Drježdźany/Delnja Kina (SN/CoR). Prěni raz předstaja Sakski krajny zarjad za archeologiju nětko row z kompletnym inwentarom jako třidimensionalny napohlad w interneće. Na stronje www.archaeo3d.de prezentuja nimo toho jednotliwe namakanki z rowa z nadrobnymi informacijemi. Jedna so wo row čo. 1967-A/30 z Delnjokinjanskeho rownišća, kotrež słuša k najwjetšim pohrjebnym městnam Němskeje. Wužiwali su je wot młodokamjentneje doby (wokoło 2 500 do Chr.) přez bronzowu hač do zažneje železneje doby (500 do Chr.). Wot lěta 1958 su tu přez wurywanja wjace hač 1 800 rowow dokumentowali a něhdźe 26 500 jednotliwych namakankow składowali.
Z wosebitym publikaciskim rjadom so krajny zarjad za archeologiju wot 1995 namakankam wěnuje. Nětko je 11. zwjazk wušoł. W nim wopisuje awtorka Anja Guhl 104 palne pohrjeby kwartěra D. Přepytowanska přestrjeń je w južnym wobłuku rownišća, pochadźaceho ze zažneho časa Billendorfskeje kultury (750 do 620 do Chr). Dodate su wobšěrnemu katalogej informacije wo wurywanjach a wosebitych namakankach.
Je nazyma! Dny bywaja krótše, je potajkim čas so za ćopłe kachle sydnyć, sej słódny čaj zesłodźeć dać a k tomu rjanu knihu do ruki. Rjenje by było, njebychu tu třo wokoło běhali, kiž chcedźa zabawjeni być. Byrnjež mojej holcy hižo wjetšej byłoj, je tola rjenje, hdyž mama něšto předčita.
Tak smy sej knižku z pjera Marca-Uwe Klinga wuhrjebali „Dźeń, na kotrymž je wowka internet skóncowała“. Je da tajkele něšto móžne? Mój Božo, cyle bjez interneta – to tola dźensa scyła wjac njeńdźe! Ow haj, to bychmy wšitcy hłupje hladali. Awtor knihi je wjetšinje swojich kenguruwowych chronikow dla znaty. Wón pak tež za dźěći pisa. Najnowšej twórbje stej „Das NEINhorn“ a „Dźeń, na kotrymž je dźěd woduwarjak na kachle stajił“ – lóštne a směšne powědančka.
Prěnja baletna premjera Serbskeho ludoweho ansambla tuteje hrajneje doby „W stwičce“ sobotu wječor njebě jenož wuslědk njedobrowólneje jewišćoweje přestawki w času prěnjeho lockdowna lěta koronapandemije dla, ale zdobom pokazka na wot dźensa za wšitke jewišća płaćiwy druhi.
27. oktobra před 150 lětami je francoska Rynska armeja w twjerdźiznje Metz před wójskom němskich statow kapitulowała. Rynsku armeju bě maršal François-Achille Bazaine rozkazował. Franzojo kapitulowachu pobrachowacych žiwidłow dla. 80 000 wojakow, mjez nimi třo maršalojo, a 1 360 kanonow padny do rukow němskeho wójska.