„Čěski sołobik“ na přeco womjelknył

pjatk, 04. oktobera 2019 spisane wot:

Najsławniši čěski spěwar popularneje hudźby Karel Gott je wutoru w starobje 80 lět zemrěł. Wo njeho nježaruje jenož jeho wótcny kraj, ale cyły swět, po kotrymž je „złoty hłós z Prahi“ znaty jako „Sinatra wuchoda“. Chowany budźe 42krótny dobyćer Złoteho abo Čěskeho sołobika a w zańdźenym porjedźe na Zasłužbneho a Narodneho wuměłca pomjenowany Karel Gott po dorěčenju knježerstwa w kruhu swójby ze statnymi česćemi. Zjawnosć móže so z nim dźens za tydźeń, 11. oktobra, w palaisu Žofín rozžohnować. Rekwiem budźe nazajtra w katedrali swj. Víta.

Wot srjedy kładu Praženjo kaž tež ludźo z cyłeje Čěskeje a samo wopytowarjo stolicy při domje njeboćičkeho kwěćele a zaswěćeja swěčki. Čěske, ale tež słowakske nowiny jeho žiwjenje a spěwne skutkowanje wobšěrnje hódnoća. Słowakski dźenik Nový čas zwěsća: „Pře smjerć Karela­ Gotta płače 16 milionow Čechow a Słowakow.“

Warnuja před awtoritarnym wuwićom

srjeda, 02. oktobera 2019 spisane wot:

Waršawa (dpa/SN). Tydźenjej do wólbow noweho parlamenta w Pólskej su třo něhdyši prezidenća před awtoritarnym wuwićom swojeho kraja warnowali, namołwjejo opoziciju k jednoće. „13. oktobra njewotměja so žane normalne wólby. Tón dźeń so rozsudźi, hač budźe Pólska demokratiski kraj abo hač dale do směra na awtoritarnu diktaturu wotboči“, rěka w lisće, kaž powěsćernja PAP rozprawja. Podpisali su jón bywši statni šefojo Lech Wałęsa, Aleksander Kwaśniewski a Bronisław Komorowski.

Třo bywši pólscy prezidenća apeluja w swojim lisće na njewotwisnych kandidatow senata, druheje komory parlamenta. Woni dyrbjeli swoju kandidaturu złožić, zo bychu z třoch stron wobstejacy blok opozicije w boju přećiwo knježacej narodno-konserwatiwnej stronje Prawo a sprawnosć (PiS) sylnili.

Po aktualnych woprašowanjach móže so PiS tuchwilu 40 do 45 procentow hłosow nadźijeć. Za liberalnokonserwatiwnu Wobydlersku koaliciju, kotraž je z bywšeje knježaceje Wobydlerskeje platformy wušła, chcyli 26 do 28 proc. ludźi hłosować, instituty zwěsćeja.

Wšitke namjety wotpokazane

srjeda, 02. oktobera 2019 spisane wot:

Peter Čačko rozprawja z Bratislavy za Serbske Nowiny

Narodna rada našeho kraja měješe na nazymskich schadźowanjach „horcu“ naležnosć wobjednawać. Štyri opozicionelne strony běchu mjenujcy parlamentej namjety za změnu wotehnanskeho zakonja zapodali. Dotal w Słowakskej płaći, zo smě žona hač do dwanateho tydźenja samodruhosće pisomnje jeje přetorhnjenje požadać. Fachowy lěkar je winowaty, powučić žonu wo tym, kotre rizika za strowotu su z njejednorym za­přimjenjenjom zwjazane. Zdobom ma ju na antikoncepcionelne metody a přisłušne srědki skedźbnić. Žonje hač do 16 lět je móžno samodruhosć medikamento­znje přetorhnyć, tola jenož, hdyž staršej přihłosujetaj.

