Wot němskich medijow dale rozšěrjenemu wobrazej wo Ruskej přispomnja Cyril Pjech z Berlina slědowace:
Je poprawom tajke něšto kaž dźiw, zo wostanu Serbske Nowiny woprawdźe to, štož maja na prěnjej stronje stejo: njewotwisne. Wjetšina němskich medijow to njeje – bjez kritiki wone skoro směšnu rusofobiju („na wšěm wina je Ruska, je Putin“), kiž je takrjec wot knježerstwa poručena, sobu činja.
Na zbožo je najskerje něchtó našeho zwjazkoweho prezidenta Steinmeiera sčasom warnował, zo njeje na wopyće Ukrainy sobu přećiwo Ruskej šćuwał, jako bě wona po kekliji z jara chutnym pozadkom wokoło pječa zamordowaneho žurnalista Babčenka zaso raz „wina“. Swojeho wonkowneho ministra je prezident Porošenko před Bjezstrašnostnej radu UNO dał so blamować, jako fabulowaše tón tam wo žurnalisće, kotrehož bě Ruska „zamordowała“.
Křesćan Krawc z Hrubjelčic je we wobłuku 72. serbskeho ewangelskeho dnja přednošk Trudle Malinkoweje wopytał a slědowacy dopis zapodał:
Po wotewrjenju lětušeho ewangelskeho cyrkwinskeho dnja minjenu sobotu zetkachu so Serbowki a Serbja zbliska a zdaloka na kantoraće Hodźijskeje wosady k přednoškej Trudle Malinkoweje „Na serbskich slědach po Hodźijskej wosadźe“. Na čiłe wašnje a z pomocu wobrazow rysowaše přednošowarka tysaclětne stawizny Hodźija jako wuchadźišćo pokřesćanšćenja Milčanskeho kraja.
W Hodźiju bě minjenu sobotu a njedźelu 72. serbski ewangelski cyrkwinski dźeń. Marko Wjeńka je so někotrych wobdźělnikow zarjadowanja za jich zaćišćemi woprašał
Mato Krygaŕ, předsyda Serbskeho ewangelskeho towarstwa: Sym jara spokojom, zo je telko ludźi přišło, wšako bě w samsnym času hišće tójšto druhich serbskich zarjadowanjow. To pak je skoro hižo typiske za naš mały lud, zo so terminy stajnje na wěste dny koncentruja. Cyrkwinski dźeń je so po mojim měnjenju derje radźił. Smy sej jón w předsydstwje dorěčeli. Wobšěrny praktiski přihot měješe Měrćin Wirth na starosći, za čož smy jemu jara dźakowni.
Měrana Cušcyna z Budyšina: Bě rjenje so zetkać ze Serbami druhich ewangelskich wosadow a dožiwić wutrobnu hospodliwosć Hodźijskich wosadnych. Wosebje zajimawy běchu sobotny přednošk Trudle Malinkoweje a přinoški dalšich, kotrež pokazachu na něhdyšu bohatu serbskorěčnu tradiciju w zwisku z Hodźija pochadźacych abo tam skutkowacych wosobinow, kaž běchu to na přikład Wjacław Warichius, Jan Gelanski, Jurij Pilk, Pětr Młónk a Imišec mandźelskaj.
Měto Cerna z Gogolowa wupraja so jako mjeztym wotstupjeny delnjołužiski starosta k poziciji rěčnika iniciatiwy Serbski sejm za Delnju Łužicu Hanza Wylema-Kella w naležnosći Hartmuta Leipnera, wozjewjenej w SN z 15. meje:
Dźěłowe wašnje knjeza Hartmuta Leipnera je w zašłosći stajnje korektne było. Tu pytaja hrěšnika. Kawsalne zwiski za to, zo su so delnjołužiscy starosća krok po kroku zdalowali, leža porno wuprajenjam knjeza Wylema-Kella na dospołnje hinašej runinje. Naša naležnosć je, ze sobu a nic wo sebi rěčeć. Z toho stajnje problemy nastawaja.
1. Wodźerjo iniciatiwy mějachu wospjet ćeže, připosłuchać a procesy w dospołnej hłubokosći wěcownje wudiskutować. Poručenjam napřećo su w dalokej měrje imuni. Jich měnjenje maš sćěhować. Z toho wuwi so přiběraca njedowěra.
2. Dojednane nadawki so nadobo njepřewjeduja.
3. Praktiske myslenje iniciatiwy je poměrnje jednostronsce na wuměnjenja w Sakskej wusměrjene, Braniborska skutkuje kaž přewodny zjaw.
Pod nadpismom „Struchłe dopóznaće“ rozestaja so Jan Nuk z Radworja w SN 7. měrca 2018 ze zwěsćenjom předsydki Serbskeho šulskeho towarstwa Ludmile Budarjoweje, zo „Asimilaciju njezadźeržimy“. Nuk mjenuje z prawom wšelake přičiny a negatiwne zjawy, kotrež „prócowanje, serbskosć zesylnić“ widźomnje abo tež njewidźomnje haća“.
