Na dobro dźěći kedźbu dać

póndźela, 19. septembera 2022 spisane wot:

Wojerecy (SN). Na iniciatiwu kliniki za dźěćacu a młodźinsku medicinu při Wojerowskim klinikumje Łužiska jězorina su dźěćacy lěkarjo, dźěćace sotry a baby wuradźowali pod hesłom „Zažna podpěra a prewentiwny škit dźěći wokrjesa Budyšin“. Wobdźělili su so mnozy partnerojo z kliniki a zwonka njeje.

Wšitko po planje

póndźela, 19. septembera 2022 spisane wot:

Přetwar Chróšćanskeje nawsy derje postupuje, ale zawinuje wyše wudawki

Chrósćicy (JK/SN). Posedźenje Chróšćanskeje gmejnskeje rady minjenu srjedu je zastupowacy wjesnjanosta Jan Wjesela zahajił, dokelž měješe w druhim dypku dnjoweho porjada spřisahać znowa wu­zwoleneho wjesnjanostu Marka Klimana (CDU). Tón po złoženju hamtskeho sluba dalši nawod posedźenja přewza.

Dnjowy porjad ničo wusahowaceho njepředwidźeše, ale bě trěbne, zo k dwěmaj dypkomaj předsyda zarjadniskeho zwjazka „Při Klóšterskej wodźe“, Stefan Anders, radźićelam nadrobniše informacije poda. W tutymaj dźěše wo wotličenje kónclětnych wotzamknjenjow gmejny wot lěta 2014 hač do lěta 2024. Tute chce sakske krajne knježerstwo gmejnam wolóžić a je k tomu wosebite rja­dowanja wudało, kotrež móhli při wotdźěłanju njelubych, ale trěbnych wotličenjow pomhać. Hač do lěta 2024 maja gmejny zarjadniskeho zwjazka wšitke kónclětne wotzamknjenja hač do 2020 wotličić. Tučasnje je wjetšina komunow pola lěta 2015.

Miłoraz w přichodźe bjez busa

póndźela, 19. septembera 2022 spisane wot:

Zhorjelski wokrjes swoje busowe linije znowa rjaduje. Po wulkich protestach staršich a komunow maja so plany ­znowa wobhladować a potom hakle ­ke kóncej lěta přesadźić.

Trjebin (CK/SN). W Miłorazu nima wot januara 2023 bus hižo zastać. Swójby su wotpowědne pismo ze Zhorjelskeho krajnoradneho zarjada dóstali. Z nim chce zarjadnistwo potrjebu zwěsćić, zo móhła za druhim rozrisanjom pytać. To je tež zaměr Trjebinskeho wjesnjanosty Waldemara Locke (CDU). Pozadk je, zo wokrjes taktowy system busow w zjawnym dalokowobchadźe znowa rjaduje a z tym tež zwjazane přestajenje na nowe časy a wodźenje linijow. Změny mějachu hižo z tymle šulskim lětom płaćić. Masiwne protesty staršich a komunow pak su tomu zadźěwali a zawjedźenje noweho jězbneho plana na 1. januar 2023 ­přesunyli. Nětko bu pola krajneho zarjada za twar dróhow a wobchad dalše słyšenje postajene.

Zerzawy hozdźik nětko wobswěćeny

póndźela, 19. septembera 2022 spisane wot:
Hižo wotdaloka widźomna je nětko nowa instalacija na sewjernej stronje Choćebuskeho hłowneho dwórnišća. Tam bu wysoka stela dale wudospołnjena a so nětko we wječornych a nócnych hodźinach swěći. Swěćaty pas při „Choćebuskim zerzawym hozdźiku“ městno před dwórnišćom wobohaća. Swěca je z měšćanskim wobswětlenjom zwjazana a so z tym awtomatisce zaswěći a hasnje. Foto: Michael Helbig

Krótkopowěsće (19.09.22)

póndźela, 19. septembera 2022 spisane wot:

Wićaz: Stat dyrbi zapřimnyć

Budyšin. Jako konsekwencu krizy za ludnosć a předewzaća dla razantnje stupacych płaćiznow za płun a milinu žada sej Budyski krajny rada Udo Wićaz (CDU), zo „stat nětko zapřimnje, hewak so tak wjele skóncuje“. Swobodny stat ma wo­krjesam nětko pomhać pola Zwjazka interweněrować, rjekny komunalny politikar w dźensnišim Budyskim wudaću nowiny Sächsische Zeitung.

