Washington (dpa/SN). Wurjadny pósłanc USA Steve Witkoff je sej wěsty, zo islamistiska Hamas w Gazaskim pasmje swoje brónje woteda. Wón mjenowaše konkretnje mašinsku třělbu AK-47 ze sowjetskeje produkcije, kotraž je pod mjenom Kalašnikow znata. Witkoff rjekny, zo terorisća swoje brónje wotedadźa, „dokelž nimaja žaneje druheje móžnosće“. Wotbrónjenje, kotrež Hamas dotal raznje wotpokazuje, je wažny dypk druheho wotrězka Gazaskeho plana.
Trump postupuje přećiwo Kubje
Washington (dpa/SN). Prezident USA Donald Trump hrozy wšitkim krajam z nowymi cłami, kotrež Kubje wolij dodawaja. Trump chce po tutym puću energijowe zastaranje karibiskeho kraja zlemić. Potrjechene su wšitke partnerske kraje Kuby, kotrež swoje twory tohorunja do USA předawaja. Wotpowědny wukaz Trumpa su we Washingtonje wozjewili. Kak wysoke cła budu, njeje dotal znate. Tež mjena krajow hišće njeznaja.
Za wyši dawk na tobak
Berlin (dpa/SN). Před pobrjohom Němskeje smědźa přichodnje klimje škodźacy wuhlikowy dioksyd pod morjom składować. Zwjazkowy sejm je wčera zakoń schwalił, kotryž prawniske wuměnjenja k zasadźenju tak mjenowaneje CCS-technologije twori. Tak smědźa wuhlikowy dioksyd, kiž mjez druhim při produkciji cementa wapna nastanje, zapopadnyć a njewobmjezowanje pod dnom morja składować. Jenož we wosebitych škitnych pasmach je tole zakazane.
Zapósłanča SPD Dunja Kreiser potwjerdźi, zo njeje CCS žane narunanje za konsekwentny škit klimy, ale jenož jedna z móžnosćow, z wuhlikowym dioksydom wobchadźeć, kotremuž njehodźi so zadźěwać. Tež eksport do druhich krajow wostanje dale wobstejaca móžnosć.
Opozicija je zakoń wotpokazała. Zapósłanc AfD Michael Blos pokaza na strachu składowanja w morju a kritizowaše „ideologisku klimowu politiku“.
Washington (dpa/SN). Republikanojo a demokraća USA su so w zwadźe wo etat kraja tola hišće dojednali. Tak móžachu hrožacej blokadźe etata zadźěwać. Tajki „shutdown“ by dźěło knježerstwa znowa dlěši čas haćił. Dotalne nachwilne hospodarjenje so w nocy na njedźelu skónči.
Po krawnych podawkach w Minneapolisu, hdźež běchu zastojnicy zarjada za imigraciju při swojom rabiatnym postupowanju dweju wobydlerjow zatřělili, běchu demokraća w parlamenće swoje sobudźěło na etatowym rozrisanju skónčili a z blokadu hrozyli. Wočiwidnje móžachu so zastupnicy wobeju stron nětko dojednać. Nadrobnosće wo tym njejsu znate. Prezident Donald Trump je dojednanje mjeztym wuraznje witał.
Kijew (dpa/SN). Ukraina, kotraž ćerpi mjeztym štwórtu zymu ruskeje nadpadniskeje wójny dla, móže so po słowach prezidenta USA Donalda Trumpa wobmjezowaneho přiměra nadźijeć. Ruski prezident Wladimir Putin je w telefonaće próstwje Trumpa přihłosował, z dalšimi nadpadami na Kijew a druhe města tydźeń dočakać. Tole je Trump medijam zdźělił. Hłowna přičina je po słowach prezidenta USA kruta zyma w Ukrainje. Tohodla bě so wón wosobinsce za móžnym přiměrom prašał.
Z Moskwy dotal žane oficialne wobkrućenje njepředleži. Tež dokładny termin móžneje přestawki njeje znaty, we Washingtonje zdźělichu.
