PochowajaAli Chameneija

póndźela, 06. julija 2026 spisane wot:
Teheran (dpa/SN). Do dźensnišeho pohrjeba bywšeho najwyšeho duchowneho wjednika Irana Ajatollah Ali Chameneija noša kašć z jeho ćěłom w žarowanskim pro­cesionje přez iransku stolicu Teheran. Po informacijach generala Hassansadeha, kotryž je za planowanje ceremonije zamoł­wity, budźe ceremonija něhdźe 12 hodźinow trać. Chameneija běše israelske wójsko 28. februara w powětrowym nadpadźe na jeho hamtske sydło w Teheranje moriło.

Clemens za wjace diagnostiki w šuli

póndźela, 06. julija 2026 spisane wot:
Drježdźany (dpa/SN). Sakski kultusowy minister Conrad Clemens (CDU) chce hladajo na kubłanske deficity na sakskich šulach eficiencu kubłanja zwyšić. „Dyrbimy wučbu modernizować, ale fokus na wukony přiwšěm zdźeržeć“, wón wuzběhny. Wučba ma předmjety zwjazować a samo organizowane dźěło podpěrować. „Chcemy mjenje frontalneho wuwučowanja, kotrež spěchuje wosobinu a wosobinske kompetency šulerja“, Clemens doda. Za to je po jeho měnjenju wjace pedagogiskeje diagnostiki a přepruwowanjow kompetency trěbne – a to nic jenož w pěstowarni, ale jako regularna, so wospjetowaca diagnostika tež na šulach. „Jenož tak móžeš posudźować, kak so dźěćo w běhu lět wuwiwa“, wu­zběhny minister a doda: „To by mała rewolucija była“. Wokomiknje je situacija tajka, zo zwěsćeja so kmanosće šulerjow kóžde tři lěta w Pisa-tesće „a po tym su wšitcy šokowani“, wuzběhnje Clemens. Wón faworizuje tak mjenowanu šulersku ID, kotraž je tež wobsah koaliciskeho zrěčenja. W njej so kubłanske puće, kwoty přetorhnjenjow a šulska změna šulerjow po cyłej Němskej zejmu.

Termin zarjadowanja připad?

póndźela, 06. julija 2026 spisane wot:

30 000 ludźi přećiwo stronskemu zjězdej AfD w Erfurće demonstrowało

Erfurt (dpa/SN). Dźesaćitysacy ludźi su kónc tydźenja přećiwo zwjazkowemu zjězdej AfD w Erfurće protestowali. Poli­cija wozjewi cyłkownu ličbu 31 000 wobdźělnikow na demonstraciskich přećahach a zarjadowanjach kaž tež sydanskich blokadach. Organizatorojo protestnych akcijow rěča wo dohromady 50 000 demonstrantach. Najebać wšitke protesty je AfD swój stronski zjězd sobotu dypkownje zahajiła.

Mišterstwo „małych“

póndźela, 06. julija 2026 spisane wot:
Tole swět hišće dožiwił njej – wosebje nic koparski swět. Marokko, Norwegska, USA, Egyptowska – wšitko mustwa a kraje, kotrež liča k pozdatnje „małym“ w kopańcy. Woni pak su mjez poslednimi 12 mustwami tutoho mišterskeho turněra. Z tym su so wo wulke překwapjenki a wo přesła­pjenje postarali. „Skónčnje!“, praja a wjesela so ći jedni. Druzy so zawěsće mjerzaja a z hłowu třasu, hdyž rano wuslědki z nocy zhonja a znowa realizuja, zo su na wopačne mustwo sadźili. Tola runje tute překwapjenki su dźěl kopańcy. Runje wone wučinjeja charakter sporta. Na kóncu njeliči,­ kotru hódnotu maja jednotliwi hrajerjo abo w kotrym mustwje hraja. Na kóncu liči wuslědk – potajkim štó zamó jedne wrota wjace hač přećiwnik třělić. A zo móže tutón dwubój tež raz mały přećiwo wulkemu dobyć, to dopokazaja mjenowane mustwa. A snano je runje to najwjetša překwapjenka tutoho swěto­weho mišterstwa. Mjenujcy zo překwapjenki dawno hižo překwapjenki njejsu. Milan Jurk, Linus Hrjehor

Porjedźenka

póndźela, 06. julija 2026 spisane wot:
Artikl wo Zjězdźe Serbow w Błótach, ­na 3. stronje­ pjatkownišeho wudaća, njeje­ Křesćan Krawc, ale Mikławš Krawc napisał. SN

Přepytowanja zakónčili

póndźela, 06. julija 2026 spisane wot:
Drježdźany (SN). Dnja 11. septembra lěta 2024 rano w třoch běchu so dźěle Carolineho mosta w Drježdźanach sypnyli. Na zbožo so při tym ani jenička wosoba zraniła njeje. Drježdźanske statne rěčnistwo je w minjenym tydźenju swoje přepytowanja zakónčiło. Přepruwowachu wosebje móžne přičiny sypnjenja, kotrež móhli chłostajomny njeskutk twarskeho wohroženja dla być. Po měnjenju statnych rěčnikow ani jenička tajka přičina njepředleži. W tutym zwisku běše sej město Drježdźany posudk ekspertow z wobšěrnym přepytowanjom materiala žadało. Jako přičina za sypnjenje mosta mjenuja w nim koroziju woclowych elementow w betonje mosta, kotrež je wodźik w małych škałbach zawinował. Najebać prawnisce předpisaneho regularneho přepruwowanja mosta pak tute ženje napadnyli njejsu. Zahubne škałby w betonje su móličke, a zdobom pokaza koroděrowany wocl w betonje w pruwowanjach lědma hinaše wuslědki hač njekoroděrowany. Tak njejsu twarscy kontrolerojo žanych indicijow za zaprajenje materiala zwěsćili, znazornjeja eksperća w posudku.