Čitarjo „taz“ w Serbach

Budyšin. Jědnaće abonentow němskeje nowiny „taz“ wopyta minjeny dny Łužicu, zo bychu so tež ze Serbami zeznali. W Njebjelčicach bě minjenu srjedu zetkanje ze zastupjerjemi gmejny, po tym pokaza Benedikt Dyrlich hosćom Budyšin a po kwasnym wobjedźe we Wjelbiku čitaše spisowaćel ze swojich literarnych dźěłow a wotmołwješe na prašenja k byću serbskeho ludu něhdy a dźensa.

QuizSerb z nowej kategoriju

Wuprawa po slědach Kocora

pjatk, 16. septembera 2022 spisane wot:
Budyšin. Budyska župa „Jan Arnošt Smoler“ přeprošuje sobotu, 24. septembra, čłonow Domowinskich skupin a towarstwow na tradicionalnu kubłansku jězbu. Wuprawa wjedźe po slědach a skutkowanišćach komponista Korle Awgusta Kocora. Swójski přinošk za wobdźělnikow wučinja 30 eurow. Zajimcy njech so přizjewja w regionalnym běrowje pod telefoniskim čisłom 03591 / 550211 abo e-mejlnje pod: .

Policija (16.09.22)

pjatk, 16. septembera 2022 spisane wot:

Praskotaki na awta mjetali

Mały Wjelkow. W nocy wot srjedy na štwórtk, w času mjez 1.15 a 8.15 hodź. su dotal njeznaći w Małym Wjelkowje dwě wosobowej awće wobškodźili. Po wšěm zdaću su wone praskotaki mjez awće samsneje marki, Ford Mondeo a Ford ­Focus, mjetali. Wěcna škoda wučinja něhdźe 8 500 eurow. Zastojnicy policije su na městnje njeskutka slědy zawěsćili.

Tež ćežke časy zmištrować

pjatk, 16. septembera 2022 spisane wot:

Njeswačanska gmejnska rada wo njelubych, ale trěbnych temach wuradźowała

Njeswačidło (JK/SN). Wotpołoženje hamtskeho sluba w zastojnstwje wobkrućeneho Njeswačanskeho wjesnjanosty Gerda Schustera (CDU) bě na předwčerawšim posedźenju tamnišeje gmejnskeje rady jenički zwjeselacy dypk dnjoweho porjada. W swojich dźaknych słowach po gratulaciji čłonow gmejnskeje rady rjekny Schuster hladajo na tučasnu hospodarsku a politisku situaciju kraja mjez druhim: „Smy nastupili, zo bychmy tež ćežke časy zmištrowali.“

Myto za młodźinski angažement

pjatk, 16. septembera 2022 spisane wot:

Biskopicy (BZ/SN). Syć za dźěćace a młodźinske dźěło KiJu w Biskopicach chce myto za młodźinski angažement w Budyskim wokrjesu tež lětsa spožčić. Z tym připóznawa a hódnoći zarjadnišćo zjawnje dźěło młodostnych. Wuznamjenje­nje po­kazuje na mnohotnosć, energiju a kreatiwitu młodych w jich čestnohamtskim skutkowanju a słužbje za towaršnosć. To wuwabi motiwaciju a móže tamnym być přikład so gratu přimać.

Myto za młodźinski angažement Budyska wokrjesna lutowarnja a Wucho­dosakska lutowarnja ze sydłom w Drježdźanach spěchujetej.

Z Maxom a Moritzom

pjatk, 16. septembera 2022 spisane wot:
Lěta dołho hižo njejsu wuměnjenja za kubłanje dźěći w Njeswačanskim dźěćacym dnjowym přebywanišću „Max a Moritz“ optimalne. Po prěnjej diskusiji a wotwažowanju je gmejna rozsudźiła inwestować do nowotwara, po dalšej běchu namakali tež so hodźacu ležownosć. A nětko? Po­wšitkowna politiska a hospodarska kriza stej zawiniłoj, zo njesteji projekt jenož na hračkach, ale zo je z blida. Tak njetrjebaja tež zarjadniskemu zwjazkej Njeswačidło přisłušace gmejny hižo financy za projekt zaplanować. Nochcu tomu wěrić, zo Max a Moritz w tutej naležnosći sobu měšataj. Basnik a rysowar Wilhelm Busch, kiž je po Berlinje so rozhladujo tež Serbowki w swojich rysowankach zwěčnił, njeje worakawcomaj dobry kónc popřał, ale jeju w młynje rozkuskować dał. To „nowej“ pěstowarni „Max a Moritz“ njepřeju. Nawopak! Wjesnjanosta njech składuje plany do ­najwyšeho faška swojeho pisanskeho blida w nadźiji, zo móže je bórze na dobro dźěći přesadźić. Milenka Rječcyna

nowostki LND