendźelsce a pólsce podate.

Na namołwu njereagować

nowostki LND