Dale figowe łopjeno?

póndźela, 28. septembera 2020 spisane wot:
Za něšto dnjow stej dwě lěće nimo, zo bě dźě­łowy kruh za serbske naležnosće ide­jowu konferencu wo němsko-serbskej zhromadnosći w sprjewinym měsće wuhotował. Nimo temy dwurěč­neho popisanja w měšćanskej zjawnosći njeje gremij nastupajo wotwažowanje tehdy nazbě­ranych namjetow ani kročele dale. To je zrudne a nanuzuje prašenje, hač njejstej status a wašnje schadźowanja hłownje sobu za to zamołwitej. Kritikarjo rěča wo figowym łopjenu, z kotrymž so Budyšin pyši. Wšako njeje tež měšćanske zarjad­nistwo swoje nadawki nastupajo wu­hódnoćenje woneje idejoweje konferency spjelniło. Trjebamy mjeńšinowo­politiski dźěłowy gremij při Budyskej měšćanskej radźe, kotryž njeje pjate koło na wozu. Trjebamy strózbu diskusiju wo jeho sta­tusu a wo rytmusu schadźowanja. Tuchwilnym čłonam za jich čestnohamtski angažement wšu česć. Jich tři posedźenja wob lěto pak njehodźa so za to, problemy woprawdźe rozrisać. Axel Arlt

Próca so skónčnje wudaniła

póndźela, 28. septembera 2020 spisane wot:

W bywšej Kamjenskej chorowni bórze zaso žiwjenje knježi

Kamjenc (BG/SN). Wot štwórtka popoł­dnja je jasne: Bywša Kamjenska cho­row­nja při železniskim nasypje je wuchowana. Blisko nutřkowneho města ma twarjenje z wothladanymi bydlenjemi nastać. Klětu 1. julija chcedźa z přetwarom započeć a 1. februara 2023 je po­swjeće­nje předwidźane. Překwapjenka je: Dom wob­hospodarić budu Hornjołužiske kliniki. Z teje přičiny je tež tamniši jednaćel Reiner E. Rogowski do Kamjenca přijěł. Nihdy nanihdy njeměješe nichtó do toho tajku mysličku, a nětko su wšitcy ćim zbožowniši. Dom, w kotrymž je znaty lěkar­ z Łužicy Johann Gottfried Bönisch praktikował, so zachowa. Mawsolej w par­ku chorownje na njeho dopomina.

Ahrens: Status njeje rozsudny

póndźela, 28. septembera 2020 spisane wot:

Němsko-serbska bikulturnosć měła w Budyšinje wobydlerjam a hosćom nazornišo dožiwjomna być. Tomu słuže­še idejowa konferenca dźěłoweho kruha za serbske naležnosće nazymu 2018. Nětko dźe skónčnje wo to, wo dalšim postupowanju rozsudźić.

Budyšin (SN/at). Předsydka dźěłoweho kruha za serbske naležnosće města Budyšina, měšćanska radźićelka dr. Anna­lena Schmidt njebudźe wot 1. oktobra wjace w sprjewinym měsće bydlić. Přičina to, mandat złožić a zdobom funkciju na čole komunalneho narodnostnopolitiskeho gremija. Na wuradźowanju minjenu srjedu pod nawodom zastupo­waceho předsydy Benjamina Wirtha su so tuž dojednali, rozsud měšćanskeje rady nastupajo nowowobsadźenje městna w dźěłowym kruhu wočaknyć a na wurjadnym posedźenju klětu w januarje wo nowej předsydce abo nowym předsydźe rozsudźić. Wotmołwu dóstachu tež na prašenje za stajnej kontaktnej wosobu k měšćanskemu zarjadnistwu. „Wo to stara so Markus Gießler, nawoda zarjada za hospodarstwo, kulturu, nowinarstwo a zjawnostne dźěło“, rjekny wyši měšćanosta Alexander Ahrens (SPD).