Maas: Zmužitosć sej wažić

wutora, 01. oktobera 2019 spisane wot:

W Praze 30. róčnicu sławneje narěče Genschera 1989 wopominali

Praha (dpa/SN). Němski wonkowny minister Heiko Maas (SPD) je sławnu balkonowu narěč swojeho předchadnika Hansa-Dietricha Genschera (FDP) před 30 lětami jako „najbóle magiski wokomik znowazjednoćenja Němskeje nimo powalenja murje“ wuzběhnył. „To njebě nikomu wšojedne“, rjekny Maas na swojim wčerawšim wopyće w Praze składnostnje róčnicy narěče Genschera, jako bě tón wjace hač 4 000 ćěkancam z NDR na terenje němskeho wulkopósłanstwa zdźělił, zo smědźa do Zapadneje Němskeje wupućować. „Hdyž je hdy wukřika za swobodu, bě wón tehdy słyšeć.“

W swojej narěči na oficialnym witanju we wulkopósłanstwje so Heiko Maas za to zasadźi, sej zmužitosć tehdyšich NDRskich ćěkancow za přikład brać. „Wudani so sej něšto zwěrić za swobodu, sprawnosć a demokratiju, dokelž njeje ničo z toho samozrozumliwe“, wón rjekny. „Tute dopóznaće je dźensa, w času populistiskich zawjednikow a nacionalistiskich ideologijow, runje tak wažne kaž w lěće 1989.“

Załožer nětko šef

wutora, 01. oktobera 2019 spisane wot:

Brno (ČŽ/K/SN). Delegaća hłowneje zhromadźizny noweho politiskeho hibanja z mjenom Trikolóra su jeho załožerja Václava Klausa-młódšeho jednohłósnje za předsydu wuzwolili. Wón bě tež jenički kandidat. W swojej narěči Klaus najprjedy rjekny, zo je trjeba wojować přećiwo maoistam a neomarxistam, njepřećelam Trikolóry. Potom rysowaše wón tři stołpy, na kotrychž hibanje steji. Su to sprěnja Čěska republika a zasadźowanje za nju, zdruha podpěra dźěławych ludźi a střeća škit normalneho swěta, štož je po nahledźe Klausa škit před agresiwnymi ideo­logijemi, kotrež šěrja chudobu, zatrašenje, diktaturu a fanatizm. „Hladamy na swět z čěskimi wočemi. Wo kraj­ dyrbimy so sami starać, dokelž to nichtó druhi lěpje­ njezdokonja“, nowy předsyda podšmórny.

Hrožaca bomba

póndźela, 30. septembera 2019 spisane wot:

Waršawa (JBR/SN). W pólskim měsće Świnoujście namakachu nurjacy hobersku lětarsku bombu z časa Druheje swětoweje wójny, a to na dnje kanala za přewoz ludźi. Tajku bombu, kotraž je 6,5 metrow dołha a 5,5 tonow ćežka, mjenowaše britiske wojerske lětarstwo „tallboy“ (wulki kadla) a wužiwaše ju za ničenje hitlerskich wójnskich łódźow. Transportowali běchu bróń jednotliwje ze specialnymi bombowcami Avro Lancaster. Hač do kónca wójny wotćisnychu 854 tajkich „tallboyjow“, tak na přikład na němskej křižakaj „Tirpitz“ a „Lützow“ a na rezidencu Adolfa Hitlera „Berghof“.

Krizowy stab nětko wuradźuje, kak bombu znješkódnić, bjeztoho zo woby­dlerjow a město wohroža. Fachowcy skedźbnjeja na to, zo móže rozbuchnjenje tajkeje brónje na městnje małe zemjerženje zawinić. A Świnoujscie ewakuować woznamjenja 41 000 ludźi do wěstoty přinjesć. Nimo toho nimaja pólscy eksperća za znješkódnjenje bombow z „tallboyjemi“ dotal žane nazhonjenja.

Čěska chce pućrubarka być

štwórtk, 26. septembera 2019 spisane wot:
Praha (ČŽ/K/SN). Čěska republika chce być kraj přichoda a stanje so nastupajo inowaciju tuž z pućrubarku. Tole zwurazni čěski ministerski prezident Andrej Babiš na forumje Concordia Summit, wotměwacym so w New Yorku jako přewodna akcija tuchwilneje Hłowneje zhromadźizny UNO. „Jako jedyn z najbóle zindustrializowanych krajow w Europje dyrbimy so na inowaciju koncentrować, zo bychmy swoju zamóžnosć konkurency zawěsćili“, premier Babiš podšmórny. „Tohodla smy zhromadnje z najlěpšimi wědomostnikami, předewzaćelemi a ma­na­gerami sčasom wiziju sformulowali. A tale wizija je so do narodneje inowaciskeje strategije přeměniła, kotraž wusměrja wuwiće hač do lěta 2050.“ Andrej Babiš k tomu wuswětli, zo złožuje so narodna strategija na dźewjeć stołpow, wot podpěry wuměnjenjow za załožowanje nowych firmow přez spěchowanje zdźěłowanja kaž tež slědźenja hač k digitalizaciji a technologiskemu rozwiću. Kaž premier přispomni, ma inowaciska strategija we wědomosći robustnu bazu.