Ukrainski prezident Wolodymyr Zelenskyj je so Trumpej mjeztym dźakował. Zastaranje z milinu je zakład žiwjenja za miliony wobydlerjow, wón internetnje piše. Zelenskyj z toho wuchadźa, zo dojednanje wo přiměrje přesadźa. Minjenu nóc su znowa ruske truty po puću do Kijewa byli. Rozbuchnyli pak su we wjesnych kónčinach na kromje stolicy.
Magdeburg (dpa/SN). Při namócnosćach w domjacej hrě koparskeho ligista 1. FC Magdeburg je so wjace policistow zraniło, hač dotal znate. Nimo 70 zastojnikow krajneje policije poćerpje tež pjeć kolegow zwjazkoweje policije zranjenja. To je nutřkowna ministerka Saksko-Anhaltskeje Tamara Zieschang (CDU) w krajnym sejmje zdźěliła.
17 z cyłkownje 70 zranjenych policistow dyrbjachu w chorowni lěkować. „Na zbožo njetrjebaše nichtó z nich w chorowni wostać“, rjekny politikarka CDU. „Najebać to dyrbjachu lěkarjo předewšěm ranjenje hłowy hač k trawmje nopa a mozow lěkować.“
Policija přepytuje ćežkeho kaženja krajneho měra, pospytaneho mordarstwa a strašneho ranjenja ćěła dla. Najwažniše je, namócnych skućićelow identifikować, rjekny ministerka Zieschang, kotraž je tež za sport zamołwita. Wona wočakuje, zo sportowe towarstwa při zwěsćenju skućićelow sobu dźěłaja. Předwčerawšim, srjedu, je policija 29lětneho zajała. Muž z Ascherslebena bě jednoho policista z kamjentnej platu w ruce nadběhował a jeho zranił, kaž policija zdźěli.
Na konju sedźo Marcus Zotan w delnjosakskej wsy Wiedenrode při tuchwilnym zymskim wjedrje rano zahe nowiny roznošuje. Ze swojim 23lětnym walachom Zotanom je muž w sněze lěpje po puću hač pěši abo z kolesom, wón twjerdźi. Zo njeby w rańšich hodźinach k zražkam z awtami dóšło, nosy tež Zotan runje tak kaž jěchar, warnowanski lac. Nimo toho ma kóń reflektory při nohach a při wopuši. Jako myto čaka na konja wosebita snědań w konjencu.
Bjez jězbneje dowolnosće, z kradnjenymaj čisłowymaj taflomaj a pjaneho je policija muža w pfalcskim Landauwje lepiła. Muž spočatnje twjerdźeše, zo je jězbnu dowolnosć zhubił. Spěšnje pak so wukopa, zo je sudnistwo dokument sćazało. Čisła słušachu druhemu awtu. Smjerd alkohola dla bě chětro sylny: Test wunjese na wšěch 1,9 promilow.
Brüssel (dpa/SN). Nowe sankcije přećiwo Iranej su wonkowni ministrojo EU na swojim dźensnišim posedźenju w Brüsselu wobzamknyć chcyli. Z chłostanskimi naprawami přećiwo wosobam a organizacijam reaguja na brutalne poraženje protestow a na trajacu podpěru ruskeje nadpadniskeje wójny přećiwo Ukrainje ze stron Irana. Móžno je, zo zastopnjuja iranske rewoluciske gardy jako terorowu organizaciju. Do dołhim wahanju Francoska naprawy nětko podpěruje.
Skorža přećiwo knježerstwu
Lipsk (dpa/SN). Skóržbu Němskeje wobswětoweje pomocy DUH přećiwo zwjazkowemu knježerstwu su dźensa na Lipšćanskim zwjazkowym zarjadniskim sudnistwje wobjednawali. Při tym dźe wo prašenje, hač je klimu škitacy program knježerstwa z lěta 2023 dosahacy. Wobswět škitacy zwjazk DUH chce ze swojej skóržbu razniše naprawy přesadźić. Zwjazkowe knježerstwo so skóržbje wobara. Berlin ma naprawy za wunošne.
IP-adresy tři měsacy składować