Krótkopowěsće (28.09.20)

póndźela, 28. septembera 2020 spisane wot:

Olympiada so njewotměje

Budyšin. Lětuša 54. centralna olym­pia­da serbšćiny wupadnje. To zdźěli předsydka Serbskeho šulskeho towarstwa Ludmila Budarjowa. Přičina su aktu­alne wuwiće koronapandemije dla a wotprajenja ze stron šulow. Pod tajkimi wuměnjenjemi njehodźi so charakter wubědźowanja zaručić. Přichodna olympiada ma klětu wot 14. do 16. apryla we Wodowych Hendrichecach być.

Šulerjo a wučerjo w karantenje

Budyšin. Pada korony dla su šulerjo wjacorych rjadownjow, wjacore wučerki a hortnerki Zakładneje šule Frèdèrica Jolio­ta Curieja w karantenje. Wšitcy budu na koronawirus testowani. Nětko pak maja doma wuknyć a nadawki spjelnić. Minjeny pjatk wozjewi strowotniski zarjad Budyskeho wokrjesa tři dalše nowo­infekcije z koronawirusom. Tuchwilu je we wokrjesu 25 schorjenych, z kotrychž jednoho w chorowni lěkuja.

Myto Budyskej hwězdarni

Tam a sem w měšćanskej radźe

pjatk, 25. septembera 2020 spisane wot:

Kamjenc (BG/SN). Poł hodźiny mějachu zajimcy čakać, kotřiž chcychu posedźenje Kamjenskeje měšćanskeje rady minjenu srjedu sćěhować. Přičina za to bě, zo je radźićelka frakcije Stadt Land Frau Anne Hasselbach swój mandat złožiła. Jeje naslědnica Sylvia Tanner bě swoju zwólniwosć mandat přewzać někotre dny do posedźenja z priwatnych přičin cofnyła. Z tym pak bě nastał problem. Měšćanska rada njebě jeje rozsud akceptowała. Zo njeby młoda žona a mać do wuskosćow přišła, je Hasselbach swoju próstwu wo wuwjazanje z nadawka tohorunja cofnyła. Tuž wostanje wšitko kaž je. Wo nowowobsadźenju pjeć fachowych wuběrkow pak dojednachu so měšćanscy radźićeljo bjez diskusije. Na to zaběrachu so woni z kónclětnym wotličenjom 2019 Měšćanskeje bydlenskeje towaršnosće, kotraž móžeše po někotrejžkuli ćeži na pozitiwne wuwiće pokazać.

Wo strukturnych změnach na wsach informowali

pjatk, 25. septembera 2020 spisane wot:

Kamjenska wotnožka Budyskeje ludoweje uniwersity je wčera wječor wobydlerjow Njebjelčanskeje gmejny na zarjadowanje projekta „zhromadnje myslić, wuknyć, wuwiwać a činić“ přeprosyła.

Njebjelčicy (aha/SN). Zamołwita sobudźěłaćerka za politiske a hospodarske kubłanje Kamjenskeje ludoweje uniwersity Sandra Hübner-Richter je projekt po nowym kubłanskim formaće zdźěłała. Wčera na třećim wot cyłkownje dźesać předwidźanych zarjadowanjow wona na prawy rozsud wjesnjanosty Tomaša Čornaka (CDU) pokaza, zo dźiwa so na strukturne změny w gmejnach a na wsach, a zo so to w Njebjelčicach přewjedźe.

Policija (25.09.20)

pjatk, 25. septembera 2020 spisane wot:

Kolesowar so zranił

Hózk. W Hózku je srjedu wječor wodźer nakładneho awta na hłownej dróze kolesowarja přewidźał a jeho šmórny. Byrnjež z koła padnył, so škodowany na zbožo jenož lochko zrani. Zawołana policija wěcnu škodu na sto eurow trochuje.