Dźensa w nocy wuhrachu­ so dwě wosmifinali swětoweho mišterstwa w kopańcy. Jude Bellingham a Harry Kane staj Jendźelsku do štwórćfinala wjedłoj. Mustwo trenarja Thomasa Tuchela doby w stadionje Actekow na kóncu z wuslědkom 3:2 přećiwo kontrahentej Mexiko. Bellingham překwapi hosćićelow z dwojimi wrotami w běhu 98 sekundow (36. a 38. mjeńšina). Kane zwyši hrajny staw w 60. mjeńšinje z jědnatku a ze swojimi šestymi wrotami w turněrje na 3:1. Mexiko drje z wrotami Juliána Quiñonesa (42.) a Raúla Jiméneza (69., jědnatka ) při wšěm derje hraješe, tola njebać redukowaneho jendźelskeho mustwa po čerwjenej karće so jim wurunanje njeporadźi. Prěni raz přěhra mexiska wubranka hru swětowych mišterstwow w stadionje Actekow.

To a tamne (06.07.26)

póndźela, 06. julija 2026 spisane wot:

Rozbuchadło wohnjostroja je sobotu wječor pasažěrske lětadło při přizemjenju na lětanišćo Chicago Midway trjechiło. Mašina z 52 pasažěrami a šěsć čłonami crew pak so při tym wobškodźiła njeje a je wěsće přizemiła. Miliony Američanow su sobotu 250. róčnicu njewotwisnosće swojeho kraja tež z wohnjostrojom woswjećili.

Spěwarka Nicole, jedna z mało němskich dobyćerjow najwjetšeho wubědźowanja we wobłuku pop-hudźby Eurovision Song Contest, je kónc ARD-wusyłanja „Immer wieder Sonntags“ po lětušej sezonje kri­tizowała. Wona běše tam prawidłownje z hosćom a wě, zo běchu zastupne lisćiki pospochi spěšnje wupředate, tak podšmórnje. Zarjadowanje njebě jenož w staršej generaciji woblubowane – „w publikumje sedźachu stajnje tež mnozy młodźi­ připosłucharjo“.

USA woswjeća lětsa swoje 250lětne wobstaće a spytaja towaršnostny spagat zmištrować

Washington (dpa/SN). Što ameriski són dźensa hišće woznamjenja? W małym parku w měsće Philadelphia je mnoho rozdźělnych wotmołwow na tute prašenje. Před 250 lětami běchu w bjezpo­srědnej bliskosći njewotwisnosć pro­klamowali a z tym USA załožili. Za Aarona z Philadelphije woznamjenja ame­riski són „konstantnu wěru do nadźije“. Kóždy ma šansu, wšědnje na tym dźěłać, swoje sony zwoprawdźeć. Adriana a Richard staj hinašeho měnjenja. Zo maja wšitcy samsne šansy, je za njeju łža, kotraž­ jeničce za běłych srjedźneje woršty­ přitrjechi: „Myslu sej, zo nas ameriski­ són dźensa skerje dusy, dyžli pokoja.“

Spominamy na Dietera Liebiga

pjatk, 03. julija 2026 spisane wot:

Jako Domowinska župa Jakub Lorenc-Zalěski dóstachmy zrudnu powěsć, zo je Dieter Liebig 19. junija, jenož něšto dnjow do swojich 75. narodnin, po krótkej ćežkej chorosći zemrěł. Župa Jakub Lorenc-Zalěski je wjacore lěta z něhdyšim fararjom, krajnym radu wokrjesa Zhorjelc-kraj a spisowaćelom hromadźe dźěłała. Wědźachmy wo zhubjenju wsy Němski Osiek Berzdorfskeje jamy dla, wo přesadźenju a nowonatwarje cyrkwje do Zhorjelca-Königshufena.

Ze zhubjenjom domizny a nowym započatkom je so Dieter Liebig w knižnych zwjazkach zaběrał, kotrež wuńdźechu pod titulom „Deutsch-Ossig Report“. Wědźachmy­, zo je so wón wšě te lěta ze změnami łužiskeje krajiny jamow dla zaběrał. Tuž smy jeho w lěće 2010 prosyli, tež sewjerny dźěl wokrjesa wokoło Rych­wałda, Hamora, Wochoz a Slepoho zapřijeć. Z toho nasta pućowanska wustajeńca za ewangelsku wosadu Slepo. Z podpěru našeje dušepastyrki pomhachmy něhdyšemu fararjej zwiski k wot přesydlenja potrjechenym nawjazać.

HSSL25

LND onlineshop 2026

Chróšćan Šulerjo

Nowe poskitki knihow LND namakaće w lětušim wudaću Nowinkarja!

Nowinkar 2025

Midas Logo