Dublin/Brüssel (dpa/SN). Irska přewozmje dźensa předsydstwo rady Europskeje unije. Po regulach EU so tute kóžde poł lěta měnja. Irscy europscy zastupjerjo přewozmu hač do kónca lěta mjez druhim nawjedowanje zeńdźenjow ministrow a maja nadawk, w padźe rozdźělnych měnjenjow mjez čłonskimi statami unije posrědkować.
Cło EU nětko tež na tunje twory
Brüssel (dpa/SN). Štóž tunje twory z krajow zwonka Europskeje unije skaza, ma wotnětka za nje cło płaćić. Dotal běchu produkty z hódnotu pod 150 eurami wot cła wuwzate. EU wobliči na produkty samsneje skupiny tworow pawšalnje tři eura. Na přikład zapłaćiš za wjacore skazane T-shirty dohromady tři eura a za hrajku w samsnej posyłce dalše tři eura.
Podźěl zeleneje energije stupa
Praha. Nochće kusać, pospochi tamać abo wužiwane sudobjo njewotmyte we wopłokowadle stejo wostajić – to su jenož někotre špatne zwučenosće čłowjeka. Tute a dalše „hłupe činki“ našich južnych susodow je Kateřina Šedá w swojej „Narodnej zběrce špatnych zwučenosćow“ wozjewiła. W swojej knize chcyše wuměłča hranicu mjez njepočinkom a złym wotpohladam wuslědźić, tak praji. Hišće wažniši pak je zaměr, ludźi z publikaciju zabawjeć a hromadźe zwjesć. „Myslu sej, zo nas špatne zwučenosće zwjazuja. Wězo nam wone porjadnje čuwy rubja, na druhim boku pak mamy je tež rady“, awtorka wuzběhuje. Po jeje měnjenju nas wone wosebje charakterizuja a wot sobučłowjekow rozeznawaja. Wona sama ma někotružkuli njedobru zwučenosć swojeho partnera jara rady a sama tohorunja perfektna njeje. „W nocy rady šokoladu do so tykam – toho so prosće wzdać nochcu“, Kateřina Šedá přiznawa.
Drježdźany (SN). Swobodny stat Sakska chce w lětomaj 2025 a 2026 dohromady 50 milionow eurow do mobility a infrastruktury kraja inwestować. Wužiwanje srědkow z tak mjenowaneho Sakskeho fondsa je sakski kabinet wčera wobkrućił. 26 milionow eurow chce Sakska za wudźeržowanje statnych dróhow nałožować. Dalše 24 milionow eurow je za zjawny wosobowy bliskowobchad, za kolesowarske šćežki kaž tež za železnisku infrastrukturu zaplanowała.
Sakski fonds pjelni so ze srědkow za infrastrukturu a klimowu neutralitu z wosebiteho zamóženstwa Zwjazka, kiž běše zwjazkowy parlament loni wobzamknył. Wot 4,8 miliardow eurow, kotrež je Sakska na dobu dwanaće lět (2025–2036) wot Zwjazka dóstała, móže swobodny stat něhdźe 1,984 miliardow za projekty kraja wužiwać.
Jako „derje inwestowane wosebite zamóženstwo“ wopisuje sakska statna ministerka za infrastrukturu a wuwiće kraja Regina Kraushaar (CDU) tutón inwesticiski plan, kotryž zmóžnja nuznje trěbne ponowjenje dróhow, wutwar kolesowanskich šćežkow a kolijowych zwiskow.
Podobnje kaž němskej je so wčera rano tež nižozemskej koparskej wubrance zešło. Wona dyrbješe mustwo z Marokka porazyć, zo by dale do přichodneho koła přišła. We wurunanym duelu so tempo hry hakle na kóncu druheho połčasa pospěši. Cody Gakpo třěli w 72. mjeńšinje wrota za Nižozemjanow. Team z Marokka dyrbješe nětko reagować. Tež w tutej hrě padnychu wurunanske wrota pozdźe, a to w 91. mjeńšinje přez Marokkočana Issa Diopa. W podlěšenju měješe Marokko šansu hru rozsudźić, tola zwrěšći na nižozemskim wrotarju Bart Verbruggenje. Tak dyrbještej mustwje tež tutu hru z třělenjom jědnatkow rozsudźić. Te je Marokko na kóncu 3:2 dobyło.
Bywši bunker Hitlera w Berlinskim měšćanskim dźělu Mitte chce tamniši senat bórze wotstronić. Na arealu bunkera maja nowe bydlenske domy nastać. Pomnikoškitarjo přećiwo planam protestuja, dokelž by so z tym posledni hišće eksistowacy bunker Hitlera z dowójnskeho časa zhubił. Wón pak nima status pomnika, štož je hladajo na jeho zachowanje problematiske.
Z Oscarom wuznamjenjeny dokumentarny filmowc Pawel Talankin je so njemało stróžił, jako po swojim lěće wot New Yorka do Frankfurta n. M. zhoni, zo je lětanska towaršnosć Lufthansa pozłoćenu trofeju „zhubiła“. Při wotlěće njeběchu jemu dowolili, zo ju sobu do kabiny wozmje. Město toho dyrbješe „swojeho Oscara“ jako wačok deklarować a wotedać. Mjeztym je jeho Lufthansa zaso našła. Hdźe, to přeradźić nochce.