Kyjiwski klóšter so palił

póndźela, 15. junija 2026 spisane wot:
Kyjiw (dpa/SN). W běhu wčerawšich ruskich powětrowych nadpadow na ukrainsku stolicu Kyjiw je so tež klóšter na pahórčinje při rěce Dnipro, kotryž słuša wot lěta 1990 k swětowemu kulturnemu herbstwu, wobškodźił. Po informacijach wojerskeho guwernera Kyjiwa Tymura Tkatšenka je so třěcha katedrale klóštra paliła. Ruska bě při swojich nadpadach minjenu nóc wjace hač 50 raketow a 500 trutow zasadźiła. Dotal njeje jasne, hač je wona w 11. lětstotku załoženy klóšter direktnje bombardowała abo hač je so wón indirektnje přez wottřělene a na zemju padace dźěle raketow a trutow zapalił. Lěta 1941 wobškodźenu katedralu klóštra běchu restawrowanu hakle w 1990tych lětach zjawnosći přepodali.

Iran a USA zakład za přiměr stworiłoj

póndźela, 15. junija 2026 spisane wot:
Washington/Islamabad/Teheran (dpa/SN). Wjacore tydźenje běchu USA a Iran wo pućach k zakónčenju wójny jednałoj. Wčera, na 80. narodninach prezidenta USA Donalda Trumpa, stej so wobě stronje na ramikowe zrěčenje dorozumiłoj. Nimo zastupjerjow knježerstwow wobkrućeja tole tež zastupjerjo Pakistana, kotryž bě w jednanjach jako posrědkowar skutkował. Zrěčenje je zakład za dalše jednanja, w kotrychž chcedźa mjez druhim wažnej dypkaj kaž iranski atomowy program abo wojerske rozestajenja na teritoriju Libanona mjez Israelom a islamistiskej organizaciju Hisbollah rozrisać. Dokładny tekst ramikoweho zrěčenja dotal wozjewili njejsu. Ministerski prezident Pakistana Shehbaz Sharif piše na platformje za krótkopowěsće X, zo stej so wobě stronje na hnydomne a doskónčne zakónčenje wojerskich operacijow na wšěch frontach dojednałoj. To płaći tež za konflikt mjez Israelom a islamistiskej Hisbollah. Pjatk chcedźa Iran a USA dojednanje na hospodarskim wjeršku G 7 w francoskim Évianje podpisać.

Wólby krajneju sejmow w fokusu

póndźela, 15. junija 2026 spisane wot:

Schwesig (SPD) a Schulze (CDU) chcetaj ze swojej prominencu wolerjow zdobyć

Wismar/Dessau-Roßlau (dpa/SN). Na swojimaj stronskimaj zjězdomaj minjenu sobotu stej Saksko-Anhaltska CDU kaž tež Mecklenburgsko-Předpomorska SPD swój kurs hladajo na přichodne wólbny krajneho sejma lětsa w septem­brje postajiłoj. Dokelž AfD we woběmaj zwjazkowymaj krajomaj we woprašowanjach tuchwilu jasnje najwjace sympatije za sebje zběra, zhladujetej wobě stronje z wěstej nerwozitu na wólby. W Saksko-Anhaltskej leži AfD z 42 procentami před CDU, kotraž ma 25 procentow. W Mecklenburgsko-Předpomorskej ma AfD 35 procentow před SPD ze 27 procentami.

Palaca žarliwosć

póndźela, 15. junija 2026 spisane wot:
Po nowych masiwnych ruskich bombowych nadpadach so wot wčerawšeho wječora na Ukrainje wjele wuznamnych twarjenjow pali. Mjez druhim Muzej tworjaceho wuměłstwa w Charkowje abo Kyjiwski prózdnjeńcowy klóšter, kotryž je ze swojej nimale sto metrow wysokej zwóńcu jara napadny symbol ukrainskeje stolicy.­ Klóšter steji wot lěta 1990 na li­sćinje swětoweho kulturneho herbstwa UNESCO, potajkim wot časa, jako Ukraina hišće samostatna była njeje. W běhu poslednich wulkich wójnow je so wón štyri króć palił – 1918, 1941, lětsa w januarje a nětko w juniju. Wina na tym běše přeco režim w Moskwje. Čehodla? Dokelž su Rusojo žarliwi na to, zo maja jich stawizny, stawizny wuchodnych Słowjanow, swoje spočatki w Ukrainje. Klóšterski kompleks w Kyjiwje měješe swoje spočatki w lěće 1051. Prěnje pisomne naspomnjenje Moskwy­ běše w lěće 1147. Hižo tutón fakt praji wšitko wo stawizniskim wuznamje Ukrainy. Lukáš Novosad

To běše prěni kónc tydźenja WM

póndźela, 15. junija 2026 spisane wot:

7:1 – z tutym wuslědkom startowaše wčera wječor němske mustwo do swětoweho mišterstwa kopańcy w ameriskim měsće Houstonje. Po tym zo njebě prěnje 30 mjeńšinow cyle po planje wotběžało a nowačk z Curaçao samo mjezyčasnje 1:1 wurunanje docpě, móžeše team zwjazkoweho trenarja Juliana Nagelsmanna při­wšěm swój plan zwoprawdźić a na kóncu suwerenje z dobyćom do swětoweho mišterstwa kopańcy startować. Z 38 lětami je Nagelsmann připódla prajene naj­młódši trenar turněra a samo młódši hač narodny wrotar Manuel Neuer, kotryž je ze swojim 40 lětami mjeztym hižo pjaty raz na swětowym mišterstwje pódla.