Je tajke pesimistiske zhladowanje woprawnjene? Měnju: Haj a ně!
Haj, jeli dale jeničce po dotalnym modelu WITAJ-kubłanja postupujemy. – Dwaceći lět dźěła po tutym modelu wunjese sćěhowace wot spočatka wočakowane dobre wuslědki: Ličba wobdźělnikow na serbskorěčnym kubłanju je stabilna. Wukony šulerjow w serbskej wučbje dźensa su widźomnje lěpše hač něhdy w tak mjenowanych B-skupinach. Starši akceptuja imersiwne rěčne kubłanje w pěstowarnjach.
Bernd Pittkunings z Choćebuza piše wo swojich dožiwjenjach, jako bě njedawno z awtom w Sakskej po puću:
Z praktiskich přičin njejsym přećel němskeho federalizma. Bayerska abitura je w Badensko-Württembergskej připóznata, sakska raz haj raz ně, braniborska hižo, ale mjenjehódna. Tež na serbsku rěč ma federalizm wliw. Tak dyrbja braniborscy Serbja za „E-mail“ „e-majlka“ pisać, sakscy Serbja „e-mejlka“, po zdaću, dokelž zhromadne dźěło serbskeju rěčneju komisijow ze stron Braniborskeje a Sakskeje witane njeje. Wliw federalizma na wobchad na dróhach tohorunja mały njeje.
Hanzo Wylem-Kell, delnjoserbski rěčnik iniciatiwy za Serbski sejm, so wupraja, čehodla je k wuzamknjenju delnjołužiskeho rěčnika Rady starostow dr. Hartmuta Leipnera dóšło:
Wašnje, kak knjez Leipner spyta běh podawkow ze swojim skutkowanjom w zwisku z delnjoserbskimi starostami a ze swojim samowólnym jednanjom pozdźišo wusprawnić a k tomu zjawnosć instrumentalizować, dyrbi so sporjedźeć. Započało je so to z tym, zo je wón 12. měrca jeničce z dr. Frycom Libom wothłosowanu a přećiwo měnjenju dweju dalšeju na posedźenju rady přitomneju starostow Edith Pjeńkoweje a Ignaca Wjesele nowinsku zdźělenku wozjewił. Tam wón twjerdźi, zo starosća iniciatiwu za Serbski sejm hižo njepodpěruja. Tak su to Serbske Nowiny 13. měrca wozjewili. Projektej je z toho škoda nastała.
Postupowanje knjeza Leipnera rani § 4 (1) jednanskeho porjada Rady starostow, runje tak njewotpowěduje wone zasadam bazowodemokratiskeho jednanja. Nimo toho spřećiwja so wšitkim wot njeho sobu zdźěłanym a sobu zastupowanym rozsudam a konceptam.
21. koparske swětowe mišterstwa wotměja so wot 14. junija hač do 15. julija w Ruskej. Smy so mjez ludźimi prašeli, hač sej najebać móžny politiski bojkot turněra, wosebje ze stron zapadnych krajow, hry w telewiziji přiwšěm wobhladaja.
Cyril Pjech z Berlina: Dźiwam so stajnje znowa nad politiskej hłuposću zapadnych politikarjow. Kóžda akcija přećiwo Ruskej sylni nahladnosć Wladimira Putina w jeho ludźe na jednej stronje a strach wójny na tamnej. Abo su woni tajcy hazarderojo, zo samo z wójnu liča? Wšitke hry mišterstwow sej njewobhladam, wažne pak chcu sćěhować.
Halena Jancyna z Ralbic: Kopańca njeje runje moja najwoblubowaniša sportowa družina, ale při tajkich podawkach sej tež ja tu abo tamnu partiju wobhladam. Kotre to budu, wotwisuje wot časa. Přez beamer pola susodow dam sej tajku zawěsće lubić. Budźe-li móžno, činju to pola wohnjoweje wobory. Wobžaruju, zo stej politika a sport tak wusko zwjazanej. Politiske podawki a reakcije tajki sportowy wjeršk zaćěmnjeja.
Hdźe namakaja so jědźe z tradiciju, lětstotki wróćo sahacej? Wobsteji europska jědźna tafla? Što su kulinariske wosebitosće regionow? Prašenja to, z kotrymiž zaběra so awtor telewizijneje serije „Der Geschmack Europas“ Lojze Wieser. Ideja, so filmisce rozestajeć z jědźemi w jednotliwych regionach Europy, zakorjenenymi w nazhonjenjach jeje wobydlerjow a zwěčnjenymi w literaturje a spěwach, słowjenskeho nakładnika z korutanskeho Celoveca hižo mnohe lěta zaběra.