Čorny Chołmc (AK/SN). Na puću Łužicy wot energijoweho k wědomostnemu regionej su Wojerecy pioněr. Tole podšmórny sakski ministerski prezident Michael Kretschmer (CDU) na zběhance za slědźenski centrum za awtomatizowanu mobilitu a wěstotu Smart Mobility Lab srjedu na Čornochołmčanskim přemysłownišću. Na něhdźe hektar wulkej přestrjeni nastanje sto króć sto metrow wulka a 42 metrow wysoka slědźenska hala. Twarski knjez je TU Drježdźany. Halu twari zawod Goldbeck Ost tzwr Budyšin. Hač do kónca lěta 2026 ma twarjenje hotowe być. W januarje 2027 ma centrum dźěłać započeć. Inwesticija wučinja něhdźe 86 milionow eurow. Wona zestaja so prěnjorjadnje ze spěchowanskich srědkow Zwjazka a Swobodneho stata Sakskeje za změnu strukturow.
Berlin (dpa/SN). Dojednanje na měrowy plan za Gazaske pasmo wobhladuje zwjazkowy kancler Friedrich Merz (CDU) jako namołwu na Europu, so mjezynarodnje bóle zasadźeć. Wot minjeneje póndźele je zaso nadźije na trajacy měr w regionje Bliskeho wuchoda, rjekny Merz w swojej knježerstwowej deklaraciji dźensa w zwjazkowym sejmje w Berlinje. „Wšitcy widźa, što je móžno, hdyž zjednoćenstwo statow hromadźe dźěła.“
Podhladneho njepřepodadźa
Rom (dpa/SN). Plany za bórzomny proces přećiwo pozdatnym zamołwitym nadpada na wolijowód Nordstream lěta 2022 w Baltiskim morju před němskim sudnistwom su so rozbili. Italske sudnistwo je njewočakowano zakazało, w jastwje sedźaceho podhladneho Němskej přepodać. Muža běchu w awgusće w Italskej zajeli, jako bě tam na dowolu. Němska policija ma jeho za hłowneho zamołwiteho bomboweho atentata w morju, kiž bě měsacy po ruskim nadpadźe na Ukrainu wulku kedźbnosć zbudźił.
Klöckner za „mandat a baby“
Brüssel (dpa/SN). Za škit wuchodneje flanki NATO sćele Němska wojerske lětadła typa Eurofighter na pólske lětanišćo Malbork. Nimo toho inwestuje Berlin dźesać miliardow eurow do wuwića trutow. Tole je zakitowanski minister Boris Pistorius na zetkanju zakitowanskich ministrow čłonskich statow NATO w Brüsselu připowědźił.
Z Eurofighterami chce němske wójsko po informacijach politikarja SPD na wuchodnej mjezy wojerskeje aliancy powětrowe patrulje přewjesć a tak misiji NATO „Eastern Sentry“ (Stražnik wuchoda) přinošować. Akciju běchu w septembru po najnowšim ranjenju powětroweho ruma přez ruske lětadło na Baltikumje a po ruskich trutach w Pólskej zahajili.
Agresiwne zadźerženje ruskeho prezidenta Wladimira Putina pokazuje, zo njesmě NATO při sylnjenju swojeje woborneje kmanosće „ani wokomik“ popušćić, Pistorius w Brüsselu rjekny.
Ruska prěje, zo je powětrowy rum Estiskeje zraniła. Tež identita trutow w Pólskej njeje přeco hišće wujasnjena.
Berlin (dpa/SN). Zwjazkowy prezident Frank-Walter Steinmeier je nastupajo zwołanje nowych wojakow po puću losowanja skeptiski. „Čłonojo koalicije dyrbja sami posudźować, hač je losowanje kmany srědk. Dowolće mi, zo na tym dwěluju“, rjekny wón wčera sćelakej SWR. Předwčerawšim, wutoru, běchu so posrědnicy CDU/CSU a SPD w tymle prašenju zwadźili a planowanu nowinarsku konferencu wotprajili. Dźensa su w zwjazkowym sejmje prěni króć wo nowej formje woborneje słužby debatowali – bjez zhromadneho koncepta.
Nastork zwady bě prašenje, hač móhli nowu wobornu słužbu po puću losowanja wukazać, jeli so dosć dobrowólnych njenamaka. Jako prezident dyrbi Steinmeier nowy zakoń podpisać, zo by płaćiwy był. Do toho pak ma prawo, zakoń pruwować. Tole wopřija mjez druhim prašenje, hač wotpowěduje zakoń wustawje Němskeje.
Steinmeier mjenowaše zwadu wo nowu wobornu winowatosć w Němskej „komunikatiwne misnjenje“. Wón je sej wěsty, zo wšitcy wobdźěleni to mjeztym runje tak widźa a na to reaguja.
Drježdźany (dpa/SN). Sakski minister za hospodarstwo Dirk Panter (SPD) žada sej sprawnu debatu wo brónjenskej industriji. Dyrbimy „na wotewrjene a diferencowane wašnje do přichoda zhladujo“ diskutować, rjekny wón po wopyće wjacorych firmow w swobodnym staće. Swoboda trjeba wěstotu a tuta wěstota dyrbi widźomna być. „Tohodla sym přeswědčeny: Němska dyrbi kmana być so zakitować – tež hospodarsce“, wón měni.
Přičina je kritika hladajo na zasydlenje brónjenskich zawodow. „Hdyž w Zhorjelcu abo Großenhainje protestuja, to ludźom dokładnje připosłucham a jich wobmyslenja chutnje bjeru. Zdobom pak so jich prašam: Što je alternatiwa? Žana nowa industrija? Žane nowe dźěłowe městna? Žana hospodarska strukturna změna?“, Panter argumentuje. W Großenhainje leža plany za nowu municisku fabriku na blidźe a w Zhorjelcu chce němsko-francoski brónjenski koncern KNDS přichodnje tanki twarić.