Do firmy so zadobyli

Serbske Pazlicy. Minjeny dny běchu so njeznaći do jedneje firmy w Serbskich Pazlicach zadobyli. Kaž Zhorjelska policajska direkcija wčera w nowinarskej rozprawje zdźěli, běchu grat w hódnoće něhdźe 5 000 eurow pokradnyli. Wěcnu škodu trochuja na něhdźe 500 eurow.

Z parka palmy sobu wzali

Mužakow. W nocy na srjedu su njeznaći w Mužakowskim parku palmy pokradnyli. Jedna z eksotiskich rostlin bě po zdaću tak ćežka, zo ju policija z čworom na Zhorjelskej dróze wostajenu nadeńdźe.

Chorobne jězdźidło pokradnyli

Kamjenc. Na Jěžowskim pólnym pućiku w Kamjencu su njeznaći, kaž policija hakle wčera pisa, minjeny dny z garaže elektriski chorobny jězdny stoł typa ­Invacare a k tomu słušace elektriske nabiwadło pokradnyli. Ćělnje zbrašenym za žiwjenje jara wažne a trěbne jězdźidło płaći něhdźe 2 000 eurow.

Dźěło gmejny je připóznate

pjatk, 25. septembera 2020 spisane wot:

Worklečanska komuna je w minjenych lětach chětro wjele docpěła

Worklecy (JK/SN). Prěnje nazymske posedźenje Worklečanskeje gmejnskeje rady traješe wčera wječor tež po měnjenju radźićelow chětro dołho. Při tym njebě ani telko dypkow na dnjowym porjedźe. Wina bě wuradźowanje k lětušemu hos­podarskemu planej a wotpowědnym wustawkam k tomu.

Hakle krótko do kónca lěta budu nětko tež we Worklecach po schwalenym planje dźěłać. Prjedy pak hač móžachu jón a wustawki wobzamknyć, mějachu radźićeljo hišće tójšto prašenjow. Při tym so wujewi, zo njeje forma, w kotrejž so plan prezentuje, za radźićelow idealna. Mnohe zwiski a pozadki ličbow so na naćisku plana jenož ćežko do zwiska stajić hodźa a někotra pozicija w planje njeje dosć derje wobkrućena. Tohodla přeja sej radźićeljo jednorišu a přewidnišu formu naćiska hospodarskeho plana. To njebudźe po słowach wjesnjanosty Franca Bruska (CDU) tak jednorje, wšako maja wužiwać předpisane formulary a předłohi. Ale snano dosaha tež, hdyž maja radźićeljo jenož dosć chwile, so z ličbami zaběrać.

Impozantna kulisa fascinowała

pjatk, 25. septembera 2020 spisane wot:

Hórnikečanska Energijowa fabrika bě před něšto dnjemi kulisa za wuměłske tworjenje wobdźělnikow lětušeje molerskeje dźěłarnički Spěchowanskeho kruha za serbsku ludowu kulturu.

Hórnikecy (SN/MiR). Do kruha molowacych słušachu tónraz „stari zajacy“ kaž tež nowačcy. A nawodnica dźěłarnički Maja Nagelowa měješe za wšěch wotpowědne pokiwy, kotrež pohnuwachu do zaběry z podatymi objektami a materialom. „Sym jara wjesoła, zo mějachmy mjez jědnaće wobdźělnikami štyri młode žony. Dwě stej so prěni króć na dźěłarničce wobdźěliłoj“, rjekny managerka Domowiny Rejzka Krügerowa, za kotruž bě to tohorunja prěni króć, zo je tónle projekt přihotowała.

Kćějaca kastanija před kulisu Budyšina wabi tuchwilu mnohich ludźi na Mosće měra pozastać. Druhdźe šćipaja ludźo samo ­hišće čerstwe truskalcy w swojej zahrodce. Tajke nalětnje wosebitosće w nazymje pak so nětko nachileja. Meteorologojo wěšća přichodne dny wjele dešća a sylne wochłódźenje. Foto: Carmen Schumann

nowostki LND