Powšitkownje móžeš z wuslědkom spokojom być. Přichodnu sobotu dyrbja Němcy znowa nastupić, potom póńdźe přećiwo mustwu Słonowinoweho pobrjoha (Elfenbeinküste) dale. Tola tuta hra budźe wo něšto ćeša. Hakle tam so pokaza, kak derje je němske mustwo na turněr přihotowane.

Wjace hač sto hłosow měr wobspěwało

póndźela, 15. junija 2026 spisane wot:
Derje pjelnjena bě wčera Budyska cyrkej swj. Pětra, a to we wołtarnišću runje tak kaž we hłownje za kemšerjow předwidźanych ławkach. Pod nawodom kantora Michaela Vettera předstajichu chór hornjeho schodźenka Budyskeho Schilleroweho gymnazija, ewangelske kantorstwo swj. Pětra, chór Serbskeho ludoweho ansambla a Serbska komorna filharmonija „Sinfoniju čo. 2“ Felixa Mendelssohna Bartholdyja a dźesać, mjez druhim na teksty Mahatmy Ghandija, Martina Luthera Kinga a Anne Frank skomponowanych sadźbow krucha „The Peacemakers“ Karla Jenkinsa. Spěwne sola zmištrowachu Christina Roterberg (sopran), Stephanie Hauptfleisch (mecosopran) a Florian Neubauer (tenor). Na pišćelach hraješe organist Drježdźanskeje cyrkwje Třoch kralow Martin Stohhäcker. Foto: SN/Bojan Benić

To a tamne (15.06.26)

póndźela, 15. junija 2026 spisane wot:

Swětowy koparski zwjazk FIFA poskićuje w času swětoweho mišterstwa fanam w stadionje, zo móža swoje mjeno abo mały postrow na stadionowej wobrazowce w běhu hry pokazać dać. Poskitk wězo darmotny njeje: Za tak mjenowany „super shoutout“ žada sej FIFA nimale 70 eurow­. Politiske, komercielne abo diskriminowace wobsahi pak koparski zwjazk při tym njeakceptuje.

Dohromady 400 wobydlerjow bydlenskeho bloka w Amsterdamje dyrbješe policija minjeny pjatk w nocy ewakuować, po tym zo bě jón mócna eksplozija strašnje wobškodźiła. Sedmjoch z nich zranjenjow dla w chorowni lěkuja, smjertnych woporow na zbožo njeje. Po dotalnych dopóznaćach policije je kriminelna skupina w pódlanskim twarje bloka rozbuchlinu produkowała, při čimž bě k njezbožu dóšło.

Minister wita změny GAP

pjatk, 12. junija 2026 spisane wot:

Drježdźany (SN). GAP – to je skrótšenka Europskeje unije za zhromadnu agrarnu politiku. Wudawki EU za tutón wobłuk wučinja něhdźe 40 procentow cyłeho etata. GAP ma dwaj hłownej instrumentaj resp. stołpaj: direktne subwencije za ratarske zawody a spěchowanske srědki za wuwiwanje wjesnych kónčin.

Za planowanje GAP zamołwity gremij je agrarny wuběrk EU. Lětsa kónc junija zeńdźe so k přichodnym schadźowanju, na kotrymž wo nowych, wot lěta 2028 płaćacych spěchowanskich směrnicach wuradźuje. Zawčerawšim je rěčnik gremija a čłon EU-parlamenta Norbert Lins naćisk nowych směrnicow předstajił. Mjez druhim žada sej wuběrk wyši budget za GAP w přichodnym financnym ramiku EU kaž tež pokročowanje wupruwowaneju spěchowanskeju instrumentow. Nimo toho wotpokaza naćisk EU, direktne spěchowanje zawodow na sumu 500 000 eurow wobmjezować.

Sakski ratarski minister Georg-Ludwig von Breitenbuch (CDU) chwali nowy naćisk „jako wuwaženy. Tajki smy w tutej formje dawno hižo wot komisije EU wočakowali.“

Ćahi zaso po planje jězdźa

pjatk, 12. junija 2026 spisane wot:

Berlin/Hamburg (dpa/SN). Ludźo, kotřiž su mjez Berlinom a Hamburgom ze železnicu po puću, smědźa so wot njedźele wjeselić: Po połtřeća měsacach móža ćahi zaso po planje jězdźić. W minjenych tydźenjach bu čara mjenujcy „generalnje ponowjena“. Prěni ICE wotjědźe njedźelu rano w 5.34 hodź. z hłowneho dwórnišća w Hamburgu a zahaji slědowacy połhodźinski takt.

Prěni bilionar swěta

New York (dpa/SN). Swětnišćowa firma Elona Muska SpaceX je so ze swojim startom na bursy wo rekord postarała. Zawod bě něhdźe 555,6 milionow akcijow wudał a z nimi něhdźe 75 miliardow US-dolarow zasłužił. SpaceX pohódnoćeja na bursy z 1,77 bilionami dolarami, z čimž je firma wot spočatka drohotniša hač dotalny primus Meta, maćerny koncern Facebooka. Jako hłowny akcionar je Musk nětko prěni bilionar na swěće.

Nowy zakitowanski minister

Prezidentka Europskeje centralneje banki (EZB) Christine Lagarde dyrbi sej po dźěłowym posedźenju wčera, štwórtk, w Frankfurće nad Mohanom nawoči zrunać. Banka je mjenujcy prěni raz po třoch lětach wobzamknyła dawki zwyšić. Tak chcedźa inflaciji­ jako sćěh wójny w Iranje zadźěwać. Foto: pa/Reuters/Heiko Becker

HSSL25

LND onlineshop 2026

Chróšćan Šulerjo

Nowe poskitki knihow LND namakaće w lětušim wudaću Nowinkarja!

Nowinkar 2025

Midas Logo