Zajimawosće z čěskeho šulstwa

štwórtk, 26. septembera 2019 spisane wot:

WOČAKOWANJA, kajkež maja starši wot šule, za tym je so w Čěskej towaršnosć IdeaSense w nadawku zjednoćenstwa School My Projekt wobhonjała. Z teje přičiny předpołožichu awtorojo zwěsćowanja 500 staršim w starobje 24 do 54 lět, kotřiž maja dźěći mjez štyrjomi a sydom lětami. Wotpowědnje wotmołwam rozdźělichu woni staršich do štyrjoch typowych skupin – angažowani, porjadni, komunikatiwni a njenaročni. Skupiny su přibližnje jenak wulke a wobsteja we wšitkich wobwodach kraja kaž tohorunja w městach a na wsach. Njerědko wšak so nahlady překřižuja.

Kaž naprašowanje wujewja, wučinja skupina porjadnych staršich 28 procentow. Woni wobhladuje šulu jako awtoritu a chcedźa jasnosć wo tym, što ma dźěćo wědźeć a kak móhli jemu při tym pomhać. Něhdźe 26 procentow woprašanych kładźe wažnosć na dobru atmosferu w šuli a na přećelske wobchadźenje mjez dźěćimi. Něhdźe 24 procentow ma za to, zo je šula sama zamołwita za wuwučowanje dźěći a njeměła sej wot staršich ničo žadać.

Sylne protesty

wutora, 24. septembera 2019 spisane wot:
Bratislava (SŽ/K/SN). Iniciatiwa „Za přistojnu Słowaksku“ bě po wjacorych měsacach znowa k protestam namołwjała, na čož su minjeny pjatk dźesaćitysacy ludźi na dróhu šli – w dwanaće městach kraja, ale tež syły słowakskich krajanow w Londonje, we Wienje a samo w Melbournje. „Wot wšeho spočatka wustupujemy za dwě žadani – za dokładne wuswětlenje zamordowanja přepytowaceho nowinarja Jána Kuciaka a jeho njewjesty Martiny Kušniroveje a nimo toho za nowe, dowěryhódne knježerstwo“, zwurazni rěčnica iniciatiwy Eva Lavriková. „Dźe wo proces čisćenja, w kotrymž mamy tež my wobydlerjo swoje naroki.“ Na demonstraciji we wuchodosłowakskim Prešovje je so tež Zlatica Kušnirová, mać zamordowaneje Martiny, słowa jimała: „Janko je wo njeporjadnosćach w kraju pisał a to ze swojim žiwjenjom zapłaćił, a moja Mata bě we wopačnym času na wopačnym městnje.“ Słowakske medije publikuja wot njedawna wobsahi komunikowanja Mariana Kočnera, podhladneho naštykanja k mordarstwu, kotrež bě policija na jeho handyju našła.

Nowy termin nětko póndźelu

pjatk, 20. septembera 2019 spisane wot:

Waršawa (dpa/SN). Prezident USA Donald Trump a pólski šef stata Andrzej Duda chcetej w New Yorku zrěčenje wo zesylnjenju wojerskich jednotkow podpisać. Tak su USA namjetowali, so do póndźelu planowaneje połnozhromadźizny UN zetkać. Termin ma so hišće oficialnje wopodstatnić.

Kaž politiski rěčnik za wonkowne naležnosće Pólskeje Krzysztof Szczerski wobkrući, chcedźa so wo to prócować, zrěčenje podpisać. Poprawom bě tole hižo­ na wopyće Trumpa 1. septembra předwidźane. Prezident USA pak je wopyt krótkodobnje wotprajił.

Hižo loni w juniju stej so Trump a Duda na to dojednałoj wjac wojerskich jednotkow w Pólskej zaměstnić. Dotal je tam 4 500 wojakow, ličba měła so na 5 500 rozšěrić. Pólska je zwólniwa, kóšty infrastruktury za ameriske jednotki přewzać. Trump chce wojakow z Němskeje wotćahnyć. Stajnje zaso wumjetuje wón zwjazkowemu knježerstwu, zo zamołwitosće NATO njespjelnja a přemało pjenjez za zakitowanje wudawa. Poćahi mjez USA a Němskej su so pod Trumpom dramatisce wochłódnili.

Serbska debata

nowostki LND